SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 11. studenoga (Hina) ZAGREB - Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić primio je danas zastupnika u njemačkom Saveznom parlamentu i bivšeg saveznog ministra dr. Christiana Schwarz-Schillinga, priopćilo je Ministarstvo vanjskih poslova. Razgovaralo se o stanju na hrvatskim okupiranim područjima te o stanju u Bosni i Hercegovini, posebice u svjetlu srpske agresije na Bihać u kojoj sudjeluju srpske paravojne jedinice iz UNPA u Republici Hrvatskoj. Dr. Granić je naglasio da velika odgovornost za razvoj događaja u toj tzv. "zaštićenoj zoni" leži na UNPROFOR-u, te da će Hrvatska od Vijeća sigurnosti hitno tražiti zaštitu svojih granica kako bi se onemogućilo djelovanje srpskih snaga iz okupiranih područja Hrvatske protiv Republike Bosne i Hercegovine te spriječilo širenje sukoba na druga područja. U razgovoru je sudjelovao i veleposlanik Njemačke u Hrvatskoj dr. Horst Weisel, kaže se u priopćenju. ŽENEVA (UN) - Supredsjedatelji Mirovne konferencije o bivšoj Jugoslaviji lord David Owen i Thorwald Stoltenberg sudjelovat će u ponedjeljak u Zagrebu na pregovorima između prestavnika vlade Republike Hrvatske i lokalnih Srba, izjavio je danas glasnogovornik UN-a u Ženevi. Pregovori, koji će se održati u sjedištu Zaštitnih snaga UN-a, trebali bi biti posvećeni gospodarskih pitanjima, najavljeno je iz Ženeve. RIM - Parlamentarna izaslanstva zemalja Srednjoeuropske inicijative (SEI) završila su danas sastanak u Rimu zaključivši, među ostalim, kako je izgradnja komunikacijskih veza temeljni preduvjet za širu europsku integraciju. Zaključujući dvodnevno zasjedanje, predsjednik Vanjskopolitičkog odbora Zastupničkog doma talijanskog Parlamenta Mirko Tremaglia naglasio je potrebu češćih susreta parlamentarnih izaslanstava, posebno zastupnika vanjskopolitičkih odbora. Hrvatsku su na ovom sastanku predstavljali predsjednik Sabora Nedjeljko Mihanović, potpredsjednik Sabora Žarko Domljan i predsjednik Odbora za ljudska prava Ljubomir Antić. Na današnjem se zasjedanju posebice govorilo o položaju manjina. Slovensko izaslanstvo je predlagalo da se u dokument o manjinama uvede pojam autohtonosti, kao što je to uvršteno u zakonima te države, ali je taj prijedlog odbijen. Dogovoreno je da se na ministarskom sastanku zemalja SEI-a, što se treba održati 18. i 19. u Torinu, pitanju manjina posveti posebna pažnja, da se razrade razni pojmovi što su i kakve su manjine, odnosno da se govori i o vjerskim, kulturnim, nacionalnim i drugim manjinama. Danas je na sastanak stiglo i bosanskohercegovačko izaslanstvo na čelu s predsjednikom parlamenta Mihovilom Ljubićem. Ljubić je odbio svaku mogućnost da se bosanski Srbi pripoje Srbiji. To ne samo da bi prouzročilo raspad Bosne i Hercegovine, već bi se stvorio presedan koji bi mogao imati nesagledive posljedice u svijetu, kazao je. RIM - Tijekom sastanka parlamentaraca zemalja Srednjoeuropske inicijative, što je danas završen u Rimu, predsjednik talijanskog Senata Carlo Scognamiglio se susreo s predsjednikom Sabora Nedjeljkom Mihanovićem. Bilo je riječi o stanju na prostoru bivše Jugoslavije te o bilateralnim talijansko-hrvatskim odnosima. Scognamiglio je danas razgovarao i s predsjednikom parlamenta Bosne i Hercegovine Mihovilom Ljubićem. LONDON - Američki veleposlanik pri NATO-u Robert Hunter potvrdio je