SERVIS POSEBNIH NASLOVA BUGARSKA-GOSPODARSTVO

Nadnaslov:Bugarska:Vojni sektor - pokretač gospodarstva Naslov: Vojna industrija izlazi iz krize Podnaslov:Vojni sektor prva je grana bugarske industrije koja se oporavlja, bilježeći ove godine više nego dvostruki rast u odnosu na prethodnu, i mogao bi poslužiti kao pokretač ukupnom gospodarstvu, procjenjuju bugarski stručnjaci. Dok su, nakon raspada Varšavskog ugovora, vojne industrije istočne Europe prekinule međusobne veze prepuštajući tržište Zapadu, Bugarska od svibnja zajedno s Rusijom kreće prema tržištima trećeg svijeta. Piše: Vessela SERGUEVA, AFP PLOVDIV - Bugarska vojna industrija počinje izlaziti iz krize u koju je zapala nakon pada komunističkog režima prije pet godina. Godine 1994. bugarska vojna proizvodnja više je nego dvostruko porasla u odnosu na 1993. godinu i otvorila 5.000 novih radnih mjesta, kako navodi Ivan Kolev, zamjenik predsjednika vladinog vijeća za vojnu industriju. Vojni sektor je prva grana bugarske industrije koja se oporavlja, i može poslužiti kao "lokomotiva" cjelokupnom gospodarstvu, ocijenjuje sa svoje strane general Stojan Andreev, bivši vojni savjetnik bugarskog predsjednika Želje Želeva. Izvoz je međutim 4 do 5 puta niži u odnosu na godine 1984.-86. kad je donosio oko milijardu dolara, dodao je on. Dok su nakon pada komunističkog režima svi propovijedali "promjene", ministar obrane Bojko Noev izrazio je svoje "protivljenje promjenama". Treba im pribjegavati samo kad neko vojno poduzeće ima preveliku produktivnost, prema njegovom mišljenju. Čitav niz bugarskih vojnih proizvoda bilo je po prvi put izloženo na međunarodnoj izložbi prošlog tjedna u Plovdivu (jug), uz sudjelovanje 45 bugarskih poduzeća i 17 tvrtki iz 9 stranih zemalja. Prema jednom britanskom stručnjaku, Bugarska je tu otkrila "naprednu tehnologiju" posebno u elektronskim sustavima radio-veza i radio-smetnji kao i kod oklopnih vozila i automatskih pušaka. Međunaslov: Vojna industrija - rijetki adut u gospodarskoj krizi Vojne industrije istočne Europe prekinule su veze nakon raspada Varšavskog ugovora, prepuštajući tržište zapadnim poduzećima, naglašava predstavnik bugarskog elektronskog poduzeća Opticon. Jedino su s Rusijom kontakti ponovno uspostavljeni. U svibnju su Bugarska i Rusija parafirale sporazum o vojnoj proizvodnji namijenjen tržištima trećeg svijeta. Osnovano je osam miješanih bugarsko-ruskih tvrtki a pet drugih upravo se osniva. Već od polovice 1991. bugarske vlasti shvatile su da vojna industrija može predstavljati jedan od rijetkih aduta gospodarstva u krizi. No, bugarsko traženje novog imagea spriječilo je prodaju oružja tradicionalnim partnerima kao što su Sirija i Libija, smatrane "terorističkim". U lipnju 1993. godine parlamentarna komisija ustanovila je da vojne tvornice rade s 30% kapaciteta, dok je 25.000 radnika otpušteno od 1989. godine. Neregulirana plaćanja od strane zemalja bivšeg COMECON-a i međunarodni embargo protiv Iraka i SR Jugoslavije "prijetili su stečajem bugarskim vojnim poduzećima", prema komisiji. Godine 1992. radnici Arsenala Kazanlaka (centar), kojima je dojadilo neprimanje plaća nekoliko mjeseci, započeli su prosvjedni pokret i čak blokirali željezničku liniju. Neizravno ukazujući na novo stanje bugarske industrije oružja, više od 80% od 12.000 radnika - prema štrajkaškom komitetu - tvornice oružja Vazov, u Sopotu (centar), ušlo je prošlog tjedna u štrajk ne zahtijevajući zakašnjele plaće već suštinsko povećanje plaća. (Hina) bnš br 170621 MET nov 94 170621 MET nov 94