SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 22. listopada (Hina) NEW YORK - Hrvatska od međunarodne zajednice traži da od SRJ zahtijeva prestanak okupacije i integracije suverenih i međunarodno priznatih područja Hrvatske, obustavu vojne i logističke potpore svojim kninskim satelitima te da SRJ poduzme mjere koje će dovesti do rješenja teškog problema kojeg je stvorila. Pomoćnik ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske Ivan Šimonović u New Yorku je od članova četvrtog specijalnog političkog odbora Generalne skupštine UN zatražio da "pozovu SRJ (Srbija i Crna Gora) da prekine svoju okupaciju suverenih i međunarodno priznatih područja Hrvatske". "Nakon gotovo tri godine diplomatskih napora usmjerenih na političko rješenje naša se situacija samo poogoršala", podsjetio je Šimonović. "Moja vlada ne može privatiti stajalište da su samoproglašene vlasti u tim područjima samostalni igrači u Hrvatskoj, obzirom na to da ih se postavlja i njima upravlja iz Beograda te obzirom na to da je njihov svakodnevni opstanak povezan s očiglednom i nevidljivom opskrbom iz Srbije i Crne Gore". "Činjenica da se rezolucije Vijeća sigurnosti ne mogu provesti zbog uplitanja i ometanja neprijateljskih ostataka jugoslavenske vojske i logističke potpore iz SRJ predstavlja u tim područjima okupaciju u najužem smislu", istaknuo je, podsjetivši da je jugoslavenska vojska potpuno povučena samo iz jednog područja Hrvatske - onog dubrovačkog. NEW YORK - Sudionici rasprave o stanju na okupiranim područjima Hrvatske na četvrtom specijalnom političkom odboru Opće skupštine UN-a u svojim su izlaganjima podržali teritorijalni integritet i suverenitet Republike Hrvatske te načelo nepromjenjivosti granica silom. Veleposlanik BiH pri UN-u Muhamed Šaćirbej je istaknuo da definiranje područja pod srpskim nadzorom kao okupiranih označava preokret u pokušajima dijeljenja Hrvatske i BiH. Rezolucija potvrđuje da bilo koje rješenje UNPA mora biti u skladu sa teritorijalnim integritetom RH, istaknuo je predstavnik SAD-a William Whitman (Viliam Vajtmen). Pred glasovanje o rezoluciji za obrazloženje glasovanja javio se ruski predstavnik koji je, najavljujući suzdržani glas Rusije, ocijenio rezoluciju "jednostranom", "neuravnoteženom", te kritičnom samo prema jednoj strani. Rezolucija o stanju na okupiranim područjima Hrvatske, koju bi u prosincu trebala usvojiti i Opća skupština UN-a, dobila je 111 glasova, a među 20 suzdržanih bile su Rusija, Kina i Indija. NEW YORK - Europska unija predlaže ekstenzivnu autonomiju za dijelove UNPA sa srpskom većinom iz Vanceova plana, poziva na uspostavu hrvatskih vlasti u UNPA te poručuje da će demilitarizacija svih spornih zona i povratak prognanih i izbjeglih morati biti dio bilo kojeg političkog rješenja UNPA. "Načela Carringtonova plana iz studenog 1991. nisu izgubila svoju vrijednost. Jedan od njegovih ključnih elemenata je ekstenzivna autonomija (specijalni status) za područja sa srpskom većinom prije rata. Ključni elementi Vanceova plana, poput demilitarizacije svih spornih zona kao i povratak prognanih i izbjeglih njihovim domovima također vrijede i morat će biti dio bilo kojeg političkog rješenja", istaknuo je njemački veleposlanik Detlev Graf zu Rantzau (Detlef Graf cu Rancau) u ime Europske unije, te Austrije, Finske, Norveške i Švedske. U govoru pred četvrtim specijalnim političkim odborom Opće skupštine UN on je kazao kako "EU poziva strane i druge kojih se to tiče na punu suradnju sa supredsjedateljima Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji u traženju političkog rješenja. Takvo bi rješenje, po nama, zadovoljavajuće poštivalo prava hrvatskih Srba, uključivši onih u područjima sa srpskom većinom prije rata. To je razlog zbog kojeg ističemo potrebu da posebice hrvatski Srbi surađuju". Koncept regionalne autonomije trebat će biti u cjelini ograničen na ona područja Hrvatske gdje je po predratnom popisu bila srpska većina. U drugim dijelovima Hrvatske rokovi i načini njihova povratka pod izravnu vlast hrvatske Vlade trebat će se pažljivo provesti", rekao je grof Rantzau. BAGDAD - Irak je objavio da će zadržati pravo na raspoređivanje vojnih postrojbi na jugu zemlje usprkos američkom upozorenju o ograničavanju vojnih kretanja u tom području. Predsjednik parlamenta Saadi Mehdi Saleh kazao je na konferenciji za novinare da je američko upozorenje miješanje u iračke unutarnje poslove. WASHINGTON - Šef PLO-a Jaser Arafat uputio je apel američkom predsjedniku Billu Clintonu (Bil Klinton) da izvrši pritisak na Izrael radi brže provedbe sporazuma o palestinskoj autonomiji, bez čega bi situacija "mogla eksplodirati". U interviewu američkoj televizijskoj postaji ABC (EjBiSi) Arafat je izrazio žaljenje što Izrael "nije precizno primijenio ono na što se obvezao" u sporazumu potpisanom 13. rujna 1993. godine u Washingtonu (Uošington). Posebno mu je žao zbog odsustva "konačnog sposrazuma" glede izbora i prijenosa vlasti na Zapadnu obalu. BRATISLAVA - Referendum namijenjen uvođenju kontrole nad novcem uloženim u privatizacije u Slovačkoj počeo je jutros u 6 sati, a odaziv glasača u prijepodnevnim satima je slab. Referendum se odvija u ambijentu nestabilnosti i nesigurnosti jer se nakon parlamentarnih izbora nije formirala nijedna koalicija koja bi mogla osnovati vladu. Osim toga, budući da su političke stranke uložile sva svoja sredstva u pripremu parlamentarnih izbora, nije mu prethodila nikakva kampanja. PARIZ - Bivši ruski potpredsjednik Aleksandar Ruckoj drži da se "Velika Rusija mora ponovno roditi u granicama SSSR-a". On je to rekao u interviewu koji je u subotu objavio francuski dnevnik Le Figaro. General Ruckoj, jedan od začetnika puča iz listopada 1993. godine, ocjenjuje da će se "čak i Baltičke zemlje vratiti Moskvi". "Ne radi se o prisiljavanju bilo koga da uđe u Rusku Federaciju, ali oni koji odbiju moraju znati da je svršeno s privilegiranim odnosima s Moskvom". SANTIAGO - Čile je nakon presude latinoameričkog suda sa sjedištem u Brazilu, pristao prepustiti Argentini 532 četvorna km svog teritorija oko kojih su postojale razmirice, izvijestio je čileanski ministar vanjskih poslova Jose Miguel Isulza (Hose Migel Isulsa). Radi se o teritoriju planinskom masivu Kordiljera, 1.500 km južno od Santiaga, u blizini brda Fitz Roy, poznatom pod imenom Laguna del Desierto, pod okupacijom Argentine od 1965. godine. (Hina) mm 221300 MET oct 94 221300 MET oct 94