FILTER
Prikaži samo sadržaje koji zadovoljavaju:
objavljeni u periodu:
na jeziku:
hrvatski engleski
sadrže pojam:

PRIVREDNA BANKA ZAGREB IMA VLASNIŠTVO U SEDAMDESET HRVATSKIH PODUZEĆA

ZAGREB, 13. studenoga (Hina) - Privredna banka Zagreb (PBZ) d.d. u posljednje je tri godine stekla na različite načine većinske ili manjinske udjele u sedamdesetak hrvatskih poduzeća, a ukupan portfelj u tim poduzećima, mjereno po nominalnoj vrijednosti dionica, iznosi 714 milijuna njemačkih maraka. Dodaju li se tomu ulaganja u novoosnovane banke-kćeri te supsidijarna poduzeća u zemlji i inozemstvu, zadužena za financijsko i komercijalno praćenje poduzeća koja su u vlasništvu Banke, portfelj PBZ-a iznosi gotovo 900 milijuna maraka, doznaje Hina u Uredu direktora PBZ. Različiti postotci udjela u poduzećima stečeni su na različite načine - pretvaranjem potraživanja banke s osnova kredita i kamate u dionice ili udjele, naknadnim priznanjem revalorizacije otplaćenih kredita u procesu pretvorbe tih poduzeća, kupovinom likvidnim sredstvima, kupnjom iz bančinog potraživanja po javnom dugu stare devizne štednje te kupnjom poduzeća u stečaju. Najveći dio stečenog vlasništva, PBZ je stekla po osnovi revalorizacije svojih ranijih ulaganja u ta poduzeća te obračunu gubitaka koje je imala zbog tadašnjih netržišnih uvjeta kreditiranja. Nemali je portfelj stečen i po osnovi sumnjivih spornih potraživanja kroz stjecanje vlasništva, dok je znatno manji dio stečen angažiranjem likvidnih sredstava. U ukupnom portfelju od 714 milijuna maraka, 7,5 posto je stečeno temeljem pretvaranja potraživanja banke po osnovi kredita i kamate. Na taj je način PBZ postala većinskim ili manjinskim dioničarem u trima tvronicama IPK Osijek, jastrebarskom Ribnjačarstvu, Kombinatu Belišće, Modnoj konfekciji Zagreb, Marivaturistu iz Makarske itd. Za kupovinu u stečajevima, banka je izdvojila oko 32,5 milijuna maraka, od čega najveći dio tog iznosa otpada na kupovinu Elana. Oko 43,5 milijuna maraka angažirano je za izravnu kupovinu likividnim sredstvima, najvećim dijelom za spašavanje poduzeća u ratom stradalim poduzećima - dubrovačkom Atlasu, gdje PBZ sada ukupno ima 35 posto dionica te HTP Hotel Argentina, gdje su vlasnici 18 posto dionica. Potraživanjem po osnovi javnog duga, PBZ je stekla udjele od oko 200 milijuna maraka, gledano po nominalnoj vrijednosti dionica, a Banka je od svojih štediša po raznim modelima otkupljivala taj javni dug - izravnim isplatama, kombinacijom s kupovinom dionica PBZ ili pak automatskim prenošenjem manjih svota stare u novu deviznu štednju. U PBZ su, kako ističu, ocijenili da je javni dug, s 5 posto godišnje kamate i konačnom isplatom do 2005. godine, dugoročno slab posao te su se, kao i druge banke, odlučili na kupovinu dionica nekih poduzeća. Tako je, među inim, kupljeno i 41,2 posto zagrebačke NAME za nominalnih 95 milijuna maraka, 24,4 posto splitskog Jadroplova, za 19,8 milijuna maraka, 23,8 posto Regeneracije iz Zaboka za 6 milijuna DEM, kao i 55,09 posto Novog Vjesnika, za čiju je kupnju izdvojeno 1,9 milijun maraka. Najveći dio svog portfelja, čak 53 posto (oko 360 milijuna maraka), PBZ je stekla po osnovi naknadnog priznanja revalorizacije otplaćenih kredita u poduzećima u procesu privatizacije. Riječ je, pojašnjavaju u Banci, o starim kreditima koji su, zbog inflacije i tečajnih razlika, otplaćeni u realno znatno manjem iznosu nego su stvarno vrijedili kada su odobravani odnosno kada je Banka kreditirala investicijske programe u tim poduzećima. Takav je slučaj bio s npr. HTC Babin Kuk, u kojem PBZ sada ima 25 posto dionica, zagrebačkom Hidroelektrom gdje je banka vlasnik 60 posto dionica, kao i s Dalitom iz Daruvara i Moslavačkim vinogorjem u kojima PBZ ima 74,9 odnosno 45 posto vlasništva. U Uredu direktora PBZ ističu da im nikada nije bila namjera stvoriti veliki portfelj te da su su se vodili interesima svojih dioničara, ne dozvoljavajući da im propadnu ulaganja u brojna poduzeća ili pak da otpišu kredite. Iako je tržišna vrijednost dionica uvijek rizik, ocjenjivali su da mogu utjecati na poboljšanje poslovanja poduzeća u kojima su većinski ili manjinski vlasnici te da na taj način mogu podići vrijednost kupljenih dionica. Sve portfelje stečene u sedamdesetak poduzeća, kažu, ne namjeravaju zadržati te da će udjeli i dionice nekih poduzeća, djelomično ili u cjelosti, biti i prodavani zainteresiranima. (Hina) db sp 131033 MET nov 94 13HHMM MET nov 94

VEZANE OBJAVE

An unhandled error has occurred. Reload 🗙