BURT LANCASTER "MOMČINA S MOZGOM"

LOS ANGELES, 21. listopada (Hina/AP) - Burt Lancaster, koji je od cirkuskog akrobate prerastao u poštovanu filmsku zvijezdu što će se isticati ulogama fizički snažnih ali inteligentnih likova, čime je stekao titulu "thinking man's tough guy" (otprilike momčina s mozgom), preminuo je u 81. godini. Godine 1991. imao je srčani udar nakon čega je ostao djelomično oduzet, a umro je u četvrtak uvečer u svome domu, kazala je njegova supruga Susie (Sjuzi). Za desetak dana, 2. studenog, trebao je napuniti 82. godine. U karijeri od 70 filmskih ostvarenja, često je tumačio fizički snažne, gnjevne ljude, ali je jednako briljirao ulogama tankoćutnih likova kao što su "Ptičar iz Alcatraza", "Tetovirana ruža", "Preplivati put", "Slatki miris uspjeha". Godine 1955. angažirao se dvostruko, kao glumac i režiser filma "Čovjek iz Kenntuckya", nadahnuvši Thomasa Harta Bentona da naslika istoimeno platno. Svoje atletske vještine znao je iskoristiti u djelima kao što su "Trapez", "Plamen i strijela", "Crveni gusar". Lancaster je bio aktivan i u svojim 70-tim godinama ("Field of Dreams" 1989), a pojavio se i u mini televizijskoj seriji 90-tih "Voyage of Terror". Velike pohvale stekao je vještom interpretacijom sitnog kriminalca u "Atlantic City" (1980), te komedijom iz 1983. "Lokalni junak". Borac za različita politička pitanja, predsjednik Sindikata za američke građanske slobode, Lancaster je bio vječni liberal. Nerijetko je glumio u filmovima sa socijalnom tematikom, kao "Buffalo Bil i Indijanci", mit o američkom zapadu, ili "Dijete čeka" o školi za mentalno oboljelu djecu. Snimio je i dva antiratna filma "Ultimatum - posljednja zraka sumraka", te "Go tell the Spartans" (Idi i reci Spartancima). Njujorški muzej filma u svome komentaru o filmovima Burta Lancastera naziva tog glumca "thinking man's tough guy" (momčina s mozgom). "Bilo da je trebalo osmisliti bijeg iz zatvora, skovati državni udar, ili predvoditi skupinu plaćenika preko meksičke granice, Lancaster je znao svojim likovima dati vjerodostojnu emocionalnu srž", piše u komentaru muzeja. U Hollywood je stigao nakon služenja u Drugom svjetskom ratu s kratkim trotjednim glumačkim iskustvom s Broadwaya (Broduej). Njegova prva filmska uloga, 1946. u eksplozivnoj drami "Ubojice" donijela mu je trenutnu slavu. Slijedili su "Gruba sila", "Svi moji sinovi", "Žalim, pogrešan broj" i "Jim Thorpe - pravi Amerikanac". Prvi je put nominiran za Oskara 1953. ali ga je osvojio 1960. filmom "Elmer Gantry" za ulogu trgovačkog putnika koji postaje evangelist. Za ulogu "Ptičara u Alcatrazu" nominiran je ponovo 1962. godine. Oskara nije dobio, ali mu je 'Ptičar' pribavio priznanje za najbolju mušku ulogu na festivalu u Veneciji. Rođen u istočnom Harlemu kao sin poštanskog činovnika, mogao je, kako je sam govorio, postati delinkvent da nije bilo mjesne biblioteke. Školovao se zahvaljujući stipendiji košarkaškog kluba. A onda se opredijelio za akrobatiku i napustio školu. Prvi se put oženio 1935, kolegicom iz cirkusa June Ernst, no brak je potrajao samo godinu dana. Novu je suprugu pronašao u Italiji (Norma Marie Anderson) s kojom je imao petero djece. Zadnji se put oženio u rujnu 1990. (Susie Scherer). Ako je vjerovati anegdotama, njegova je karijera započela slučajno u dizalu. Nakon rata, partner kazališnog producenta Irvina Jacobsa zamijenio ga je za nekog glumca dok su se zajedno vozili u dizalu, te ga zamolio da čita ulogu. Tako je započeo u kazalištu na Broadwayu. (Hina) rt fs 212103 MET oct 94 212103 MET oct 94