PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB - Razgovori izaslanstava RH i SRJ o normalizaciji odnosa između dviju zemalja, što su u petak pod vodstvom ministara vanjskih poslova dr. Mate Granića i Vladislava Jovanovića održani u Zagrebu završeni su bez značajnijih rezultata. U razgovorima su pokazane, kako su to izjavila oba ministra nakon sastanka, razlike u sadržajnom i metodološkom pogledu glede rješavanja problema koji postoje između dvije zemlje. Početku razgovora u Ministarstvu vanjskih poslova u Zagrebu bili su nazočni i supredsjedatelji Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji lord David Owen i Thorvald Stoltenberg. "Temeljno pitanje za RH je priznanje u njenim međunarodno priznatim granicama" i to ne zato da bi bla priznata od još jedne države, nego zato jer je to problem mirne reintegracije UNPA, izjavio je Granić. Ministri su dalje rekli da je postignut dogovor da se pokrenu aktivnosti oko nekih humanitarnih pitanja kao što je problem nestalih i zatočenih, te poboljšanje uvjeta rada ureda dviju vlada u Zagrebu i Beogradu. Naredni susret dvojice ministara bit će, kako su rekli, naknadno dogovoren. ZAGREB - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je u Predsjedničkim dvorima ministra vanjskih poslova SRJ Vladislava Jovanovića. Bilo je riječi o sveukupnim hrvatsko-srpskim odnosima i o mogućnostima mirnog rješenja krize što podupire Hrvatska, objavljeno je iz Ureda predsjednika. "Predsjednik Tuđman iznio je hrvatska stajališta, a ministar Jovanović rekao ih je prenijeti predsjedniku Miloševiću. Predsjednik Tuđman još je rekao ministru Jovanoviću da će Hrvatska razmotriti otkazivanje mandata UNPROFOR-u, ako do 21. studenoga ne budu potpisani, a do 20. prosinca ako ne počne provođenje sporazuma o reintegraciji okupiranih područja (ceste i željezničke pruge, vodovod, elektroenergija, naftovod itd.). Predsjednik Tuđman je rekao da Hrvatska ima 394.000 prognanika koji se moraju vratiti na njihova ognjišta, da su i on i Vlada obvezani odlukama Sabora o mandatu UNPROFOR-a i reintegraciji okupiranih područja, te da hrvatski narod više ne može trpjeti odugovlačenja i odgađanja rješenja. Hrvatski Predsjednik zauzima se za pregovore koji će donijeti rješenje, no odbija pregovaranje unedogled, koje iz tjedna u tjedan ne bi donijelo rješenje krize. Predsjednik je rekao da Hrvatska ne može sudjelovati na razgovorima ako bi oni vodili u otcjepljenje ili ciprizacju Hrvatske. U tom je smislu moguć sastanak s predsjednikom Miloševićem, samo ako bi taj sastanak doveo priznanju Hrvatske od strane Srbije i Crne Gore, i to u hrvatskim međunarodno priznatim granicama. Predsjednik Tuđman istaknuo je u polusatnom razgovoru kako je riječ o povijesnoj nužnosti da se izvuku zaključci. Hoće li skupina ekstremista i dalje pokušati diktirati svoje viđenje? Predsjednik je upozorio da je samo manjina Srba u Hrvatskoj na njezinim okupiranim područjima, te da npr. Srbi u Zagrebu nemaju nikakvih problema, da su u karlovačkom sudstvu npr. oko 50 posto suci Srbi, te da Hrvatska jamči sva građanska i etnička prava srpskoj nacionalnoj manjini prema najvećim svjetskim normama. Hrvatska i njezini saveznici u svijetu zauzimaju se za to da nema skidanja sankcija SRJ dok ne budu reintegrirana okupirana područja u Hrvatskoj, rekao je hrvatski Predsjednik, koji je odgovarajući na upit ministra Jovanovića dodao kako nema nikakve krize sa Srbima u Zagrebu i slobodnom području Hrvatske. Nazočni su bili i potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, zamjenik