PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 11. studenoga (Hina) ZAGREB - Prvu sjednicu hrvatsko-američke bilateralne radne skupine za vojne i obrambene odnose u četvrtak su u Zagrebu održali ministar obrane RH Gojko Šušak sa suradnicima i američko vojno izaslanstvo koje predvodi zamjenik pomoćnika američkog državnog tajnika za obranu za poslove Europe i politiku NATO-a dr. Joseph J. Kruzel. Taj je sastanak značajan korak u učvršćivanju bliskijih dugoročnih odnosa u pitanjima sigurnosti između Hrvatske i SAD-a, rekao je Kruzel nakon sastanka. Izaslanstva su razradila nacrt Memoranduma o vojnoj i obrambenoj suradnji Hrvatske i SAD-a koji treba biti potpisan 29. studenoga u Washingtonu, izvijestio je ministar Šušak. Šušak je izrazio zadovoljstvo što je Hrvatska prvi svoj takav sporazum postigla baš sa SAD-om, vodećom demokracijom, svjetskom silom i državom koja nam je značajno pomagala. Na skupu su razmotrene brojne bilateralne inicijative za proširenje suradnje, među kojima je, istaknuo je američki dužnosnik, dogovor da će američka strana poduzeti korake za uvođenje Hrvatske u američki program za vojnu suradnju i pomoć o kojemu će razgovori početi u siječnju sljedeće godine. Kruzel je, također, izrazio nadu da će se Hrvatska uskoro moći uključiti u američki program vojnih obrazovnih vježbi. Među brojnim pitanjima razmotrenim tijekom današnjih razgovora, Kruzel je istaknuo sigurnosnu situaciju u Europi i na Balkanu, posebno u području Bihaća i u okupiranim dijelovima Hrvatske. On je izrazio "stalnu potporu" SAD inicijativi tzv. skupine Z-4, za koju je kazao da se nada da će pružiti mirno rješenje stanja u Hrvatskoj. Američki je obrambeni dužnosnik izrazio nadu SAD-a u buduću integraciju Hrvatske u europsko-atlansku sigurnosnu suradnju i program 'Partnerstvo za mir'. ZAGREB - Potpredsjednik Zastupničkog doma Sabora Republike Hrvatske Vladimir Šeks primio je u četvrtak, na njegov zahtjev, britanskog veleposlanika u Zagrebu Gavina Hewitta (Gevin Hjuit). Nakon susreta Vladimir Šeks je izjavio da je s britanskim veleposlanikom, među ostalim, razgovarao o trenutno najznačajnijim pitanjima kao što je rad Z-4 skupine i uloga UNPROFOR-a. "Raspravljali smo o mogućim opcijama koje bi proizlazile iz moguće radne verzije i konačne verzije plana kontaktne skupine" za Hrvatsku, rekao je on naglasivši međutim da je nužan oprez u govoru o ovom planu sve dok ne bude objavljen. Govoreći o radnoj verziji ovoga plana Šeks je istaknuo da je Hrvatska izrazila svoje nezadovoljstvo njime te da se nada da će biti "bitno izmijenjen". RIM - U Rimu je u četvrtak poslije podne započelo zasjedanje parlamentarnih izaslanstava zemalja Srednjoeuropske inicijative (SEI). Na zasjedanju je govorio i predsjednik Sabora Nedjeljko Mihanović istakavši potrebu što skorijeg povratka okupiranih prostora u pravni, politički i gospodarski život Hrvatske, jer je to važno i za suradnju među zemljama na prostoru središnje Europe. U hrvatskom se izaslanstvu nalaze još potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za vanjsku politiku Žarko Domljan te predsjednik Odbora za ljudska prava Ljubomir Antić. BRUXELLES - Potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, koji je u četvrtak doputovao u jednodnevni posjet Bruxellesu, razgovarao je u sjedištu Europske komisije s povjerenikom Europske unije za vanjskopolitičke odnose Hansom van den Broekom te povjerenikom Europske unije za humanitarna pitanja Manuelom Marinom. U razgovoru ministra Granića