PREGLED VAŽNIJIH DOGAĐAJA IZ MEĐUNARODNE POLITIKE

ZAGREB, 22. listopada (Hina) NEW YORK - Četvrti specijalni politički odbor Generalne skupštine UN-a u petak je u New Yorku sa 111 glasova za i 20 suzdržanih prihvatio rezoluciju o stanju na okupiranim područjima Hrvatske. Usvajanje je te rezolucije na Generalnoj skupštini predviđeno za prosinac, u okviru usvajanja paketa dokumenata četvrtog odbora Generalne skupštine. Rezolucijom se stanje na hrvatskim područjima pod srpskom kontrolom odredjuje kao okupacija, te se ističe da je riječ o integralnim dijelovima Republike Hrvatske. Stanje okupacije ozbiljno ugrožava suverenitet i teritorijalni integritet Republike Hrvatske, navodi se u rezoluciji te se izražava privrženost osiguranju poštivanja suvereniteta i teritorijalnog integriteta Hrvatske. Ističući da se hrvatska područja pod srpskom kontrolom moraju reintegrirati na miran način rezolucija naglašava značaj međusobnog priznaja međunarodnih granica svih država na području bivše Jugoslavije. Rezolucija poziva sve strane, a posebice SRJ (Srbija i Crna Gora) da se u potpunosti ponaša u skladu sa svim rezolucijama Vijeća sigurnosti koje se odnose na stanje u Hrvatskoj, te da strogo poštuje njezin teritorijalni integritet i u tom smislu zaključuje da su njihove aktivnosti, čiji je cilj integracija okupiranih područja Hrvatske u administrativni, vojni, obrazovni, prometni i komunikacijski sustav SRJ, ilegalne i ništavne te moraju odmah prestati. Od SRJ se traži momentalni prekid vojne i logističke potpore samoproglašenim vlastima u područjima Hrvatske pod srpskom kontrolom koje se snažno osuđuje za etničko čišćenje i neprihvaćanje rezolucija Vijeća sigurnosti. Rezolucija potvrđuje pravo svih izbjeglih i prognanih na povratak te utvrđuje popis stanovništva iz 91. kao temelj definiranja strukture hrvatskog stanovništva. Rezolucija poziva na uspostavu hrvatske vlasti na čitavu njezinu teritoriju te na maksimalno poštivanje ljudskih i manjinskih prava na području Hrvatske, uključivši pravo na autonomiju u skladu s Ustavom Republike Hrvatske i utvrđenim međunarodnim standardima te naporima za postizanje političkog rješenja u okviru Međunarodne konferencije o bivšoj Jugoslaviji. Mandat UNPROFOR-a ova rezolucija stavlja u kontekst reintegracije UNPA. Rezoluciju su sponzorirale 23 države među kojima su SAD, Njemačka, sve Hrvatskoj susjedne države, te većina članica Srednjeeuropske inicijative, kao i veći broj izvan europskih država. NEW YORK - Veleposlanik Republike Hrvatske pri UN Mario Nobilo, nakon sinoćnjeg prihvaćanja rezolucije o stanju na okupiranim područjima Hrvatske u 4. odboru Opće skupštine UN, ocijenio je da je dobivena važna političko-pravna bitka koja će imati velike posljedice na rad Kontaktne skupine i drugih mehanizama. "Iako rezolucije Generalne skupštine nemaju takvu operativnu snagu kao rezolucije Vijeća sigurnosti, mi ipak mislimo da je ovim dobivena važna političko-pravna bitka koja će imati svojih velikih posljedica na sadašnje napore Kontaktne skupine i drugih mehanizama koji će se dugoročno odraziti na probleme sukcesije, na sud za ratne zločine, na pitanja ratnih odšteta i druga pitanja koja će još godinama biti na dnevnom redu bilateralne i multilateralne diplomacije", izjavio je u petak navečer u New Yorku Nobilo. "Hrvatska može biti vrlo zadovoljna rezolucijom koju je upravo prihvatio četvrti odbor Generalne skupštine", rekao je veleposlanik Nobilo dodajući da "ostaje samo formalnost da se ta rezolucija proglasi pravovažećom u prosincu u paketu s ostalim rezolucijama". "Posebno smo zadovoljni s tako velikim brojem zemalja koje su glasale za Hrvatsku što pokazuje jednu globalnu podršku njezinoj politici posebno kad su u pitanju okupirana područja, a naročito smo zadovoljni vrlo uglednim sastavom kosponzora koji su iz svih regija svijeta, a posebno razvijenog", istaknuo je