POČEO TRODNEVNI SKUP O POVIJESTI ZAGREBA I ZAGREBAČKE BISKUPIJE

biskupija i Zagreb 1094 -1994", koje je počeo danas s radom na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu (KBF) istaknuo je nemjerljiv prinos razvoja biskupije za Zagreb i općeniti politički i duhovni život Hrvatske. U prijepodnevnom dijelu skupa koji se održava pod pokroviteljstvom nadbiskupa zagrebačkoga kardinala dr. Franje Kuharića, znanstvenici su prikazali desetak znanstvenih radova, što predstavlja oko petinu ukupno predviđenih priloga, a prije toga skup su pozdravili uglednici hrvatskog vjerskog i znanstvenog života. Kardinal Kuharić je kazao da čovjek srcem, savješću i intelektom stvara svoju povijest i povijest svoje zajednice. Povijest Zagreba i Hrvatske protkana je poviješću zagrebačkih (nad)biskupa. On je ukazao da su povijesni uvjeti nerijetko bili teški i mučni, ali da je i takve "trebalo preživjeti i opet nastaviti ostvarivati prisutnost koja nikad nije gubila nadu". Obljetnica devet stoljeća Zagrebačke biskupije prožeta je posebnom svjetlošću - u nju se osobno uključio Sveti Otac i njegova poruka zaslužuje da bude ugrađena u našu budućnost, kazao je kardinal Kuharić. Rektor Sveučilišta u Zagrebu dr. Marijan Šunjić je skrenuo pažnju na činjenicu da je povijest od 325 godina Sveučilišta istodobno i povijest Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, sa sramnom iznimkom razdoblja prve i druge Jugoslavije, kad je "srce našeg Sveučilišta bilo u progonstvu". Potaknuo je Crkvu i KBF da se još jače angažiraju u obnovi društvenog i duhovnog života hrvatskog naroda, ocjenjujući tu potrebu mnogo većom "nego što smo to, možda, naivno mislili". Rasvjetljući povijesne potankosti iz razdoblja nastanka Zagrebačke biskupije, sudionici u raspravi - Tomislav Raukar, Lujo Margetić, Mirko Marković, Ivan Borsa, Valentin Putanec i drugi - naglasili su da su uspostava i razvoj Zagrebačke biskupije imali neizmjeran utjecaj na stvaranje Zagreba duhovnim, vjerskim, kulturnim, obrazovnim, političkim i gspodarskim središtem Hrvatske. Time su, složili su se, Zagreb i njegova biskupija postali stožer povezivanja hrvatskog naroda te stvaranja i razvoja hrvatskog identiteta. Znanstvenici se uglavnom slažu da je Zagrebačku biskupiju osnovao madžarski kralj Ladislav između 1093. i 1094., što proizlazi iz "Felicijanove isprave" iz 1134. godine, no madžarski znanstvenik Georgius Gyoerffy drži (nije bio nazočan pa je na raspravi pročitan njegov rad), da je biskupija utemeljena četiri godine prije. (Hina) li ds 031420 MET nov 94 031420 MET nov 94