U ZAGREBU OBILJEŽEN DAN BLAŽENOG GRACIJA - DAN HRVATA BOKE

ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Dan blaženog Gracija, koga slave Hrvati Boke kotorske, obilježen je večeras u Zagrebu predavanjem dr. Stijepe Obada "Hrvati u Boki kotorskoj" i misom pod kojom je Zagrebački operni studio izveo sedam glazbenih djela. Profesor Filzofskog fakulteta u Zadru dr. Stijepo Obad zaključio je za jednoipolsatnog predavanja da je na kraju razdoblja od tisuću i tristo godina hrvatske prisutnosti danas u Boki kotorskoj "ostala duhovna baština pretočena u pisanu riječ i umjetnička djela, palače i crkve u zaljevu svetaca koje nijemo svjedoče o visokoj kulturi duha ovoga krajnje rubnog dijela hrvatskog postojanja kojeg se ne smijemo odreći". Izlažući Bokeljima i Zagrepčanima među kojim su bili i predstavnici državne i crkvene vlasti, dr. Obad je, prateći historiografsku građu, kazao da su po dolasku Slavena ondje dugo živjeli samo katolici Hrvati. Prvi pravoslavci koji su naselili zaljev bili su iz područja između Trebinja i Bileće, i to ne za vrijeme uprave Nemanjića, nego dolaskom Osmanlijskog Carstva, počevši s kraja 15 do kraja 17 stoljeća. U državnopravnom smislu Boka je najduže pripadala Veneciji i Austriji, ali je stalno smatrana dijelom Dalmacije, a njezini su prvaci, za povijesnih prijeloma, "nijekali svako pravo Crnoj Gori da zaposjeda Boku, a 'može druga zakonita vlast'", kazao je profesor Stijepo Obad. Odlaskom francuske uprave, 1813. nakratko Crna Gora zaposjeda Boku, nastavio je dr. Obad, što označava početak prisutnosti Crnogoraca u pučanstvu "zaljeva svetaca". O pripadnosti Boki svjedočio je i crnogorski vladika Petar Petrović Njegoš, "dajući za pravo i savjet Hrvatima da slušaju bana Jelačića", kazao je dr. Obad. Tek poslije prvoga svjetskog rata, donošenjem Vidovdanskog ustava Boka se izdvaja iz Dalmacije i preko Zetske banovine priključuje Crnoj Gori, ali 1939. ne ulazi u Banovinu Hrvatsku. "Kratko poslije drugoga svjetskog rata, kad je Boka postala dijelom Crne Gore, zemljopisna karta nosi nasiv 'FNR Crne Gore i Boke kotorske'", kazao je dr. Obad i dodao: "Mnogi koji su zagovarali Boku kao "corpus separatum" bivaju sklonjeni s položaja ili su završavali u zatvoru, a hrvatski narod Boke postaje jedni koji nije ravnopravan". Dr. Obad je podsjetio i na državnopravni značaj koridora kojim je turska Hercegovina više stoljeća izlazila na more u Sutorini, te ustvrdio da nikad nije ustanovljen dokument kojim je taj koridor izbrisan, a područje poklonjeno Crnoj Gori, ali da je kazao da se smatra da ga je "Đuro Pucar dao Blaži Jovanoviću". Ovostoljetne političke promjene utječu na naglo smanjenje hrvatskog pučanstva, osobito nakon prvoga svjetskog rata i navalom Crnogoraca. Još prema popisu iz 1931. na širom području Boke živjelo je 35,14 posto Hrvata koji su činili tri četvrtine gradskog pučanstva, a 1992. ondje je bilo svega 8 posto Hrvata, kazao je dr. Stijepo Obad obrazlažući večeras, u povodu Dana blaženoga Gracija, "povijest istrebljenja Hrvata u Boki kotorskoj koja i dalje čuva baštinu hrvatskog i zapadnoga kulturnog kruga". (Hina) li dd 082230 MET nov 94 082230 MET nov 94