hrvatski veleposlanik. Što se tiče samog teksta rezolucije Nobilo je ocijenio da je to najjači dokument kojeg je UN ikad prihvatio za podršku reintegraciji hrvatskih područja. "Novi je element te rezolucije što definira UNPA područja kao okupirana i proziva Beograd zbog te okupacije te traži od Beograda da prestane sa svim oblicima integracije tog prostora u svoj monetarni, državni, administrativni i vojni sustav. Također osuđuje lokalne pobunjeničke vlasti zbog nepoštivanja rezolucija Vijeća sigurnosti, definira položaj Srba kao manjine u Hrvatskoj i traži isto tako od Beograda da im prestane pružati vojnu pomoć", naglasio je Nobilo. Mandat UNPROFOR-a, kojem se daje podrška, vezan je uz reintegraciju okupiranih područja, a važno je i to što se prvi puta u jednom takvom tekstu spominje i popis stanovništva iz 1991. kao osnova za rješenje unutarnjih pitanja u Hrvatskoj", rekao je Nobilo. "Isto tako", nastavio je, "prvi puta se govori o UNPROFOR-u koji više nije u funkciji očuvanja statusa quo nego u funkciji reintegracije okupiranih područja i ova rezolucija ide dalje od svih dosadašnjih". NEW YORK - Stalna misija RH pri UN-u u petak je u New Yorku opovrgnula izvještaje o tajnim razgovorima hrvatske Vlade i beogradskih satelita iz Knina. Posljednja izvješća, uključivši i najnovije tv Beograda, temeljeno na informaciji Tanjuga, da hrvatska Vlada vodi tajne razgovore na visokoj razini sa beogradskim satelitima iz Knina potpuno su neutemeljena, ističe misija. "Zapravo oni bi mogli biti namjerno stvoreni kako bi omeli postojeću inicijativu Kontaktne skupine u traženju političkog rješenja za hrvatska okupirana područja", navodi Misija. ZAGREB - Prenosimo u cijelosti priopćenje za javnost Ureda za odnose s javnošću vlade Republike Hrvatske: "Ured za odnose s javnošću Vlade Republike Hrvatske ovlašten je priopćiti kako predsjednik hrvatske Vlade Nikica Valentić nikada nije imao susret u Srpcu ili Davoru, ili bilo gdje drugdje s predstavnicima tzv. Republike Srpske Karadžićem, Krajišnikom i Buhom. Prema tome sva apsurdna nagađanja i spekulativna pisanja Tanjuga i Večernjih novosti iz Beograda nemaju nikakve osnove", stoji u jučerašnjem priopćenju Ureda za odnose s javnošću vlade Republike Hrvatske. ZAGREB - U povodu teksta u beogradskom listu "Večernje novosti", kojeg su prenijeli ili citirali i neki svjetski mediji, a u kojem se među ostalim navodi da je 'hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić tajno posjetio Pale', ministarstvo vanjskih poslove Republike Hrvatske priopćilo je u petak da ministar Granić nikada nije posjetio Pale niti je ikad izravno pregovarao s predstavnicima bosanskih Srba. WASHINGTON - Na konferenciji za tisak predsjednik Sjedinjenih Država Bill Clinton je u petak rekao: "Slažem se s kompromisnim prijedlogom američkog Kongresa o ukidanju embarga na isporuke oružja za bosansku Vladu. Prošao je rok od 15. listopada do kojega bosanski Srbi nisu prihvatili Mirovni plan. "Naša je administracija obvezna pokrenuti rezoluciju kroz UN o multilateralnom ukidanju embarga. No, na zahtjev bosanske Vlade, da se taj rok odloži za šest mjeseci mi smo dobili daljnjih šest mjeseci vremena da se pregovorima postigne mir. To je naša obveza", kazao je Clinton. Američki predsjednik je rekao da će, u slučaju neuspjeha s multilateralnim ukidanjem embarga, njegova administracija ponovno ići u Kongres kako bi se vidjelo i promotrilo da li su Sjedinjene Države za to da pristupe ili ne jednostranom ukidanju embarga. WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton izjavio je u petak da će sljedeći tjedan otputovati u Damask, gdje će se susresti sa sirijskim predsjednikom Hafezom el-Asadom kako bi pokušao ubrzati sirijsko-izraelske mirovne pregovore. "Želim da se tamo postigne veći napredak", izjavio je Clinton na konferenciji za novinare. "Mislim da će moj posjet doprinijeti