HRVATSKA TRAŽI HITNU SJEDNICU VS UN - TEKST PISMA DR. GRANIĆA

ZAGREB, 12. studenoga (Hina) - Potpredsjednik vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić uputio je danas pismo predsjedavajućoj Vijeća sigurnosti UN, američkoj veleposlanici Madeleine Albright (Medlin Olbrajt) u kojem "traži održavanje hitne sjednice Vijeća sigurnosti" zbog pogoršanje stanja u UNPA područjima, posebice u sektorima Sjever i Jug, kao i općeg pogoršanja stanja u Bosni i Hercegovini, koje zahtijeva "hitnu i odlučnu akciju" UN i drugih međunarodnih organizacija. Granić je uputio takav zahtjev zbog posebice dramatične situacije na području Bihaća, koji srpske snage napadaju i s okupiranog teritorija Republike Hrvatske iz UNPA sektora, kao i zbog zahtjeva predsjednika predsjedništva BiH Alije Izetbegovića i predsjednika Federacije BiH Krešimira Zubaka da Hrvatska "poduzme sve neophodne mjere kako bi spriječila napade sa svog teritorija". Na sjednici Vijeća sigurnosti bi se "razmotrila ukupna sitacija na tom području" i ispitala mogućnost "proširivanja režima zone isključenja na neke od okupiranih dijelova teritorija Hrvatske i angažiranje snaga NATO-a na okupiranim teritorijima i u zračnom prostoru Hrvatske kada god dođe do kršenja rezolucija Vijeća siugurnosti i Opće skupštine Ujedinjenih naroda", kaže se u pismu ministra Granića predsjedavajućoj Vijeća sigurnosti američkoj veleposlanici Madeleine Albright. Pismo dr. Mate Granića prenosimo u cijelosti, u neslužbenom prijevodu s engleskog jezika: "Vaša Ekselencijo, Slijedom mojeg pisma od 9. studenoga. 1994. u kojem sam vam se obratio kao predsjednici Vijeća sigurnosti - kao i pisma otpravnika poslova Stalne misije RH pri UN, Vladimira Drobnjaka, od 11. studenog 1994. - želio bih iskoristiti ovu prigodu da vas izvijestim kako se stanje u UNPA područjima, posebice u Sektorima Jug i Sjever, kao i stanje u Republici Bosni i Hercegovini općenito, u međuvremenu pogoršalo u takvom razmjeru da nije samo uzrok velike zabrinutosti već zahtijeva hitnu i odlučnu akciju od strane Vijeće sigurnosti, kao i drugih međunarodnih institucija. Stanje u području Bihaća postaje iznimno dramatično. Grad Bihać, koji je Vijeće sigurnosti proglasilo zaštićenim područjem i zonom isključenja, nalazi se pod višestrukim i stalnim napadima iz najmanje pet pravaca. U svom pismu od 9. studenog 1994. izvjestio sam vas da je prema našim obavještajnim podacima, oko 2.500 članova srpskih paravojnih snaga iz UNPA prešlo granicu s Republikom Bosnom i Hercegovinom i angažiralo se u ofenzivnim operacijama protiv kombiniranih snaga Armije BiH i HVO-a. Srpsko je topništvo korišteno u velikoj mjeri s okupiranog teritorija Hrvatske, od kuda su pokrenuti i zračni napadi na Bihać. U svom pismu upućenom predsjedniku Republike Hrvatske, datiranom sa 12. studenog 1994., predsjednik Predsjedništva BiH iznosi oštru pritužbu zbog desetodnevne ofanzive protiv bihaćke zone isključenja 'koja se većinom izvodi iz pravca Hrvatske, odnosno iz UNPA na vašem teritoriju'. Gospodin Alija Izetbegović je također izvjestio hrvatsku Vladu da su 'nove snage prikupljene i mobilizirane u UNPA područjima s namjerom da odmah poduzmu ofanzivu na gradove Bihać i Veliku Kladušu iz više pravaca'. Povrh toga, predsjednik Federacije BiH g. Krešimir Zubak nas je u posebnom pismu izvjestio o činjenici da oko 8.000 vojnika iz Srbije, BiH, kao i iz UNPA područja, sudjeluje u 'kombiniranim i združenim operacijama' i prosvjedovao zbog toga što se teritorij 'suverene i nezavisne Republike Hrvatske koristi za flagrantno kršenje postojećih