ZASTUPNIČKI DOM SABORA: RASPRAVA O PRETVORBI I PRIVATIZACIJI

ZAGREB, 21. studenoga (Hina) - Zastupnici Zastupničkog doma hrvatskog Sabora tijekom prijepodnevnog su rada nastavili raspravu o problemima pretvorbe i privatizacije. Uz niz primjedbi na rezultate dosadašnjeg tijeka pretvorbe i privatizacije, te niz prijedloga kako poboljšati taj proces, zastupnici su iznijeli i više konkretnih primjera poduzeća, u kojima je, kako su rekli, bilo nepravilnosti i nezakonitosti tijekom pretvorbe. Ponavaljajući da je više puta bilo rečeno da privatizacije ne može biti bez denacionalizacije, Jakob Eltz (nazavisni zastupnik) zapitao je gdje je taj zakon, koji je već u tri navrata bio upućivan prema Saboru, i tko su ti koji priječe ostvarenje denacionalizacije. Dajući podršku izvješću Vlade dr. Franjo Gregurić (HDZ) je napomenuo da neka pitanja i ekcesi ipak nisu do kraja objašnjeni. Naveo je pritom pitanje koliko je radnika otpušteno nakon prodaje poduzeća i koliko to utječe na proračun. Gregurić je podržao prijedlog produženja roka otplate malim dioničarima na deset godina, te uz ocjenu da privatizaciju mora pratiti denacionalizacija, zatražio od Vlade da taj zakonski prijedlog pripremi za sljedeće saborsko zasjedanje. Posebno se založio za ubrzanje procesa restrukturiranja gospodarstva, najavljujući taj proces u INI. Proces restrukturiranja, ističe Gregurić, mora ići prema poticanju proizvodnje i zapošljavanja, potrajat će četiri do pet godina, a neće biti moguć bez dotoka stranoga kapitala. Pljesak i odobravanje zastupnika dobila je Vera Stanić (HDZ), koja je govoreći o nepravilnostima i nezakonitostima u pretvorbi, navela niz primjera i naziva poduzeća. Podsjetila je i na saborsku raspravu o javnom poduzeću Hrvatske šume, na predstavku grupe djelatnika Javnog poduzeća Hrvatske željeznice, koji govore o "nezakonitostima i kriminalnim radnjama u milijunima njemačkih maraka". Upozorila je i na primjer privatnog poduzeća Tutunović, koje je dobilo kredit Zavoda za zapošljavanje za zapošljavanje invalida, a koji su iz toga poduzeća otišli jer nisu dobivali plaće. Oni su se žalili inspekciji rada, a odgovoreno im je da se obrate sudu, za što nisu imali novaca, pa su završili na cesti. Spomenula je pritom da je Financijska policija protiv toga poduzeća podnijela tri krivične prijave. Zastupnica Stanić navela je i niz primjera - nepodmirivanja carinskih i poreznih obveza (Autokuća Baotić), primjere poduzeća kojima je Trgovački sud isti dan otvorio i zatvorio postupak likvidacije (Delta Trade, Faust) iako nisu podmirile svoje porezne obveze. Konstatirajući pritom da je pravda spora, ona je odbacila obrazloženje da u sudovima radi malo sudaca i da imaju niske plaće. Kao nepravilnosti zastupnica Stanić je navela i financijski inženjering, neprijavljivanje obrta ili prijavljivanje uz dva knjigovodstva te slučajeve u kojima Zagrebačka banka nekim daje kredite od stotine tisuće njemačkih maraka, bez ikakva jamstva, dok invalidi domovinskog rata mogu dobiti samo kredit do 36.000 DEM i uz svu potrebnu dokumentaciju. Ističući da treba revidirati sve sumnjive pretvorbe i krivce kazniti i izmjenama zakona onemogućiti takve slučajeve, Vera Stanić je predložila da se do donošenja Zakona o privatizaciji i Zakona o denacionalizaciji na kraće vrijeme prekine proces pretvorbe. Zastupnica Stanić upozorila je na nepravilnosti pretvorbe zagrebačkog poduzeća Mladost, te kao slučajeve u kojima su prevareni mali dioničari navela i objasnila šest takvih slučajeva, uz ostalo, Domusa, Gramata i GP Kvarner iz Rijeke, Labuda iz Zagreba i Koteksa iz Splita. Navela je i podatke Sindikata trgovine Hrvatske, koji je, kako je rekla, utvrdio niz krivičnih postupaka u pretvorbi i privatizaciji trgovačkih poduzeća, na primjer, Plasmesa iz Zagreba, Sesvetskog magazina, OTP-a iz Zagreba i Daruvara i drugih. Vera Stanić upitala je što će se učiniti da se zaštite mali dioničari, tko su direktori poduzeća u kojima su dokazane kriminalne radnje (koliko ih je iz bivšeg sustava a koliko ih je postavila nova vlast), te zatražila mobilizaciju svih nadležnih državnih institucija, borbu za veća prava stradalnika domovinskog rata, umirovljenika, te ustrajanje na ispravljanju svih nepravdi. Po ocjeni Milana Stojanovića (SDP) pretvorba se nije pokazala efikasnim procesom, a najveći su gubitaši država i radnici. Problemi, drži on, nastaju u postpretvorbenom razdoblju, kada i dolazi do kriminalnih radnji, a za to su razdoblje potrebni zakonski prijedlozi kao što je na primjer, zakon o vrijednosnim papirima. Stojanović upozorava da u pretvorbi nije ostvarena ravnopravnost građana, da nema procesa restrukturiranja i da su se izgubili mali dioničari i malo poduzetništvo. Stoga predlaže da se dionice podijele prognanicima, svim zaposlenima i bivšim zaposlenima, da se u podjelu dionica uključe svi građani Hrvatske, te da se dionice podijele svim invalidima domovinskog rata. Uključenje u raspodjelu dionica Stojanović predlaže i za lokalnu upravu i samoupravu, traži da se podjela omogući i kooperantima, a da se malim dioničarima produži rok otplate. Također predlaže da se usporedno sa zakonom o privatizaciji donosu i drugi zakonski propisi, kao što su zakon o denacionalizaciji i vrijednosnim papirima, ali, drži on, najprije treba donijeti program restrukturiranja gospodarstva. Rasprava o problemima pretvorbe i privatizacije bit će nastavljena nakon kraće stanke. (Hina) bn/msj ds 211450 MET nov 94 211450 MET nov 94