i povjerenika van den Broeka središnje su teme bile politička situacija u Hrvatskoj i BiH te ulazak Hrvatske u PHARE program koji, prema riječima hrvatskog ministra, predstavlja konačnu političku ulaznicu u proces integracije s Europskom unijom, a obuhvaća 8 različitih projekata prilagođavanja Hrvatske europskim standardima. "Dobili smo potpunu podršku za stavove Republike Hrvatske oko situacije u BiH, a to znači glede provođenje Washingtonskih sporazuma, mirovnog plana Kontaktne skupine i izolacije bosanskih Srba. Razgovarali smo također o situaciji na okupiranim hrvatskim područjima te o pregovorima s Beogradom i lokalnim Srbima, izjavio je nakon susreta s van den Broekom dr. Granić. U razgovoru je iskazano visoko razumijevanje za hrvatske stavove te posebno istaknuta potpora teritorijalnoj cjelovitosti i suverenitetu Republike Hrvatske u međunarodno priznatim granicama, rekao je dr. Granić. Gospodarska je suradnja bila druga, također vrlo važna, tema tijekom susreta Van den Broek - Granić. "Što se tiče gospodarske suradnje, i posebno ulaska Hrvatske u PHARE program, sve su odluke zapravo već donijete i sada se radi samo o tehničkim pitanjima te pregovorima o pojedinim programima. Tijekom susreta s povjerenikom Europske unije za humanitarna pitanja Manuelom Marinom razgovaralo se o humanitarnoj i socijalnoj situaciji u Hrvatskoj, stabilizacijskom programu i nastavku humanitarne pomoći Europske unije. Europska unija donijela je odluku da će humanitarnu pomoć nastaviti davanjem 31 milijuna ecu-a za zimski period. Od toga će, kako je kazao ministar Granić, 21 milijun ecu-a ići preko Ureda Europske unije u Zagrebu, a ostatak kroz razne nevladine organizacije. ZAGREB - Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a Yasushi Akashi (Jasuši Akaši) izrazio je u četvrtak "duboku zabrinutost" incidentom koji se jučer dogodio na području Bihaća, a u kojem je zrakoplov koji pripada snagama Srba iz UNPA područja ispalio dva projektila na tvornicu u Bihaću. "Ovaj incident, u kojem je uporabljena zračna sila, pokazao je pojačano miješanje hrvatskih Srba u sukob na području Bihaću. Taj sramotan napad predstavlja ozbiljnu povredu teritorijalnog integriteta BiH i napad na "sigurnosnu zonu" UN-a", kaže se u Akashijevu priopćenju objavljenom u Zagrebu. Osim toga, kazao je Akashi, "usprkos nijekanju jednog od vođe pobunjenih Srba Milana Martića kako na Bihać nije pucano sa srpskih položaja u UNPA, UNPROFOR je potvrdio da je jučer na nekoliko mjesta u Bihaću pucano s položaja Srba iz UNPA". "Ne oklijevajući osuđujem takve akcije i ponovno pozivam srpske snage iz UNPA da se uzdrže od bilo kakve nove neprijateljske operacije protiv mjesta u bihaćkom džepu", kazao je posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a. Akashi podsjeća da su dva viša dužnosnika UNPROFOR-a, zamjenik šefa za civilne poslove V. Guerassev i general Peeters, otputovali danas na njegov zahtjev u Knin, kako bi izrazili prosvjed protiv ovakvih ozbiljnih incidenata. Međutim, oni nisu bili u mogućnosti susresti se niti s jednim od srpskih vođa u Kninu. "Također koristim ovu priliku kako bih izrazio protest protiv nastavljene blokade konvoja UNPROFOR-a i UNHCR-a u Kninu. Tijekom proteklog tjedna moji viši dužnosnici tražili su susret sa srpskim vlastima kako bi osigurali prolaz ovih konvoja koji idu za Bihać, a trebali bi opskrbiti bangladeški bataljun, raspoređen u bihaćkom džepu, medicinskom opremom. Usprkos jamstvima od srpske strane da će konvoji