danas u interviewu BBC-u da od subote u ponoć "američki brodovi više neće sudjelovati u pomorskoj blokadi na Jadranu". Potvrđujući odluku svoje vlade on je ocijenio da činjenica što američki brodovi više neće sprečavati moguće isporuke oružja BiH morskim putem predstavlja jednu "vrlo umjerenu mjeru". "Sjedinjene Države ne isporučuju oružje, ne prevoze oružje, a američki časnici NATO-a koji rade na provođenju općeg embarga, nastavit će sa svojim aktivnostima", pojasnio je Hunter. BRUXELLES - Diplomatski krugovi u Bruxellesu procjenjuju kako odluka Washingtona da ubuduće ne sudjeluje u pomorskoj blokadi isporuke oružja BiH ukazuje da Sjedinjene Američke Države ne žele više sudjelovati u politici s kojom nisu suglasne, javlja France presse. Diplomatski krugovi u Bruxellesu procjenjuju da bi potez Washingtona mogao uzrokovati ozbiljnu krizu u njegovim odnosima sa saveznicima u NATO-u. Diplomatski krugovi u Bruxellesu također procjenjuju da bi potez Washingtona mogao dovesti u opasnost sve operacije NATO-a u Bosni i Hercegovini. Istodobno se u Bruxellesu procjenjuje da analize Washingtona i njegovih saveznika u Sjevernoatlantskom paktu glede situacije u BiH nisu više sukladne. PARIZ - Predsjednik Parlamentarne skupštine Zapadnoeuropske unije (WEU), sir Dudley Smith, pozvao je danas na hitnu europsku akciju kojom bi se nadoknadile "pukotine" u provođenju embarga na oružje nastale američkim povlačenjem. "Sjedinjene Države dominiraju zapovjednom stukturom NATO-a u području Jadrana i povlačenje američkih brodova i zrakoplova napravilo bi lakrdiju od operacija provođenja embarga. WEU mora bti spremna da ispuni pukotinu i odgovori izazovu", naglasio je u svojoj izjavi Dudley Smith. On je dodao da će od WEU zatražiti "hitno djelovanje" na sastanku ministara vanjskih poslva EU koji će se u ponedjeljak održati u Noordwijku, u Nizozemskoj. Prema Smithovim riječima američki potez "samo dokazuje koliko je Europi potrebna autonomija na područjima prikupljanja obavještajnih podataka, satelitskog izviđanja i logističke podrške". MOSKVA - Ruski je parlament danas burno regirao na odluku Washingtona da povuče svoje sudjelovanje iz provođenja međunarodnog embarga na isporuke oružja Bosni i Hercegovini. U državnoj Dumi, donjem domu parlamenta, jednoglasno je odlučeno da se u popodnevnom tijeku zasjedanja na raspravu stavi nacrt izjave u kojoj, među ostalim, stoji da Clintonova odluka "u stvari znači jednostrano povlačenje Sjedinjenih Država iz embarga na prodaju oružja Bosni i Hercegovini". U nacrtu izjave, koju je pripremio venjskopolitički odbor parlamenta, nadalje se ocijenjuje da će američki potez "voditi kaosu i vladavini arbitrarnosti u međunarodnim odnosima, te teškom pogoršanju krize na Balkanu". Parlament u svojoj izjavi od predsjednika Borisa Jeljcina i premijera Viktora Černomirdina traži "poduzimanje prikladnih mjera da se neutralizira destruktivno djelovanje Sjedinjenih Država". Budući da se u nacrtu izjave ne precizira o kakvim bi se to "prikladnim mjerama" trebalo raditi, za tu se prazninu pobrinuo predsjednik vanjskopolitičkog odbora parlamenta i bivši veleposlanik u SAD, Vladimir Lukin, koji je, u izjavi novinarima, zaprijetio s isporukama ruskog oružja drugoj strani. SARAJEVO - Vlada Bosne i Hercegovine pozdravila je danas odluku Washingtona da se povuče iz provođenja embarga na isporuke