tome", dodao je. Clinton je rekao da je važno postići izraelsko-sirijski mirovni sporazum kako bi se uspostavio cjelovit mir u čitavom području. Američki će predsjednik posjetiti također Izrael, Egipat, Jordan, Saudijsku Arabiju i Kuvajt. Clinton će na put krenuti u utorak, a prvo će posjetiti Egipat i sastati se s predsjednikom Hosnijem Mubarakom. Središnji događaj toga putovanja bit će potpisivanje izraelsko-jordanskog mirovnog sporazuma. Clinton će također govoriti u izrelskom i jordanskom parlamentu. ŽENEVA - Sjedinjene Države i Sjeverna Koreja potpisale su u petak u Ženevi povijesni sporazum o sjevernokorejskom nuklearnom programu koji bi trebao smanjiti vojnu napetost na Korejskom poluotoku. Prema tom sporazumu Pyongyang, kojeg zapadne obaviještajne službe sumnjiče da već ima jednu ili dvije atomske bombe, bi odustao od razvoja nuklearnog arsenala u zamjenu za gospodarsku pomoć i diplomatsko priznanje od strane Sjedinjenih Država. BRUXELLES - Sjevernoatlantski savez (NATO) će u utorak uputiti svoje izaslanstvo u New York zaduženo da s Ujedinjenim narodima pregovara o poboljšanju pravila za angažiranje NATO-vih borbenih zrakoplova u BiH, potvrdio je u petak glasnogovornik saveza Jamie Shea (Džemi Ši). Diplomati u Bruxellesu kažu da se NATO i UN približavaju konsenzusu oko ukidanja upozorenja koje se bosanskim Srbima sustavno upućuje prije svakog zračnog udara. UN i NATO trebali bi također utvrditi popis od četiri cilja koji bi bili na meti udara čim se odluči o napadu. NEW YORK - Veleposlanik Bosne i Hercegovine pri UN Muhamed Šaćirbej predložio je u petak Ujedinjenim narodima da se razmotri mogućnost da zapovjednika UNPROFOR-a za BiH pošalje na vojni sud jer nije djelovao protiv bosanskih Srba koji napadaju konvoje UN. U pismu predsjedatelju Vijeća sigurnosti, britanskom veleposlaniku Davidu Hannayu, Šaćirbej je napisao: "Ne vjerujemo da je ta procjena pretjerana, i umjesto toga trebali bismo pitati zašto nema takve istrage, kada su Ujedinjeni narodi, a ne neke državne vlasti, umiješane". Prema diplomatskim izvorima ne očekuje se da će Vijeće sigurnosti poduzeti bilo kakvu akciju u svezi s tim zahtjevom, dodaje Reuter. Šaćirbej okrivljuje general Rosea zato što u utorak nije odobrio zračni napad NATO-a, kada su bosanski Srbi otvorili vatru na konvoj UN u blizini Goražda. Tom je prilikom ubijen vozač, državljanin BiH, koji je radio za UN. "Željeli bismo vjerovati da život Bošnjaka koji radi za UN nije manje vrijedan od života nekog ne-Bošnjaka koji također radi za UN i za iste ciljeve", kaže Šaćirbej. BEOGRAD - Kršenje ljudskih prava i policijska tortura nad uhićenima u "SR Jugoslaviji", za sada samo albanske nacionalnosti, polako se vraća na jugoslavensku političku pozornicu, piše u petak nezavisni beogradski list "Borba". "Borba" izvješćuje i da su "jugoslavenski i srbijanski državni vrh, pravosudni organi i policija, dobili proteklih dana čitav niz pisama raznih podružnica organizacije Amnesty International u kojima se upozorava na porast policijske torture nad Albancima na Kosovu". SKOPJE - Predsjednik Makedonije Kiro Gligorov izjavio je nakon pobjede na prvim nezavisnim izborima da Skopje želi ravnopravnu suradnju sa svim susjedima. "Makedonija pruža ruku suradnje svojim susjedima, ali oni bi trebali znati da nijedan susjed ne može imati dominantnu ulogu", izjavio je Gligorov. On je, prema službenim izvorima, na izborima dobio nešto više od 51,1 posto glasova na izborima na koje je izašlo 77,7 posto od ukupno 1,4 milijuna makedonaca s pravom glasa. PARIZ - Stabilnost srednje Europe ovisi o tri glavna čimbenika - o sposobnosti da smanjimo napetosti između raznih etničkih skupina i stvorimo povjerenje među državama u regiji, o tome hoće li se politička i gospodarska integracija sa Zapada proširiti na Istok i o tome jesmo li u stanju prilagoditi KESS novoj europskoj situaciji, izjavio