OBILJEŽENA 325. OBLJETNICA ZAGREBAČKOG SVEUČILIŠTA

325. obljetnice postojanja zagrebačkog Sveučilišta, danas je u Hrvatskom narodnom kazalištu održana prigodna svečanost u nazočnosti pokrovitelja proslave, predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana. Svečanosti "Dies Academicus" bili su nazočni i predsjednik Sabora Republike Hrvatske dr. Nedjeljko Mihanović, nadbiskup zagrebački kardinal dr. Franjo Kuharić, ministar znanosti i tehnologije dr. Branko Jeren, te drugi visoki dužnosnici hrvatskog Sabora i Vlade. Nazočni su bili i brojni predstavnici kulturnih, znanstvenih i prosvjetnih institucija, vjerskih zajednica, rektori hrvatskih sveučilišta te rektori sveučilišta iz Beča, Budimpešte, Trsta i Maribora, zatim članovi diplomatskog zbora akreditirani u Hrvatskoj predvođnih veleposlanikom Savezne Republike Njemačke dr. Horstom Weiselom te drugi uzvanici. Na početku svečanosti minutom šutnje odana je počast poginulim nastavnicima i studentima u domovinskom ratu kao i svim poginulim hrvatskim braniteljima. Rektor zagrebačkog Sveučilišta dr. Marijan Šunjić u uvodnom je izlaganju podsjetio na povijest zagrebačkog Sveučilišta, kao jednog od najstarijih u Europi. "Na današnji dan, 3. studenog 1671. godine Hrvatski državni Sabor potvrdio je povelju cara Leopolda I. izdanu 1669. godine, kojom se Isusovačkoj akademiji daju sva sveučilišna prava i povlastice, čime je ta institucija postala prvo hrvatsko sveučilište koje do danas neprestano djeluje. Stoga", nastavio je dr. Šunjić, Sveučilište u Zagrebu svojim novim Statutom, godinu 1669. uzima kao godinu svog utemeljenja, a 3. studenoga kao Dan Sveučilišta". Govoreći o radu Sveučilišta dr. Šunjić je naglasio da je donošenjem Zakon o visokim učilištima započela nova faza rada te visokoškolske ustanove. "Taj zakon doista omogućuje preobrazbu i modernizaciju Sveučilišta, ali to ne jamči sam po sebi. Izgraditi jako i autonomno Sveučilište na temelju tog zakona nije jednostavno, prema tome i akademska zajednica, Vlada i hrvatski Sabor kao osnivač Sveučilišta, moraju činiti dodatne napore da bi se namjere s kojim je donesen taj zakon i ostvarile u praksi", istaknuo je dr. Šunjić. Rektor Šunjić je nabrojao i neke od programa koje je do sada Sveučilište ostvarilo. To su, kazao je, novoosnovani studiji i katedre hunagaristike i turkologije, Hrvatski studij te ljetna i zimska škola hrvatske kulture. Tu spada i ponovno sagrađeno Međunarodno središte Hrvatskih sveučilišta u Dubrovniku te organiziranje Podunavske rektorske konferencije na Brijunima ove jeseni. Govoreći o prioritetima u budućem radu Sveučilišta, rektor Šunjić je, uz ostalo, naveo potrebu "podmlađivanja nastavničkog kadra na Sveučilištu te racionalizaciju i optimalno korištenje postojećih znanstvenih i nastavnih potencijala". Naveo je i potrebu uspostave novog sustava financiranja Sveučilišta, racionalnijeg načina stipendiranja studenata te potrebu stalne prilagodbe europskom sustavu visokog školstva. Statut Sveučilišta donesen ove godine dr. Šunjić je ocijenio kao "pravni temelj daljnjeg rada na integraciji i modernizaciji Svečilišta", dodajući da je do sada obnovljeno više od 150 nastavnih planova i programa dodiplomskog studija. "Puna poslovna autonomija uz kontrolu poslovanja preduvjet je da bi Sveučilište moglo poslovati racionalno, kvalitetno, a osobito da bi se moglo kadrovski i programski obnoviti", kazao je, uz ostalo, dr. Šunjić. Skupu se obratio i ministar znanosti i tehnologije dr. Branko Jeren istaknuvši da je "briga za mlade stručnjake" prioritetan zadatak. "Znanost je budućnost svakog naroda", kazao je dr. Jeren napominjući da je u sustavu financiranja znanstvenih novaka trenutno uključeno 1100 najboljih mladih studenata. Ministar Jeren istaknuo je značaj međunarodne suradnje podsjetivši na nedavno sklopljene sporazume o znanstvenoj i tehničkoj suradnji Hrvatske sa SAD-om, Njemačkom, Francuskom i Kinom. U ime bivših studenata AMAC-a nazočne je pozdravio dr. Branko Kunst, prenijevši njihovu poruku da su spremni sudjelovati u "obnovi Sveučilišta te u promicanju znanosti i kulture hrvatskoga naroda". Dr. Vladimir Paar govorio je o doprinosu Sveučilišta u Zagrebu svjetskoj znanosti. Naglasio je da je oko 50 posto svjetski zabilježenih rezultata hrvatske znanosti neposredan rezultat znanstvene suradnje sa znanstvenicima iz SAD-a i zapadne Europe a što predstavlja vrlo visok stupanj uključenosti u svjetske znanstvene tokove. (Hina) mb/dm ds 031501 MET nov 94 031501 MET nov 94