NAGLASCI IZ GOVORA PREDSTAVNIKA EUROPSKE UNIJE NA SJEDNICI ČETVRTOG SPECIJALNOG POLITIČKOG ODBORA GS UN-A

SPECIJALNOG POLITIČKOG ODBORA GS UN-A NEW YORK, 22. listopada (Hina) - Europska unija predlaže ekstenzivnu autonomiju za dijelove UNPA sa srpskom većinom iz Vanceova plana, poziva na uspostavu hrvatskih vlasti u UNPA te poručuje da će demilitarizacija svih spornih zona i povratak prognanih i izbjeglih morati biti dio bilo kojeg političkog rješenja UNPA. "Načela Carringtonova plana iz studenog 1991. nisu izgubila svoju vrijednost. Jedan od njegovih ključnih elemenata je ekstenzivna autonomija (specijalni status) za područja sa srpskom većinom prije rata. Ključni elementi Vanceova plana, poput demilitarizacije svih spornih zona kao i povratak prognanih i izbjeglih njihovim domovima također vrijede i morat će biti dio bilo kojeg političkog rješenja", istaknuo je njemački veleposlanik Detlev Graf zu Rantzau (Detlef Graf cu Rancau) u ime Europske unije, te Austrije, Finske, Norveške i Švedske. U govoru pred četvrtim specijalnim političkim odborom Opće skupštine UN on je kazao kako "EU poziva strane i druge kojih se to tiče na punu suradnju sa supredsjedateljima Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji u traženju političkog rješenja. Takvo bi rješenje, po nama, zadovoljavajuće poštivalo prava hrvatskih Srba, uključivši onih u područjima sa srpskom većinom prije rata. To je razlog zbog kojeg ističemo potrebu da posebice hrvatski Srbi surađuju". "Političko rješenje trebat će uzeti u obzir demografsku strukturu kao što je prikazana u popisu 1991. u UNPA i drugim područjima gdje se etničko čišćenje dogodilo. Bez rezervi osuđujemo etničko čišćenje gdje god da je i od koga počinjeno. Koncept regionalne autonomije trebat će biti u cjelini ograničen na ona područja Hrvatske gdje je po predratnom popisu bila srpska većina. U drugim dijelovima Hrvatske rokovi i načini njihova povratka pod izravnu vlast hrvatske Vlade trebat će se pažljivo provesti", rekao je grof Rantzau. "Napredak prema takvom političkom rješenju jako će ovisiti o stavu Beograda kao i samoproglašenih vlasti u područjima Hrvatske pod srpskom kontrolom. Pozivamo ih da u potpunosti surađuju sa međunarodnim naporima za mirno rješenje. Beograd nosi veliku odgovornost za sadašnje stanje i stoga bi trebao konstruktivno pridonijeti procesu pronalaženja rješenja. Priznavanje Hrvatske unutar njezinih međunarodno priznatih granica kao i privrženost podupiranju napora međunarodne zajednice bit će vrijedan i značajan korak u mirovnom procesu", kazao je grof Rantzau. Predstavnik EU istaknuo je kako "bilo koje mirovno rješenje za BiH mora ostati nesigurno ako ga ne prati političko rješenje sukoba zbog područja Hrvatske pod kontrolom Srba", dodajući da EU potvrđuje svoju privrženost naporima za postizanje političkog rješenja. Odredbu rezolucije o stanju na okupiranim područjima Hrvatske "o autonomiji u skladu s Ustavom RH, utvrđenim međunarodnim standardima i političkim rješenjem u okviru Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji", EU po riječima grofa Rantzaua "tumači kao autonomiju koja kroz pregovore o političkom rješenju može ići iznad sadašnjeg hrvatskog Ustava". "Ta će se fleksibilnost sigurno tražiti ako želimo nastaviti na temeljima prijedloga koji se sada razrađuju pod okriljem Konferencije", rekao je njemački veleposlanik, poručivši da je "vrijeme za konačno političko rješenje za UNPA i takozvane ružičaste zone". "Kada govorimo o srpsko-hrvatskom sukobu u Hrvatskoj suočavamo se sa dva usko povezana problema. Temeljno je pitanje riješiti problem onih područja Republike Hrvatske koja su sad pod srpskom kontrolom. Neka od tih područja, kao što su ona koja graniče sa BiH, bila su sa srpskom većinom, no druga su područja nastanjivali većinom Hrvati i drugo nesrpsko stanovništvo koje su Srbi izgnali silom. Pozivamo na uspostavu hrvatske vlasti, postizanje dogovora o autonomiji i omogućavanje povratka izgnanog stanovništva, bilo da je riječ o Hrvatima, Srbima ili bilo kome drugom. Sve se to mora provesti na