HRVATSKA VLADA O POREZNOJ REFORMI (ŠIRA VERZIJA)

ZAGREB, 9. studenoga (Hina) - "Rast proizvodnje i investicija prioriteti su hrvatske Vlade, pa ne bude li rata, možemo očekivati jednu od najnižih stopa inflacije i najviših stopa rasta u Europi tijekom iduće godine", kazao je na današnjoj sjednici hrvatske Vlade premijer Nikica Valentić. Vlada je danas prihvatila više zakonskih prijedloga kojima se zaokružuje porezna reforma u RH. Prijedlogom zakona o vrijednosnim papirima, koji bi se trebao primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, uređuju se sva pitanja izdavanja i prometa vrijednosnim papirima, jamči se zaštita investitora, a nadzor se osigurava putem posebne Komisije na razini Republike. Vlada je prihvatila i Prijedlog zakona o porezu na promet proizvoda i usluga koji će se primjenjivati od 1. siječnja iduće do 1. siječnja 1996. godine, kada bi trebao stupiti na snagu Zakon o porezu na dodanu vrijednost, čiji je prijedlog također prihvaćen na današnjoj sjednici Vlade. Prijedlogom zakona o porezu na promet proizvoda i usluga ukida se porez u visini 2,5 posto na promet reprodukcijskim materijalima, određuje da se ne plaća porez na promet poljoprivrednom mehanizacijom i opremom. Tim se zakonom proširuje i porezna osnovica na igre na sreću. Primjenom tog zakona ostvarivat će se 65 do 70 posto proračunskih prihoda, pa se sve primjedbe moraju razriješiti prije njegova konačnog usvajanja, jer se, rečeno je, neće uopće mijenjati tijekom jednogodišnje primjene. Značajne su i izmjene u tarifi poreza na promet koja je svedena na četiri razreda sa po pet poreznih stopa, te jedan tarifni razred sa jednom stopom za oporezivanje usluga. Opća porezna stopa poreza na promet proizvoda i usluga bit će 20 posto čemu se dodaje 10 posto tzv. ratnog poreza. Financijski učinak ovoga zakona bit će 700 milijuna kuna koje ostaju gospodarstvu, a država ih kani nadomjestiti pri konačnom razrezu poreza za fiskalnu 1994. godinu. Zakon o porezu na dodanu vrijednost zakon je kojim će se okončati porezna reforma RH, kazao je premijer Valentić. Ministar financija Božo Prka obrazlažući prijedlog tog zakon kazao je da se njime kao dodana vrijednost oporezuju sve prometne faze od proizvođača preko trgovaca do krajnjeg potrošača i to jedinstvenom poreznom stopom od 22 posto. Porez na dodanu vrijednost neće se plaćati kod prometa kruha, mlijeka, ulja i masti. Prka je također kazao da je taj zakon financijski neutralan za poduzetnika, jer se sav plaćeni porez po fazama, koji se tretira kao predporez, odbija od poreza pri prodaji proizvoda odnosno usluge. Osim što proširuje krug poreznih obveznika novina je zakona uvođenje kumulativnog poreza što će zahtijevati visoku razinu financijske discipline i kontrole. Ministar financija Božo Prka kazao je kako se može očekivati i smanjenje jedinstvene stope od 22 posto, te dodao da će primjenom tog zakona velike skupine proizvoda ili bitno pojeftiniti ili, pak, poskupjeti. Po prijedlogu izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak u plaću ulazi i dosadašnja naknada za topli obrok i regres za godišnji odmor, s time da se povećava iznos za utvrđivanje neoporezivog dijela dohotka, koji bi, umjesto dosadašnjih 300 kuna, iznosio 700 kuna. Tome se dodaju olakšice u iznosu od 30 posto za uzdržavanog člana obitelji, 30 posto za prvo dijete, te po 10 posto za svako iduće. Predlaže se da se porez po stopi od 25 posto plaća na dohodak do 2.100 kuna (do sada 1.500 kuna), a iznad toga iznosa po stopi od 35 posto. Također se predviđa da umirovljenici ne plaćaju porez na mirovinu do 1.750 kuna. Hrvatska vlada ocjenjuje kako će pozitivni učinak takve fiskalne politike prema dohotku imati i posloprimac i poslodavac, ali i izvanproračunski fondovi. Naime, za povećanu osnovicu predlaže se umanjuje doprinosa pa bi netto plaće trebale porasti za 5 do 10 posto. U cilju ravnomjernog opterećenja davanja državi Vlada je danas prihvatila i više zakonskih prijedloga kojima se predviđa smanjenje stopa doprinosa. Predlaže se smanjenje stope doprinosa za zdravstvo sa 7,5 na 7 posto, stope doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje radnika sa 13,5 na 12,75 posto, za individualne poljoprivrednike na 12,27 posto, samostalne privrednike sa 27 na 25,5 posto. Doprinos za dječji doplatak plaćao bi se po stopi od 2,2 posto, a za zapošljavanje po stopi od 1,9 posto. Pojašnjavajući na kraju sjednice danas prihvaćene zakonske prijedloge ministar financija Božo Prka kazao je kako će se država, ukoliko predloženi zakoni budu prihvaćeni, ukupno odreći prihoda u visini od oko 1,9 milijardi kuna. To će se pokušat nadomjestiti povećanjem porezne akontacije za samostalne privrednike, te konačnim razrezom poreza za tekuću fiskalnu godinu, rekao je Prka. (Hina) msj/sšh ds 091634 MET nov 94 091634 MET nov 94