OKRUGLI STOL O PRIVATIZACIJI

ZAGREB, 8. studenoga (Hina) - Procesi privatizacije hrvatske imovine, prestrukturiranje i transformacija hrvatskog gospodarstva - zbilja, dileme i rješenja, naziv je okruglog stola održanoga večeras u Zagrebu u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista, Hrvatskog fonda za privatizaciju i Inženjering-biroa iz Zagreba. Skup je okupio četrdesetak visokih državnih dužnosnika, znanstvenika, gospodarstvenika, predstavnika raznih institucija, političkih stranaka i drugih. Govoreći o procesu uspostave vlasničke demokracije u nas, predsjednik Hrvatskog društva ekonomista dr. Vladimri Veselica, ustvrdio je da je potrebno razvijati vlasnički pluralizam, upozorivši na mogućnost stvaranja latinsko-američkog sindroma. Pretvorba i privatizacija se ne mogu, po njegovu mišljenju, odvijati bez restrukturiranja, što implicira restrukturiranje bankarskog sustava, a nužnost u tom procesu vlasničke transformacije je denacionalizacija. Predsjednik Hrvatskog fonda za privatizaciju Ivan Penić podsjetio je da je pretvorbu dosad okončalo 2421 poduzeće, čija ukupna glavnica iznosi 23,2 milijarde njemačkih maraka, od toga je prodano 9,2 milijarde maraka (40 posto), a sklopljeno je 579.623 ugovora od kojih oko 555 tisuća, vrijednih ukupno 7,8 milijardi maraka, malim dioničarima. U portfelju HFP-a, ostalo je 6,5 milijardi marka (28 posto), mirovinskim fondovima pripalo je 3,6 milijardi maraka (15,8 posto), dok je temeljem zahtjeva za povrat imovine rezervirano ukupno 1,1 milijarda DEM. Ukupno ostvarena sredstva u dosadašnjem tijeku pretvorbe i privatizacije iznose 1,6 milijardi maraka, od čega je 420 milijuna maraka plaćeno u gotovini, a ostalo starom deviznom štednjom. Na pretvaranje potraživanja u ulog otpada daljnjih 1,3 milijarde maraka, a Penić drži da banke to nisu učinile mnoge bi tvrtke propale a radnici završili na burzi. Ističući da tijekom studenoga u proceduru treba biti upućen Zakon o privatizaciji, Penić je naveo nekoliko prijedloga i rješenja, rekavši da bi uz navedeni zakon trebalo donijeti i zakon o vrijednosnim papirima, investicijskim fondovima i nemonopolu. Predlaže se produljenje otplate malim dioničarima na deset godina, s tim da im i u trećoj ili četvrtoj godini bude otplata također pet posto, s mogućnošću moratorija na otplatu od jednu godinu, dobivanje dividende za cijeli upisani paket, što se može koristiti za daljnju otplatu, a svim bi prognanicima, bez obzira na dob, bile dodijeljene besplatne dionice u visini osobnih popusta, odnosno od oko 6000 maraka po osobi. Potrebno je transformirati Hrvatski fond za privatizaciju u Hrvatski državni holding i prenijetei portfelj i uvesti sektor gospodarenja u HDH-u, te urediti odnose novoosnovanog ministarstva privatizacije i upravljanja imovinom s holdingom. Za prvo bi vrijeme, drži Penić, vrijednosnovlasnička središnjica mogla biti povjerena Zavodu za platni promet, a istodobno će se intenzivirati i na smanjenju javnog duga. Sredstva bi od privatizacije Hrvatski državni holding ulagao u daljnje restrukturiranje poduzeća, te poticanje poduzetnika kreditima do primjerice, milijun kuna. Zadaća i potreba je donijeti zakon o denacionalizaciji, približiti iseljeništvu stvaranjem primjerice, i Hrvatskog iseljeničkog investicijskog fonda, a u procesu obnove treba razmišljati i o plaćanju nekih troškova dionicama. Treba poćeti i s kotacijama dionica hrvatskih poduzeća na burzi, kao i o restrukturiranju velikih, sada javnih poduzeća, zaključio je Penić. Anđelko Bušić, iz Upravnog suda Hrvatske istaknuo je da 10 posto pretvorbi završava u upravnom sporu, te da je 400 predmeta u postupku, dok je glavni direktor INE dr. Franjo Gregurić naglasio potrebu što hitnijeg donošenja zakona o denacionalizaciji, usporedno s privatizacijom. On drži da nema razloga za odgađanje tog procesa, a prigovore da se ne može smatra, "političkom floskulom". Dr. Gregorić ističe da je privatizacija lakši, a restrukturiranje daleko teži proces na putu u tržno gospodarstvo, dajući potporu malim dioničarima. Dr. Dražen Kalođera ističe da je potrebno razmišljati o stečaju u procesu restrukturiranja, jer je to nova pojava u svijetu, te da je 450 milijuna dolara mjesečnog hrvatskog izvoza gornja granica za sadašnje proizvodne kapacitete. Hrvatski poduzetnik iz inozemstva Ante Glibota, koji se i sam aktivno uključio u proces privatizacije, istaknuo je da burza treba postati temeljni način daljnje privatizacije. Upozorio je na proces utvrđivanja vrijednosti poduzeća, navodeći da je tek kad je kupio sa suradnicima poduzeće Croatia Records, doznao da to poduzeće duguje 1,5 milijuna njemačkih maraka. Glibota je, kako je sam rekao, namjeravao kupit i Novi vjesnik, ali da je doznao da je cijena 1,9 milijuna maraka, te da su dugovi gotovo devet milijuna maraka. Dr. Marko Veselica predsjednik HKDU-a, upozorio je na stvaranje latinsko-američkog sindroma, dok je Tihomil Rađa iz HSS-a predložio da se dionice pretvore u obveznice i prima dividenda. Dr. Đorđe Pribičević drži da će restrukturiranje ubrzano doći kad dođe i vlasnik, te da, ako nema dobiti, svugdje dolazi do smjene menadžera, te to treba raditi i Hrvatski fond za privatizaciju. Predsjednik HGK Komore Zagreb Emanuel Justament upozorio je na potrebu saznanja podrijetla gotova novca, dok se predsjednik HGK Mladen Vedriš založio za stvaranje investicijskih fondova. On je upozorio da Upravni odbor HFP-a ne utječe na imenovanje upravnih odbora poduzeća, što je ključna točka jer se time utječe na izbor menadžmenta i efikasnost. Izlaganja s današnjeg okruglog stola prema riječima organizatora bit će objavljena u zajedničkoj publikaciji, kao prilog daljnjem procesu privatizacije u Hrvatskoj. (Hina) db dd 082130 MET nov 94 082130 MET nov 94