ministra vanjskih poslova dr. Ivo Sanader, posebni izaslanik Predsjednika veleposlanik dr. Miomir Žužul, voditelj Ureda Republike Hrvatske u Beogradu Zvonimir Marković, savjetnik Predsjednika za unutarnju politiku dr. Ivić Pašalić. Ministra Jovanovića pratio je šef ureda SRJ u Zagrebu Veljko Knežević", objavio je Ured predsjednika. ŽENEVA - Supredsjedatelji međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji lord David Owen (Dejvid Oven) i Thorvald (Torvald) Stoltenberg ocijenili su da je sastanak ministra vanjskih poslova i potpredsjednika hrvatske vlade Mate Granića sa šefom diplomacije SRJ Vladislavom Jovanovićem "jedan od najvažnijih susreta" od početka sukoba 1991. godine. "Sada je na dvjema vladama da što je moguće bolje iskoriste ovaj dijalog, koji bi mogao dosta doprinijeti dugo očekivanom miru, pomirenju i ekonomskoj suradnji koja je tako potrebna području bivše Jugoslavije", kaže se u priopćenju iz ureda Međunarodne konferencije u Ženevi. ZAGREB - Posebni izaslanici zemalja članica Kontaktne skupine za BiH doputovat će u subotu u Zagreb, gdje će u glavnom sjedištu UNPROFOR-a o najnovijem razvoju situacije u Bosni i Hercegovini razgovarati s glavnim koordinatorom misije Yasushijem Akashijem i čelništvom UNPROFOR-a, izjavio je glasnogovornik Zaštitnih snaga UN-a u Zagrebu, Paul Risley. U nedjelju, drugog dana njihova radnog posjeta, posebni izaslanici zemalja članica Kontaktne skupine razgovarat će u ministarstrvu vanjskih poslova Republike Hrvatske. ZAGREB - Zamjenik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske, dr. Ivo Sanader primio je australsku delegaciju u kojoj su bili Jeffrey Benson, pomoćnik ministra, u Ministarstvu vanjskih poslova i trgovine Australije, Ronald Walker, veleposlanik Australije u Republici Hrvatskoj sa sjedištem u Beču i dr. Mark Higgie, savjetnik u veleposlanstvu. Gosti iz Australije zanimali su se za tijek pregovora između Hrvatske i Savezne Republike Jugoslavije (Srbije i Crne Gore). Razgovaralo se i o mogućem posjetu Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana Australiji tijekom idućegodine. SARAJEVO - Predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović zatražio je u petak od posebnog ruskog izaslanika Aleksandra Zotova da uvjeri Srbiju i Crnu Goru da priznaju Bosnu i Hercegovinu. U izjavi nakon razgovora sa Zotovim u Sarajevu Izetbegović je ponovno upozorio da su bosanski Srbi odbili mirovni plan Kontaktne skupine. "Druga strana ne želi mir. U toj situaciji, nemamo drugog izbora već da pronađemo vojni način za okonačanje rata. Nemamo drugog izbora", izjavio je Izetbegović. PALE - Vrhovna komanda vojske bosanskih Srba naredila je u petak opću mobilizaciju, javlja novinska agencija Reuter. Istodobno je odlučeno da se od samozvanog parlamenta na Palama slijedećeg tjedna zatraži da proglasi ratno stanje na cjelokupnom srpskom teritoriju u BiH nakon posljednjih vojnih događaja, izjavio je britanskoj agenciji Radovan Karadžić. "Proglasit ćemo ratno stanje u našoj skupštini i pozvati na borbu do konačne pobjede", izjavio je Karadžić. Obaviješteni izvori na Palama očekuju da će tzv. skupština potvrditi zahtjev za proglašenje ratnog stanja. U izvješću Karadžićeva ureda kaže se da je vrhovna komanda proglasila opću mobilizaciju te naredila da "sva raspoloživa sredstva budu korištena u obrani granica domovine". Srednje škole i fakulteti su zatvoreni a studentima je naređeno da se odmah jave u svoje vojne postrojbe. Zapovjedništvo vojske bosanskih