s medicinskom opremom moći proći kroz UNPA sjever, njima i dalje, sedmi dan, nije omogućen pristup kontrolnoj točki u Mošćenici", kaže se u Akashijevu priopćenju. Posebni izaslanik glavnog tajnika UN-a ističe kako je "u ovo kritično vrijeme, kad se vode gospodarski pregovori između hrvatske i srpske strane, važno da se UNPROFOR-u ne onemogućava rad na održavanju sporazuma o prekidu vatre potpisanog 29. ožujka, koji daje mirovne uvjete neophodne za proces pregovora". ZAGREB - Međunarodna se konferencija o bivšoj Jugoslaviji u rješavanju problema hrvatskih UNPA područja pridržava rokova koji su postavljeni u Rezoluciji 947 Vijeća sigurnosti UN, izjavio je u četvrtak u Zagrebu predstavnik Međunarodne konferencije Kai Eide. "Naša osnova, kao posrednika i pregovarača, su rokovi koje je postavila Rezolucija 947", rekao je on dodavši da to znači "da glavni tajnik UN treba predati svoje izvješće Vijeću sigurnosti do 20. siječnja." Bio je to njegov odgovor na pitanje novinara na današnjoj konferenciji za novinare u zagrebačkom Zapovjedništvu UNPROFOR-a o tome kako na tijek pregovora o hrvatskim okupiranim područjima utječu rokovi koje je postavio predsjednik Tuđman, prema kome bi do 21. studenoga trebao biti zaključen sporazum o ekonomskim pitanjima a do 20. prosinca započeto s njegovim provođenjem. Govoreći o tijeku najnovijeg kruga pregovora državnih vlasti Republike Hrvatske i lokalnih Srba s UNPA područja o ekonomskim pitanjima on je najavio da će se novi susret izaslanstava dviju strana održati u utorak 15. studenoga u zagrebačkoj zračnoj luci "Pleso". BEOGRAD - Samozvani parlament lokalnih Srba na okupiranim dijelovima Hrvatske raspravljao je u četvrtak o stvaranju "federacije srpskih zemalja", u koju bi bila uključena okupirana hrvatska područja, dijelovi BiH pod srpskom okupacijom i tzv. SR Jugoslavija, javlja France presse pozivajući se na agenciju Beta iz Beograda. Nacrt tog "projekta" predložila je "stranka" Milana Babića, najjača u samozvanom parlamentu lokalnih Srba. Nacrt, što ga je već prihvatila "vlada" u Kninu, predlaže "prihvatljive modele integracije" između lokalnih Srba na okupiranim dijelovima Hrvatske, bosanskih Srba i tzv. SR Jugoslavije. Prema prvom "modelu", okupirani dijelovi Hrvatske i dijelovi BiH pod srpskim nadzorom bili bi priključeni tzv. SRJ kao "federalne jedinice". Drugi "model" predviđa da se lokalni Srbi na okupiranim dijelovima Hrvatske i bosanski Srbi u prvo vrijeme ujedine u federaciju, koja bi zatim konfederativno bila pridružena tzv. SRJ. Treći "model" predviđa da se Srbi iz UNPA i bosanski Srbi ujedine u unitarnu državu. PALE - Sjednica samozvanog "parlamenta" bosanskih Srba, koji od srijede na Palama raspravlja o uvođenju ratnog stanja na područjima pod srpskom kontrolom u BiH, u četvrtak je ponovno prekinuta. Članovi "parlamenta" su nakon tri i po sata rasprave napustili dvoranu. Nagovješteno je da će sastanak biti nastavljen nakon dvosatne pauze. Vođa samozvanog "parlamenta" Momčilo Krajišnik izjavio je novinarima da je vođena "polemička raprava", dok je vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić napustio dvoranu bez komantara. STRASBOURG - Vijeće Europe odobrilo je u četvrtak prvu međunarodnu konvenciju o zaštiti prava nacionalnih manjina, koju još moraju pojedinačno potpisati države članice Vijeća Europe, te odobriti njihovi parlamenti. Konvencija je rezultat prošlogodišnjeg sastanka na vrhu u Beču o zaštiti ljudskih prava, na kojem su svjetski vođe naglasili kako