način koji će jamčiti sigurnost i pravo svih zajednica koje žive na tom području, neovisno od toga predstavljaju li na tim područjima većinu ili manjinu", rekao je grof Rantzau. "Drugi je podjednako vezan problem budućnost srpske zajednice u cjelini u Hrvatskoj, posebice u područjima pod kontrolom hrvatskih vlasti. Pozdravljamo hrvatski Ustavni zakon o pravima nacionalnih i etničkih zajednica ili manjina čije su glavne odredbe prihvaćene u prosincu 1991. godine. Zabrinuti smo što se u praksi taj zakon ne provodi u potpunosti te što ostaju ozbiljni problemi u sadašnjem odnosu prema srpskom stanovništvu. Hrvatska vlada mora osigurati strogo poštivanje ljudskih, građanskih i manjinskih prava hrvatskih građana srpskog podrijetla na svim razinama društva i uprave u skladu sa utvrđenim međunarodnim standardima", kazao je grof Rantzau. Po riječima predstavnika EU "bivša je jugoslavenska vojska igrala presudnu ulogu u omogućavanju pobune u područjima Krajine sa srpskom većinom i uspostavi srpske kontrole nad područjima nastanjenim u većini Hrvatima". "Nadalje, lokalne vlasti u područjima pod srpskom kontrolom okretale su se Beogradu radi materijalne i političke potpore i to će nastaviti raditi u budućnosti. To je razlog zbog kojeg Beograd ima ključnu ulogu u osiguranju mirnog rješenja ovog problema". Kazavši kako je Vanceov plan iz 1992., prihvaćen rezolucijom Vijeća sigurnosti 724, stvorio potrebni okvir za trajni prekid neprijateljstava, grof Rantzau je, u ime EU, izrazio "duboko poštovanje neprocjenjivom doprinosu UNPROFOR-a". Srpska strana nikad nije poštivala glavne odredbe toga plana koje se posebice tiču demilitarizacije UNPA, povratka prognanika i izbjeglica i uspostave precizno određenih lokalnih policijskih snaga, podsjetio je. "Osim toga, Srbi su zadržali kontrolu nad ružičastim zonama izvan UNPA iako Vanceov plan to nije spominjao. Jedini dio plana koji je ikad formalno proveden je poziv na povlačenje regularnih snaga JA iz Hrvatske", rekao je njemački veleposlanik istaknuvši da "Beograd mora konstruktivno pridonijeti provedbi temeljnih apsekata Vanceova plana". Podsjetivši da su u vrijeme prihvaćanja Vanceova plana već bila uspostavljena neka temeljna načela političkog rješenja, grof Rantzau je kazao da su KESS i EU upozorile da nikakve teritorijalne promjene silom neće biti prihvatljive, a Carringtonov plan Konferencije o bivšoj Jugoslaviji ustvrdio je načelo posebnog statusa teritorijalne autonomije u ovom slučaju i u drugim sličnima u bivšoj Jugoslaviji. Akcioni plan EU iz studneog 1993. podsjetio je grof Rantzau, predložio je sveobuhvatni pristup svim problemima regije sa modusom vivendi kao prvim korakom prema političkom rješenju u UNPA. Prvi dio ovoga modusa vivendi, prekid vatre, ostvaren je zagrebačkim sporazumom od 29. ožujka, dodao je podsjetivši da se drugi dio sastoji od istodobnih mjera izgradnje povjerenja na polju infrastrukture, transporta, energije i komunikacija u skladu sa rezolucijama 847 i 871 Vijeća sigurnosti. "EU stoga poziva obje strane da, bez daljnjeg odgađanja, obnove ozbiljne pregovore o tim pitanjima. Ne bi trebalo biti političkih preduvjeta", poručio je grof Rantzau. "U svakom slučaju plan EU ističe da je drugi korak modusa vivendi samo srednji korak koji otvara put prema konačnom rješenju na čemu će međunarodna zajednica ustrajati. Privrženost međunarodne zajednice takvom rješenju kroz pregovore koje osigurava suverenitet i teritorijalni integritet svih nasljednica bivše Jugoslavije potvrđen je u Rezoluciji 947 Vijeća sigurnosti. Već postoji konačni okvir za međunarodno garantirano političko rješenje UNPA. Vijeće sigurnosti u svojim je rezolucijama konzekventno i jasno potvrdilo suverenitet i teritorijalni integritet Republike Hrvatske i jasno je pokazalo da su UNPA i ružičaste zone integralni dijelovi Republike Hrvatske", rekao je njemački veleposlanik. On je, u ime EU, izrazio rezerve prema uporabi termina okupacija i okupirana područja u rezoluciji o stanju na okupiranim područjima Hrvatske. (Hina) ps mm 221124 MET oct 94 221124 MET oct 94