- NOVI EUROSKEPTICIZAM: EUROPA KADA?

temperaturu krize oko Trsta iz 50-ih godina. Ministar vanjskih poslova Lojze Peterle koji je nakon svog posljednjeg susreta s talijanskim kolegom Antoniom Martinom diplomatski izjavio kako sporazumu kojim bi se regulirali bilateralni odnosi treba još samo "vezati mašnu" proglašen je u svojoj državi gotovo narodnim izdajnikom i agentom Farnesine, a ovdašnji politički kozeri i karikaturisti već su mu nadjeli i prigodno talijansko ime i prezime: Luigi Petroleo! Duh akvilejske izjave u osam točaka, s najspornijom o optantskoj imovini koji neki tumače odustajanjem od stečevine Osimskih sporazuma što ih je Slovenija naslijedila od SFRJ, očito je mrtav. Janez Janša sada i Drnovšeka poziva da dade ostavku jer je izjavom vlade obećao da će se ukinuti ustavna ograničenja u pogledu prodaje zemlje i nekretnina strancima, a Peterle se ionako vraća u parlamentarne klupe i ostavlja svoje poslove premijeru upravo na dan reformacije, što je u Sloveniji državni blagdan. Hoće li vođa slovenskih demokršćana iz vlade otići sam ili će povući i ostala svoja tri ministra i izazvati krizu vlade, ubrzo će se vidjeti. U međuvremenu dok Ljubljana s malom nadom čeka sastanak europskih ministara u Bruxellesu i što će na njemu reći Martino, geopolitika i geostrategija s posebnim naglaskom na ulozi vlasništva nad zemljom u očuvanju ekonomskog suvereniteta postaje opet političkom temom i nacionalnim sportom broj jedan. Tako su se i sudionici "Delova" okruglog stola o odnosu prema Europskoj uniji i Italiji složili da nije potrebno popustiti Italiji u sadašnjem trenutku, jer logika koncentričnog širenja sadašnje dvanaestorice i važan geostrateški položaj Slovenije govori u korist teze da će u Europu biti apsorbirana, odnosno u nju pasti "kao zrela kruška". Autor te teze i jedan od vodećih u ekonomskom stožeru Drnovšekovih liberalnih demokrata, direktor ljubljanske "Belinke" Marjan Cerar tvrdi kako uz sporu privatizaciju društvene imovine koja još uvijek zbunjuje strane ulagače, u tom integriranju u sadašnjem trenutku najviše smeta to što se nalazi na "stazi slonova" gdje se križaju strateški interesi Talijana i Nijemaca: "Talijani tvrde da previše popuštamo njemačkim interesima i da neće dopustiti ponovnu uspostavu osovine sjever/jug: iza njih su Španjolci, Francuzi i svekoliki latinski svijet koji želi prodrijeti po crti Budimpešta - Kijev i dolje na jug, prema Turskoj. Peterleov prethodnik dr. Dmitrij Rupel ima drugačije poglede i tvrdi kako se na sadašnju blokadu u odnosima s Italijom i Bruxellesom ne bi trebalo gledati tako lagodno. Rupel ponuđene ustupke Italiji drži izdajom Osima i smatra kako bi povratak dobara istarskim esulima mogao poslužiti kao model za vraćanje Nijemaca u Sudete, te se pita: "Zašto nas Njemačka u ovome ne podržava onako kako nas je podržavala u našem osamostaljivanju i onako kako smo očekivali da će nas podržati?". Kao utemeljitelj suvremene slovenske diplomacije Rupel drži da Ljubljana ne iskorišćuje dovoljno naklonost SAD-a u sadašnjem sporu s Italijom. Najstariji zastupnik u Parlamentu i nekadašnji njegov predsjednik, koji je najviše i pridonio da se u ustav ugradi članak o zabrani prodaje zemlje strancima, smatra pak kako bi Slovenija morala pojačati odnose s Rusijom, što sada ne čini iz nerazumljivih ideoloških predrasuda iako bi Rusija bila djelotvoran protuuteg protiv Italije i Zapadne Europe. "Ako izgubimo zemlju, onda ćemo izgubititi identitet. Pogledajte Srbe na Kosovu. Kad su izgubili zemlju, otišli su". (?!). Bučar tvrdi kako su Talijani zapravo obnovili plan njemačkog nacionalizma s početka ovog stoljeća: "Maribor je tada bio uglavnom njemački grad sa slovenskim zaleđem. Nijemci su kupnjom zemlje po slovenskim goricama namjeravali i zaleđe napraviti njemačkim. Da su u tome uspjeli, bili bismo izgubili donju Štajersku. Slovenija je tako mala da nas neka jaka država, Njemačka na primjer, može kupiti u jednom mjesecu. Ne kažem da je te stvari jednostavno riješiti, no sada ići na takvo otvaranje bila bi katastrofa. Kada budemo dovoljno jaki i uspješno trgovali s Europom, onda ta opasnost neće biti tako velika, ali danas jest". Rupel opet smatra kako bi sadašnja blokada u približavanju Europskoj uniji mogla naškoditi, jer sada na osnovi sporazuma o kooperaciji, koji je naslijedila od bivše SFRJ, koristi cjelokupnu izvoznu kvotu na osnovi tog sporazuma: "Ako sada ne učinimo nekoliko koraka naprijed, naći ćemo se u istoj kategoriji kao i Hrvati koji će uskoro zaključiti sporazum o suradnji s Unijom. A to znači da će se kvota koju smo naslijedili od Jugoslavije dijeliti, što će za naše gospodarstvo biti gubitak". (Hina) fl dr 301609 MET oct 94 301609 MET oct 94