SERVIS POSEBNIH NASLOVA NJEMAČKA-PARLAMENT

Nadnaslov:Prvu sjednicu novog njemačkog parlamenta otvara najpoznatiji istočnoberlinski disident Naslov: "Gnjevni starac" - doajen njemačkog parlamenta Podnaslov:Pisac Stefan Heym - židovski izbjeglica iz razdoblja nacizma, sudionik američkog iskrcavanja u Normandiji i borbe protiv Nijemaca te, kasnije, jedan od najpoznatijih disidenata istočnog Berlina - najstariji je poslanik novog njemačkog parlamenta, izabran na poslaničko mjesto istočnog Berlina za PDS. Na opće zgražanje konzervativnih poslanika pa i samog kancelara Kohla, Heym će održati pozdravni govor prilikom otvaranja novog saziva parlamenta. Piše: Tom HENEGHAN, Reuter BERLIN - Židovski izbjeglica iz razdoblja nacizma, koji se borio u američkoj vojsci protiv svojih sunarodnjaka Nijemaca te je kasnije postao jedan od najpoznatijih disidenata Istočnog Berlina, otvorit će danas novu sjednicu njemačkog parlamenta. Pisac Stefan Heym biti će doajen novih poslanika te će u tom svojstvu imati čast održati prvi govor na novom sazivu parlamenta u zgradi berlinskog Reichstaga. Heym, čije su knjige bile bestseleri na Zapadu, a istovremeno zabranjene na komunističkom Istoku prije pada berlinskog Zida prije pet godina, dobio je poslaničko mjesto istočnog Berlina za reformirane komuniste Stranke demokratskog socijalizma (PDS) na opći izborima održanim 16. listopada. "Gnjevni starac" prijetio je da će njegov govor biti jednako značajan kao što je bio pozdravni govor kojeg je 1932., samo nekoliko mjeseci prije nego što su nacisti preuzeli vlast, u Reichstagu održala Clara Zetkin, legendarna komunistkinja i feministkinja. Očajni konzervativni poslanici pokušali su pronaći načine kako bi spriječili Heymsov govor te su čak razmatrali i to da demonstrativno napuste Reichstag, ali su shvatili da bi to samo pojačalo Heymsovu reputaciju kod istočnih glasača koji se osjećaju gubitnicima nakon ujedinjenja Njemačke 1990. godine. Kancelar Helmut Kohl dao je sebi oduška u cijeloj toj priči izrazima prezira za čovjeka koji je bio trn u oku svim vladama tijekom svog života. "Republika i parlament su dovoljno jaki da se suoče tijekom jednog sata sa doajenom čija je politička karijera bila obilježena time što se mijenjao u smjeru kako puše vjetar i to svakom prilikom", rekao je Kohl. Međunaslov: Clara Zetkin kako uzor Heym se igrao s njemačkim tiskom te ih je pustio da samo nagađaju o njegovom govoru, izjavljujući podrugljivom nevinošću da on nije "zločest čovjek" te da se ne namjerava "igrati učitelja". "Pokušat ću na umjeren način podsjetiti poslanike na vremena u kojim smo živjeli te na odgovornosti ponašanja koja ona zahtijevaju", izjavio je za "Leipziger Volkszeitung". "Ako imamo milijune nezaposlenih i povećanje drugih socijalnih problema, onda je to skandalozno i poslanici pred time ne mogu ostati mrtvi hladni", dodao je Heym. Njegov uzor Clara Zetkin nije uopće bila suzdržana kada je došla iz Moskve kako bi održala svoj vatreni pozdravni govor 30. kolovoza 1932., samo pet mjeseci prije nego što je Adolf Hitler postao kancelar. "Otvaram Reichstag... u nadi da ću, usprkos mojoj trenutačnoj bolesti, možda imati sreću da (jednog dana) otvorim prvi Vrhovni sovjet sovjetske Njemačke", izjavila je Zetkinova odgovarajući na žestoki pljesak od stane njenih komunista. Zetkinova, koja je 1890. pokrenula pokret za prava žena u Njemačkoj, također je vidjela radničke redove pune "milijuna žena koje još uvijek nose okove seksualnog ropstva". Ona je nakon toga hladno predsjedala glasovanju o novom predsjedniku Reichstaga - Hermannu Goeringu, nacističkom poslaniku koji je kasnije postao komandant zračnih snaga Trećeg Reicha. Heym nije nikada izjavljivao kako bi želio postati političar s punim radnim vremenom u svojoj poodmakloj dobi. U raspravi tijekom kampanje s njegovim najvećim protivnikom, izjavio je kako ima program ali da ga ne može citirati jer ga je zaboravio ponijeti sa sobom. Novi doajen parlamenta rođen je u židovskoj obitelji u Chemnitzu 1913. godine. On je iz nacističke Njemačke pobjegao u Čehoslovačku 1933. godine, odakle je nakon dvije godine otišao u SAD. Kao vojnik američke vojske, on se iskrcao u Normandiji neposredno nakon Dana 'D' te je pomogao u uspostavljanju novina u Muenchenu tijekom razdoblja okupacije neposredno nakon njemačkog poraza 1945. godine. Vratio se u SAD, ali je otišao 1952. godine iz protesta protiv anti-ljevičarskog lova na vještice tijekom razdoblja McCarthya. U Istočnoj Njemačkoj, Heym je u prvo vrijeme pisao prozu u stranačkom duhu, ali je s vremenom prekinuo s čelništvom stranke te je izdavanje njegovih djela u komunističkoj državi zabranjeno. Protivio se ujedinjenju sa Zapadnom Njemačkom prije pet godina ali je nakon toga izjavljivao da se to ujedinjenje nije moglo izbjeći. (Hina) nb br 100623 MET nov 94 100623 MET nov 94