PREDSTAVLJEN PRVI GODIŠNJAK GRADIŠĆANSKOGA PANONSKOG INSTITUTA

Pinkovca (Guettenbacha) u Gradišću "Panonska ljetna knjiga 94" predstavljen je danas u Hrvatskoj matici iseljenika (HMI) u Zagrebu. Godišnjak je tiskan u bečkoj izdavačkoj kući Literas-Verlag, a suorganizatori današnjega predstavljanja su gradišćanski Panonski institut, HMI te zagrebačka nakladnička tvrtka Školska knjiga. Predsjednik Upravnog odbora HMI Ivan Milas istaknuo je spremnost i otvorenost djelatnika Matice za suradnju na budućim sličnim izadavačkim podhvatima. Po riječima ravnatelja HMI Ante Belje, "među novim i sustavnim nastojanjima matičinih djelatnika za uspostavljenjem što čvršće suradnje s iseljenim Hrvatima diljem svijeta, valja istaknuti pojačanu suradnju s hrvatskim iseljeništvom u susjednim nam zemljama". S tom su svrhom, dodao je Ante Beljo, u HMI već utemeljene dramska i folklorna skupina. Govoreći o glavnim razlozima zbog kojih se i prišlo izdavanju ovoga godišnjaka, njegov urednik i direktor Panonskog instituta dr. Robert Hajszan, pojasnio je da su se na više od dvjesto stranica godišnjaka nastojali prikupiti članci koji bi zadovoljili potrebe i zanimanje što širega kruga Gradišćanskih Hrvata, od znanstvenih priloga preko literarnih do izvadaka iz raznorodnih djela poznatih Gradišćanaca i njihovih suradnika. Dr. Hajszan također je naglasio "da se tiskanjem godišnjaka nastojao oblikovati novi sadržaj, a ne ponuditi usporedno štivo Gradišćanskom kalendaru koji već ima brojnu čitalačku publiku". Mr. Tomislav Jelić, urednik u Školskoj knjizi, ukazao je na sustavno smanjivanje broja Gradišćanskih Hrvata od prvoga popisa stanovništva u Gradišću 1923. godine kada je od ukupnoga broja pučanstva Gradišća bilo više od 16 posto Hrvata, pa do posljednjega iz 1991. godine kada su Hrvati činili samo nešto više od 7 posto gradišćanskoga pučanstva. Uz naglašavanje važnosti Panonskoga instituta za očuvanje nacionalnoga bića Gradišćanskih Hrvata, prof. Đuro Vidmarović, zastupnik u hrvatskom Saboru, kazao je da će se hrvatska država zauzimati za puno ostvarivanje prava naše manjine u Austriji te rješavnje nekih neriješenih pitanja, posebice onih utvrđenih u međudržavnim ugovorima Republike Austrije i bivše SFRJ. O prvom godišnjaku Panonskog instituta govorili su i prof. dr. Stjepko Težak te prof. dr. Dragutin Pavličević. (Hina) ip mć 261751 MET oct 94 261751 MET oct 94