je u petak na konferenciji za novinare u Parizu mađarski ministar vanjskih poslova Laszlo Kovacs. Kovacs je rekao da je u svijetlu tih činjenica mađarska vlada postavila tri vanjskopolitička cilja: pripremiti Mađarsku za euroatlantski integracijski proces, tj. da postane članica Europske unije, raditi na uređenju odnosa sa svojim susjedima i podupirati mađarsku manjinu u susjednim zemljama. Ta tri cilja predstavljaju jedinstvenu cjelinu i nijedan od njih ne smije se smatrati važnijim od drugih, dodao je šef mađarske diplomacije. SKOPJE - Proglašenje Kire Gligorova za predsjednika Republike Makedonije predstavnici su glavne oporbene stranke VMRO-DPMNE na konferenciji za novinstvo u petak nazvali "klasičnom državnom krivotvorinom i državnim udarom". To je potkrijepljeno brojkama koje je iznijela državna izborna komisija. Naime, postotak od 52,44 posto građana opredijeljenih za Gligorova izvučen je samo iz prvobitnih biračkih popisa bez naknadno upisanih, koji su također glasovali. RIM - Italija je u petak priopćila da je Slovenija odbila prihvatiti zajednički dokument kojim je trebalo okončati spor oko prava vlasništva ocjenjujući da je tim postupkom Ljubljana možda umanjila svoje nade za ško skorijim približavanjem Europi. Ministar vanjskih poslova Antonio Martino izrazio je "iznenađenje i žaljenje slovenskom veleposlanku zbog odluke vlade da ne odobri zajedničku deklaraciju... a da pritom ne obrazloži razloge odbijanja". WASHINGTON - Američki predsjednik Bill Clinton (Bil Klinton) ocijenio je u petak da se povlačenjem iračkih postrojba sjeverno od 32. paralele "smanjuje neposredna opasnost". "Povlačenje (iračkih postrojba) praktično je završeno", izjavio je Clinton na konferenciji za novinare u Bijeloj kući. Clinton je najavio da će Sjedinjene Države i dalje pozorno pratiti situaciju i nastaviti vršiti pritisak kako bi Irak poštovao rezolucije Vijeća sigurnosti UN. BELFAST - Britanski premijer John Major izrazio je u petak u Belfastu spremnost za otpočinjanje pregovora sa Sinn Feinom (Šin Fen) prije kraja godine ako se pokaže da je primirje IRA-e trajno. Britanski je premijer također najavio i otvaranje onih graničnih prijelaza sa Republikom Irskom, koji su dosad bili zatvoreni iz sigurnosnih razloga. LONDON - Potpredsjednik Sinn Feina (Šin Fein) Martin McGuinness (MekGinis) pozdravio je u petak izjavu britanskog premijera Johna Majora koji je najavio pregovore s političkim krilom IRA-e. "Napokon jedan pravi potez britanskog premijera. Pozdravljam ono što je rekao, ali jasno je da na tome tek trebamo početi graditi naše odnose", izjavio je McGuinness za TV postaju ITN (aj ti en) i dodao da bi sada trebala uslijediti demilitarizacija u Sjevernoj Irskoj. MOSKVA - Čelnici Zajednice neovisnih država (ZND) sastali su se u petak u Moskvi, gdje su raspravljali o nizu pitanja vezanih za odnose bivših sovjetskih republika. Glavna tema sastanka bit će uspostava boljnih veza između 12 zemalja članica ZND-a. "Pitanje uske suradnje dominirat će sastankom na vrhu", izjavio je ruski predsjednik Boris Jeljcin. JERUZALEM - Izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres (Šimon Peres) predvodit će izraelsko izaslanstvo na pregovorima koji će se s Palestincima održati sljedećeg tjedna u Kairu. Peresova savjetnica Behira Berdugo rekla je da će se pregovori voditi o palestinskoj samoupravi na Zapadnoj obali te o napadima muslimanskih fundamentalista. LOS ANGELES - Američki filmski glumac Burt Lancaster (Bert Lankaster) umro je u petak u Los Angelesu. Lancaster (80) je dobio Oscara 1960. za glavnu ulogu u filmu "Elmer Gentry". Lancaster je igrao u mnogim američkim i europskim filmovima, kao što su "Gepard" Luchina Viscontia, "Obračun kod OK korala" Johna Sturgesa, "Atlantic City" Louisa Mallea, "Vlak" i "Zatočenik Alcatraza" Johna Frankenheimera. (Hina) bar fs 220038 MET oct 94 220038 MET oct 94