SERVIS POSEBNIH NASLOVA EUROPA-ZDRAVSTVO

Nadnaslov:Izvješće regionalnog ureda WHO za Europu upozorava: Naslov: Širi se jaz Istok-Zapad Podnaslov:U svom najnovijem izvješću, Svjetska zdravstvena organizacija upozorava na sve teže stanje zdravlja u istočnoeuropskim zemljama te na povećanje razlika koje s tim u vezi postoje između istočne i zapadne Europe - primjerice, na Islandu se živi 20 godina duže nego li u Rusiji. Uzroci ovakve situacije nadilaze moć same zdravstvene službe pa i rješavanje problema ovisi prije svega o daljnjem sveukupnom socijalnom i gospodarskom razvoju. Piše: Lars FOYEN, Reuter COPENHAGEN - Dječak rođen na Islandu može očekivati da će živjeti gotovo 20 godina duže od onog koji se rodio u Rusiji, stoji u najnovijem izvješću što ga je objavila Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), upozoravajući na sve veći jaz između zdravstvenog stanja stanovnika zapadne i istočne Europe. U svom prvom velikom izvješću o stanju zdravlja objavljenom nakon pada komunizma, regionalni ured WHO za Europu navodi kako je sada prosječna životna dob u istočnoj Europi 69.6 godina dok je u zapadnoj Europi 75.6 godina. "Zdravstveni problemi u istočnoeuropskim zemljama uključuju stagnaciju životnog vijeka, više preuranjenih smrti izazvanih kroničnim bolestima, sve veći broj slučajeva zaraznih bolesti, osobito difterije te rastući broj nesreća. "Zapadnoeuropske zemlje nalaze se u puno povoljnijoj situaciji... Većina njih nastavlja bilježiti napredak na području zdravlja", stoji u izviješću. Jedan od najočitijih kontrasta primjer je Islanda, koji je na vrhu liste europskih zemalja glede očekivanog životnog vijeka, budući da u toj zemlji muškarci u prosjeku dožive osamdeset godina, te, s druge strane, Rusije, gdje prosječan muškarac umire u 59-oj godini života, što je čak i prije nego li ode u mirovinu. Prosječna duljina života ruskog muškarca koja je 1987. godine dosegla 65 godina, od 1991. godine bilježi pad. Direktor WHO-ova programa za Europu, dr David Macfadyen, ističe kako socijalni i gospodarski preokret u postkomunističkoj istočnoj Europi ubire velik danak. "Ne može biti zdravlja ukoliko ne postoji društvena stabilnost", kaže on. Međunaslov: Socijalni uvjeti života - dominantan čimbenik Epidemiolog zaposlen u stožeru WHO-a u Copenhagenu, dr Anatoly Nossikov, ističe kako je zdravstvene službe, posebice bivšeg SSSR-a, nisu u mogućnosti da se nose sa situacijom. "Problemi su izvan moći same zdrastvene službe. Budućnost sada ovisi o sveukupnom socijalnom i gospodarskom razvoju u ovom području", ističe. Rat vam može ugroziti zdravlje ukoliko živite u istočnoj Europi. U posljednje dvije godine, na području bivše Jugoslavije, u ratu poginulo više od 150.000 ljudi, stoji u izvješću. Tijekom 1992. godine rat je pogodio osam europskih zemalja, a svaki je sukob odnio više od 1.000 ljudskih života. Drži se kako je kakvoća zdrastvenih usluga manje važan čimbenik za javno zdravlje nego li socijalni uvjeti života, kao što su uvjeti stanovanja, način prehrane i radni uvjeti, te općenito način života, uzimanje duhana, alkohola te prehrambene navike. Pušenje je uzrokom smrti svakog drugog Poljaka koji umire između 35 i 59 godina života. Očekuje se da će broj smrtnosti povezane s pušenjem u Europi do 1995. godine doseći 1.4 milijuna. Uzrok dramatičnog pada Danske na europskoj ljestvici prosječnog životnog vijeka, s 10. mjesta 1980. godine na 18. mjesto 1992.godine, djelomično je vezan za porast smrtnosti uzrokovane rakom, u povezanosti s visokim postotkom žena koje puše. Očekivani životni vijek najviši je na Islandu, a potom u Švicarskoj, Francuskoj, Švedskoj, Grčkoj, Nizozemskoj, Italiji, Norveškoj, Španjolskoj i Izraelu. Niti jedna se bivša komunistička zemlja na ljestvici ne nalazi između prvih dvadeset zemalja. Možda je neobična činjenica, da Francuzi dulje žive nego li Šveđani, te da Grci i Talijani u prosjeku dulje žive od Norvežana i Finaca, unatoč činjenici da je u južnoj Europi potrošnja duhana i alkohola veća te da je socijalni sustav slabije razvijen. "Iza statistika se krije kompleksna mreža čimbenika, no jedan od razloga bi mogao biti niskokalorična mediteranska kuhinja, uz značajne količine voća i povrća", kaže Macfadyen. (Hina) gm br 181301 MET nov 94 181301 MET nov 94