rezolucija UN-a koja se tiču UNPA područja, s ciljem poduzimanja agresije protiv druge suverene i nezavisne države, Bosne i Hercegovine'. Obojica čelnika i visoki dužnosnici BiH odlučno zahtijevaju da, u skladu s međunarodnim pravom i bez daljnjeg odlaganja, Republika Hrvatska 'poduzme sve neophodne mjere kako bi spriječila da se napadi protiv Bosne i Hercegovine izvode s vašeg teritorija'. Nadalje, gospodin Zubak zahtijeva 'da u ovoj dramatičnoj situaciji hrvatska Vlada ne štedi napore i pomogne Federaciji u zaustavljanju srbijanske agresije prije nego što ona ostvari svoje ciljeve'. U svjetlu svih nedavnih događaja na terenu, kao i javnih proglasa i političkih deklaracija najviših dužnosnika u Beogradu i Kninu ovi su srbijanski ciljevi i namjere postali izuzetno očigledni: (i) protjerivanje svog nesrpskog pučanstva iz područja Bihaća i Velike Kladuše kroz ozloglašenu praksu etničkog čišćenja; (ii) integriranje okupiranih teritorija Hrvatske i Bosne i Hercegovine s konačnim ciljem njihove pune integracije u SRJ (Srbija i Crna Gora), odnosno stvaranje "velike Srbije". Međutim, najneposredniji cilj ovih operacija je da se uvuče, ne samo Armija BiH, već također i Hrvatska vojska u sukobe i borbe velikih razmjera. Takvi sukobi teško bi ugrozili mirovni proces i potkopali sve napore od strane međunarodne zajednice, a posebice Vijeća sigurnosti. Nadalje, nova runda rata i nasilja destabilizirala bi vlade kako Hrvatske tako i Bosne i Hercegovine. Za primjer tome, ako međunarodna zajednica - poimence UNPROFOR i NATO - ne bi uspjeli zaustaviti sadašnju srbijansku ofanzivu u zaštićenom području Bihaća, Hrvatska bi bila suočena s novim valom od 150.000 do 200.000 izbjeglica, dok bi BiH izgubila jednaki broj građana u području koje nije samo smješteno između dvije zemlje, već je ključno za njihove sadašnje odnose, opstanak i buduću egzistenciju. Već teško opterećena s oko 400.000 izbjeglica i raseljenih osoba, Hrvatska ne bi, pod nikakvih okolnostima, mogla izdržati novi priljev izbjeglica. Ako budu prisiljeni da napuste svoje domove, takva masa ljudi stvorit će dodatni pritisak na sve susjedne zemlje čime će se dodatno potkopati regionalna sigurnost i stabilnost. Ja čvrsto vjerujem, vaša ekselencijo, da situacija u tom području sigurno zahtijeva odlučnu i hitnu akciju Vijeća sigurnosti, UNPROFOR-a i NATO-a. Moja Vlada zahtijeva da Vijeće sigurnosti, na hitnoj sjednici, razmotri ukupnu situaciju u području i specifične zahtjeve objašnjene u pismu hrvatskog predstavnika pri UN-u, datiranog s 11. studenog 1994. a poglavito, proširenje režima zone isključenja na neke od okupiranih dijelova hrvatskog teritorija, angažiranje NATO snaga na okupiranim teritorijima i zračnom prostoru Hrvatske kada god budu kršene rezolucije Vijeća sigurnosti i Opće skupštine UN-a. Zbog hitnosti stanja, kao i ograničenja koja su nametnuta Hrvatskoj, mi nalazimo iznimno teškim držati se režima UNPA i Zagrebačkog sporazuma o prekidu vatre, i istodobno, ispuniti naše redovne legalne obveze prema susjednoj zemlji, Bosni i Hercegovini, kao i one koji proizlaze iz nekih međusobno obvezujućih bilateralnih sporazuma, uključujući Washingtonske sporazume od 18. ožujka 1994. godine. Mi se stoga nadamo da će Vijeće sigurnosti djelovati odlučno i pomoći Hrvatskoj u ispunjenju njezinih legalnih obveza prema susjedu. Što više, takva pravovremena akcija očuvala bi postojeći mirovni proces i spriječila daljnju dramatičnu eskalaciju neprijateljstava i ukupno pogoršanje regionalne sigurnosti". (Hina) dh mm 121752 MET nov 94 121752 MET nov 94