Srba također je, kako naglašava, posljednji put, pozvalo dezertere koji su pobjegli u inozemstvo da se vrate i jave svojim jedinicama. LONDON - Supredsjedatelj Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji lord David Owen u petak je navečer u interviewu za TV postaju Channel Four ocijenio da ne treba podcijeniti prijetnju bosanskih Srba o općoj mobilizaciji i ratu. "Uvjeren sam da će bosanski Srbi napasti i vrlo je vjerojatno da ćemo se suočiti s vrlo teškim situacijama, napose pri dopremi humanitarne pomoći", kazao je Owen. "Ipak, mislim da je (objava opće mobilizacije) samo upozorenje", dodao je. Owen misli da vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić mora biti svjestan "ranjivosti" svog položaja i činjenice da od svojih vojnika zapravo traži da se bore za područja koja će ionako morati prepustiti pri primjeni mirovnog plana Kontaktne skupine. Upitan smatra li Karadžićeve prijetnje za "puko junačenje", Owen je odgovorio: "Ne želim da se pomisli kako je on suviše ranjiv. Bojim se da bosanski Srbi i dalje u opasnom okruženju drže Sarajevo. Oni i dalje mogu presjeći neke od cesta koje vode u grad." "Nesmijemo podcijeniti njihov strateški položaj", kazao je Owen, "no, mislim da im je slabost što pokušavaju održati tako dugačku crtu bojišnice." LONDON - Vojni uspjesi muslimanskih i hrvatskih snaga u BiH pozitivni su u onoj mjeri u kojoj mogu srpsku stranu nagnati da "razmisl" i bude manje "arogantna" u pregovorima, ocijenio je David Owen (Dejvid Ouvn), supredsjedatelj Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. "Uobičajeno ne možete postići mir kad je jedan tabor potpuno dominantan", ocijenio je za radio BBC. "Snažna vojna pozicija bosanskih Srba dala im je izvjesnu arognaciju i uvjerenje da mogu zanemariti međunarodno javno mnijenje i izbjeći razumne pregovore. Nadam se da će nakon ovih najnovijih događaja o tome ponovo razmisliti", dodao je on. Lord Owen "se nada" također da će čelnik bosanskih Srba Radovan Karadžić "razmisliti o činjenici što od svog naroda traži da umre boreći se za zone koje bi u svakom slučaju pripale hrvatsko-muslimanskoj federaciji", prema međunarodnom mirovnom planu. EDINBURGH - Britanski ministar vanjskih poslova Douglas Hurd (Daglas Herd) rekao je u petak da izjavu vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića o proglašenju ratnog stanja "ne smatra osobito značajnom" "Karadžić već godinama svakog mjeseca po nekoliko puta daje takve izjave", rekao je Hurd i nastavio: "Zbog toga ne smatram da je izjava toliko značajna". Hurd je novinarima tijekom boravka u Škotskoj izjavio da je jedina dobra vijest to što srpski predsjednik Slobodan Milošević više ne podržava bosanske Srbe. On je dodao da se najnovije vojne uspjehe hrvatskih i muslimanskih snaga u BiH može smatrati nekom vrstom prekretnice ali je upozorio da ne vjeruje da bi ijedna od tri strane mogla postići potpunu pobjedu. Hurd je istom prilikom ponovio stajalište svoje vlade koja se protivi ukidanju embarga na isporuke oružja Muslimanima u BiH. NEW YORK - Predstavnik Bosne i Hercegovine pri UN Muhamed Šaćirbej ocijenio je prijedlog Europske unije o uravnoteženom tretmanu bosanskih Hrvata i Srba, uključivši uspostavu paralelnih posebnih odnosa sa susjednim državama, s tim da ne budu u neskladu s integritetom Unije BiH, štetnim previdom načela Povelje UN-a, te previdom suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike BiH. Koristeći pravo na odgovor nakon rasprave i usvajanja Rezolucije o stanju u Bosni