oružja njezinim snagama kao "prekretnicu u razumijevanju" sukoba i dokaz da "moralnost i zakonitost i dalje prevladavaju u američkoj vanjskoj politici". "To je značajan korak i prekretnica u razumijevanju bosanskog problema", kazao je novinarima premijer Haris Silajdžić, dodajući da "američka vlada, po svojoj demokratskoj prirodi, ne pripada društvu država koje vjeruju u nametanje embarga žrtvi". Potpredsjednik Federacije BiH Ejup Ganić ocijenio je američki potez kao "korak bliže mirnom rješenju....i dokaz da moralnost i zakonitost još uvijek dominiraju u američkoj vanjskoj politici". "To je svjetlo bolje budućnosti za nas, kao i važno moralno postignuće", dodao je Ganić. WASHINGTON - Uspjeh republikanaca na nedavnim izborima za oba doma američkog Kongresa doveli su na čelo Senata skupinu "jastrebova" kada je u pitanju američka politike glede BiH, premda ostaje nedoumica kako će Kongres ubuduće reagirati na bosanski sukob. Prijašnjih su godina i Zastupnički dom i Senat snažno podupirali ideju o ukidanju embarga na isporuku oružja bosanskim Muslimanima kako bi se obranili od srpske agresije, ali su bili podijeljeni oko toga da li SAD trebaju ukinuti embargo jednostrano. Bosna međutim nije bila više od "točkice na radarskom ekranu" u predizbornoj kampanji, koja je, kada se protivnici nisu međusodbno vrijeđali, bila usredotočena na domaće probleme i predsjednika Billa Clintona. Stoga stajalište Kongresa, sada pod kontrolom Republikanaca, ostaje prijeporno. Izvori bliski Kongresu stoga ističu da nije sigurno hoće li uopće doći do promjena nakon izbora, procjenjujući da je prerano upuštati se u bilo kakva predviđanja. Ako Bosna ipak ponovno postane predmet rasprave pred Kongresom početkom iduće godine, glavni igrač bit će do sada snažni zagovornik ukidanja embarga i vođa republikanaca u Senatu Bob Dole, koji će sigurno iskoristiti svoj utjecaj, ovoga puta uz potporu republikanaske većine. Istodobno, snažni odvjetnik umjerenih i vodeći saveznik Billa Clintona demokratski senator George Mitchell povlači se na kraju sadašnjeg zasjedanja Kongresa, te neće biti u situaciji suprotstaviti se Bobu Doleu. U seriji rasprava o Bosni, Senat je s jednim glasom prednosti (50-49) poslao poruku predsjedniku Cliontonu da jednostrano ukine embargo, ali s jednakim odmjerom prihvatio rezoluciju Georgea Mitchella kojom se od Clintona traži da dobije potporu svojih saveznika i Ujedinjenih naroda za taj korak. Premda su Republikanci velikom većinom glasovali za jednostrano ukidanje embarga, u obje je stranke bilo drukčijih mišljenja, te je, primjerice, vođa Odbora za vanjsku politiku Senata demokrata Joseph Binder glasovao za jednostranu akciju. Istovjetna je podjela zabilježene u Zastupničkom domu, gdje je na izborima izgubio glavni "jastreb" naklonjen Bosni demokrat Frank McCloskey. Zastupnik ukidanja embarga republikanac Ben Gilman preuzet će vodstvo nad Odborom za vanjsku politiku Zastupničkog doma od demokrata Lee Hamiltona u novom Kongresu. Hamilton je bio zastupunik stajališta predsjednika Clintona da SAD trebaju djelovati sukladno stajalištima njezinih saveznika. Prognoze glede budućeg djelovanja Kongresa komplicira promjenjivost situacije na terenu, gdje su muslimanske snage u ofenzivi, vraćajući pod svoju kontrolu područja koja su osvojili bosanski Srbi. (Hina) rb 111811 MET nov 94 111811 MET nov 94