je "zaštita nacionalnih manjina najvažnija za demokratsku stabilnost i sigurnost" u Europi. Konvencija kaže kako je "svaki pripadnik nacionalne manjine slobodan izabrati da se prema njemu postupa kao prema takvome, bez nepovoljnih posljedica koje bi mogle proizići iz njegova izbora". Ona također jamči jednaki pristup medijima, te religioznu i jezičku slobodu manjina. Međutim, u konvenciji se upozorava kako ona ne treba biti svaćena kao da daje pravo na "aktivnosti protiv teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti država". DEN HAAG - Portugalac Jose Pires Cutileiro (Hose Pireš Kutileiru) imenovan je u četvrtak na dužnost glavnog tajnika Zapadno-europske unije (WEU), izvijestilo je ministarstvo vanjskih poslova Nizozemske koja trenutačno predsjedava WEU-om. Cutilero (59), koji sada vodi Diplomatski insitut u portugalskom ministarstvu vanjskih poslova, naslijedit će na mjestu glavnog tajnika Nizozemca Wima van Eekelena čiji mandat istječe 15. studenoga. Cutilero je započeo diplomatsku karijeru 1974. godine, a drži ga se stručnjakom za pitanje BiH i problem Makedonije. Po njemu je nazvan prvi plan političkog rješenja problema u BiH. BAGDAD - Irački je parlament u četvrtak priznao Kuvajt u njegovim novim međunarodnim granicama, koje su odredili Ujedinjeni narodi, kaže se u priopćenju iračke Nacionalne skupštine. "Nacionalna skupština objavljuje svoju potporu priznavanju suvereniteta države Kuvajt od strane Republike Irak, te njegovu teritorijalnom integritetu i političkoj nezavisnosti, kao i potporu primjeni Rezolucije 833 Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda" kaže se u priopćenju. TIRANA - Albanski predsjednik Sali Berisha priznao je da je na refendumu u nedjelju odbačen nacrt novog ustava te predložio stvaranje nove parlamentarne komisije koja bi bila zadužena za razradu novog teksta. Berisha je to predložio na sjednici s čelnicima parlamentarnih stranaka, rekao je predsjednik vladajuće Demokratske stranke Eduard Selami. VATIKAN - Vatikan je u četvrtak objavio da je jedan rimokatolički kardinal služeno pozvan da posjete Kinu i istodobno istaknuo svoju želju za boljim vezama s Kinom. Glasnogovornik Vatikana Joaquin Navarro-Valls kazao je da je vođa nadbiskupske dijeceze Hong Konga kardinal Wu Čeng-Čung pozvan da posjeti Kinu od strane drzavnog Vijeća za vjerska pitanja. Drugi detalji ove posjete nisu objavljeni. Britanska kolonija Hong Kong trebala bi 1997. godine ponovno postati dio Kine. COLOMBO - Šandrika Kumaratunga pobijedila je na predsjedničkim izborima u Šri Lanki sa 62,2 posto glasova, objavio je u četvrtak dužnosnik izborne komisije. Kumaratunga je dobila 4,69 milijuna naprema 2,71 milijun glasova koliko je dobila njena protivnica iz oporbe Srima Disanajake. To je najveća pobjeda na predsjedničkim izborima u Šri Lanki. MOSKVA - Predsjednik Rusije Boris Jeljcin potvrdio je u četvrtak da je u rusku vladu tijekom nedavnih izmjena, nakon dramatičnog pada vrijednosti rublje, doveo svoje pristalice. Jeljcin je danas stigao u posjet gradu Izhevsk u centralnoj Rusiji na proslavu 75. rođendana proslavljenog izumitelja strojnice "kalašnjikov" Mihaila Kalašnjikova. "Osobno sam izabrao članove vlade i dobro ih poznajem " kazao je Jeljcin novinarima po dolasku u glavni grad ruske republike Udmirtija. Nakon naglog pada vrijednosti rublje 11.listopada, u rusku vladu su ušli novi ministri financija, gospodarstva i dva zamjenika predsjednika vlade. (Hina) rb 110030 MET nov 94 110030 MET nov 94