i Hercegovini u Općoj skupštini, on je kazao da prijedlog uspostave paralelnih posebnih odnosa u predloženom obliku izjednačava agresora i žrtvu. "To je posebno zabrinjavajuće u svjetlu činjenice da su rat započele Srbija i Crna Gora, u suradnji s bosanskim Srbima radi stvaranja etnički homogene velike Srbije na račun njihovih susjeda", rekao je Šaćirbej. Na kraju, kazao je kako uvođenje pojma Unija BiH, koja ne postoji, umjesto Republike BiH pokazuje da Europska unija ne poštuje suverenitet i teritorijalni integritet Republike Bosne i Hercegovine. ŽENEVA - Bosanski Srbi nastavljaju najviše kršiti ljudska prava u BiH, kaže se u izvješću koje je za Opću skupštinu UN pripremio posebni izaslanik UN za ljudska prava Tadeusz Mazowiecky (Tadeuš Mazovjecki). "Daleko najveća kršenja ljudskih prava predstavlja proces teroriziranja koje čine snage bosanskih Srba i de facto vlasti", kaže se u izvješću i nastavlja: "Tijekom posljednjih mjeseci dogodila su se najveća protjerivanja stanovništva s područja pod srpskom kontrolom od 1992. godine". "Protjerivanjima je prethodilo kršenje ljudskih prava, uključujući uskraćivanje osnovnih usluga kao što su zdravstvena zaštita, obrazovanje i zakonska zaštita. Ljudi su tjerani na prisilni rad i kopanje rovova na prvim crtama fronte", dodaje se u izvješću. Mazowiecki je upozorio da rad njegovog odbora za praćenje stanja ljudskih prava na području bivše Jugoslavije ugrožava nedostatak novca. BUDIMPEŠTA - Predstavnici Demokratskog saveza Hrvata Vojvodine, koji kao nevladina organizacija aktivno sudjeluje u radu Konferencije o europskoj sigurnosti i suradnji u Budimpešti, u petak su Radnoj skupini o ljudskim i manjinskim pravima uručili prijedloge za poboljšanje položaja Hrvata u SRJ. Tim je povodom voditelj izaslanstva DSHV-a mr. Bela Tonković za Hinu izjavio: "Mi smo u susretu s delegacijama, s kojima smo razgovarali, stalno ukazivali na to da je velika zadaća KESS-a i svih njezinih članica privoliti Beograd da pristupi rješavanju nagomilanih problema na području temeljnih ljudskih prava i prava etničkih zajednica i da im objasni da bez tih rješenja, nema napretka ni u ukidanju sankcija, niti međunarodnog priznanja SRJ. U tome posebno važnu ulogu imaju one članice KESS-a koje Beograd smatra svojim tradicionalnim prijateljima", rekao je Tonković. Tijekom razgovora izaslanstvo DSHV-a sa članovima američke delegacije, zatim s izaslanstvima Rusije, Švedske, Nizozemske, predstavnicima Francuske, Poljske, Europske unije i drugimaje, prenijelo je ocjenu kako KESS mora stvoriti instrumente kojima će zajamčiti brzu i učinkovitu primjenu njegovih zaključaka, kao i jaku zaštitu ljudskih i etničkih prava na cijelom području Europe. U izaslanstvu DSHV-a na zasjedanju KESS-a u Budimpešti su pored Bele Tonkovića, još Josip Gabrić i Zdenko Bundić. OSLO - Norveške vlasti su u petak i službeno pokrenule istragu o otmici SAS-ovog zrakoplova, a otmičar Haris Keč stavljen je u pritvor i optužen za zračno piratstvo. Keč (25) se predao vlastima osam sati nakon što je oteo SAS-ov putnički zrakoplov. "Putnici ovog zrakoplova propatili su kao i stanovnici Sarajeva. Ne želim ih više uznemiravati", izjavio je neposredno prije predaje. MOSKVA - Zamjenik ruskog premijera i ministar gospodarstva Aleksander Šokin kani podnijeti ostavku jer nije bio konzultiran oko imenovanja novog ministra financija. Šokin, koji je također i glavni pregovarač o dugovima zemlje, nije rekao planira li podnijeti ostavku na sve svoje dužnosti ili na samo jednu ili dvije. Služba za tisak ruske vlade priopćila je u petak da je predsjednik Boris Jeljcin imenovao Vladimira Panskova za novog ministra financija, u zamjenu za dosadašnjeg vršitelja dužnosti Andreja Vavilova. Šokin je rekao novinarima da je želio biti konzultiran o tome pitanju. "Oni to nisu učinili", rekao je on. "Saznao sam za imenovanje prije pet minuta i vjerojatno ću danas poslati pismo ostavke". MOSKVA - Predsjednik Boris Jeljcin usvojio je ukaz o zaštiti Rusa koji žive izvan domovine, a izloženi su kriznim stanjima, javlja agencija Itar-Tass. Ukaz je potpisan u četvrtak, a odnosi se na približno 25 milijuna Rusa nastanjenih u državama proizašlima nakon raspada bivšeg SSSR-a. U tekstu se pod kriznim stanje opisuje "krajnje pogoršanje međunarodnih odnosa, prijetnja agresijom protiv Rusije, oružana invazija na zemlju u kojoj živi rusofono stanovništvo ili sudjelovanje zemlje u kojoj živi rusofono stanovništvo u oružanom sukobu. Ruski predsjednik zadržava pravo "evakuiranja ruskih građana" iz zemlje u krizi, prema tome ukazu. U Ukrajini živi 12 milijuna Rusa, u Kazahstanu između 6 i 7 milijuna, a rusofono stanovništvo predstavlja polovicu ukupne populacije Letonije i Estonije. CATANIA - Papa Ivan Pavao II započeo je u petak posjet Siciliji i zatražio od tamošnjeg stanovništva da ustane u borbu protiv kriminala. Tijekom obraćanja okupljenima u Cataniji (Katanija) Papa nije koristio riječ "mafija", kao što je to učinio za prijašnjih posjeta Siciliji. Papa je poručio okupljenima da poduzmu "težak i zamoran put morala i društvenog rasta", te da budu "odani pravdi". LILLE - Jacques Chirac (Žak Širak), predsjednik pokreta Okupljanje za Republiku (RPR-desnica) najavio je da će se kandidirati na sljedećim predsjedničkim izborima predviđenima krajem travnja (prvi krug) i početkom svibnja 1995. (drugi krug). U interviewu za dnevni list La Voix du Nord (Vua di Nor - Glas sjevera), bivši premijer odgovorio je na jedno pitanje riječima: "Odlučio sam razjasniti stanje te najavljujem već danas da ću biti kandidat na sljedećim predsjedničkim izborima". Već nekoliko mjeseci, rat živaca vodi se između Jacquesa Chiraca i sadašnjeg premijera Edouarda Balladura (Eduar Baladir), dvojice članova RPR-a, kandidata za predsjedničke izbore. Premijer Balladur je u nekoliko navrata tvrdio da svoju konačnu odluku neće obznaniti prije siječnja 1995. ASSIUT - U egipatskom mjestu Dronki pronađena su tijela još 12 žrtava požara koji je uništio grad. Ukupan broj poginulih sada je 439, saznaje se iz bolničkih izvora. Broj žrtava nevremena u provinciji Assiut popeo se na 474, jer je 35 osoba poginulo u urušavanju zgrada ili klizanju terena uzrokovanom obilnim kišama i bujicama. Službe spašavanja pretpostavljaju da se u ruševinama nalaze još brojna tijela žrtava. NEW YORK - Vijeće sigurnosti odlučilo je okončati mirovnu operaciju u Somaliji te je u petak pozvalo na sigurno i mirno povlačenje mirovnih snaga do 31. ožujka 1995. U Somaliji se nalazi oko 15.000 pripadnika plavih kaciga koji su u tu zemlju poslani kako bi je spasili od gladi i kaosa u kojima je poginulo tisuće osoba a više od milijun ljudi pobjeglo je u susjedne zemlje. Vijeće sigurnosti rezolucijom je produžilo njihov mandat "na konačno razdoblje" do kraja ožujka sljedeće godine. U rezoluciji se kaže kako je nedostatak napretka u pomirenju sukobljenih strana "bitno podrivao ciljeve UN-a u Somaliji" tako da "nastavak operacije nakon ožujka 1995. nije opravdan". (Hina) fp fp 050007 MET nov 94 050007 MET nov 94