ZASTUPNIČKI DOM SABORA PRIHVATIO REBALANS PRORAČUNA

ZAGREB, 21. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora danas je većinom glasova prihvatio Izmjene i dopune državnog proračuna za 1994. godinu. Za prijedlog rebalansa proračuna glasovalo je 60 zastupnika, 14 je bilo protiv, a 14 suzdržanih. Prihvaćenim rebalansom prihodi državnog proračuna povećavaju se za 2,98 milijardi kuna, i ukupno za ovu godinu iznose 23,859 milijardi kuna, dok se rashodi proračuna povećavaju za 3,809 milijardi kuna pa ukupno iznose 24,183 milijarde kuna. U rebalansu proračuna je i odredba da se za pokriće deficita koji iznosi 323,7 milijuna kuna Vlada može zadužiti na tržištu financijskog kapitala izdavanjem i prodajom kratkoročnih vrijednosnih papira. Rebalansom se osiguravaju veća sredstva za plaće korisnika državnog proračuna u iznosu od 246,7 milijuna kuna, sredstva za obranu povećavaju se za 1,05 milijardi kuna, transferi županijama i općinama za 45 milijuna kuna, od čega je 30 milijuna za ublažavanje posljedica od elementarnih nepogoda. Sredstva za obnovu po različitim osnovama povećavaju se za 390 milijuna kuna, sredstva za prognanike i izbjeglice za 55,5 milijuna, a socijalni transferi za 73,9 milijuna. Predviđeno je, uz ostalo, i povećanje sredstava Direkciji za robne rezerve za 190 milijuna kuna, prvenstveno za otkup pšenice te jesensku sjetvu i berbu. Prije glasovanja o rebalansu proračuna te izjašnjavanja o podnesenim amandmanima zastupnicima su se s odgovorima na primjedbe izrečene u raspravi obratili zamjenik ministra financija Joško Zavoreo i potpredsjednik Vlade Borislav Škegro. Uz napomenu da je Vlada po prvi put pred Sabor izišla s ukupnim bilancama javne potrošnje Zavoreo je opravdanim ocijenio postavljena pitanja o poljoprivredi, prognanicima, obnovi, obrani i socijalnim transferima. Vlada će uskoro, najavio je, izići s prijedlogom strategije u poljoprivredi. Otklanjajući primjedbe da se rebalansom smanjuju sredstva za poljoprivredu Zavoreo je kazao da su ta sredstva segmentirana i da se u stvari po čitavom nizu pozicija proračuna povećavaju za 85 milijuna DEM, odnosno 280 milijuna kuna. Napominjući da je Vlada svjesna položaja prognanika Zavoreo je rekao da će sredstva predviđena za ovu godinu omogućiti valoriziranje primanja prognanika smještenih u obiteljima, da će se financirati nabava ogrijeva za ovu zimu te povećati džeparac osobama bez primanja. Od pitanja prognanika, po riječima zamjenika ministra financija ne može se odvojiti pitanje ukupne obnove. Za obnovu se kroz proračun ne osiguravaju samo sredstva osnovnim nosiocima, kao što je Hrvatska kreditna banka za obnovu, već se to čini i sredstvima za Hrvatsku elektroprivredu, za željeznice, za prosvjetu i slično. Za obnovu se tako po svim tim osnovama ukupna sredstva povećavaju za oko 390 milijuna kuna, naglašava Zavoreo. Sredstva za socijalne transfere također su disperzirana u nizu pozicija i ministarstava, pojašnjava Zavoreo navodeći da su to i sredstva osigurana na primjer za studentski standard, za besplatne udžbenike i slično. Socijalni program ipak drži Zavoreo mora biti daleko konzistentniji. Potpredsjednik Vlade Borislav Škegro napomenu je da se rasprava o proračunu vodi u godini kad nema inflacije. Primjedbe da su prihodi od privatizacije premali po Škegrinim su riječima u načelu ispravan pristup i moglo se ostvariti tehnički više, ali financijski kriterij nije bio jedini već je trebalo zadovoljiti i niz drugih uvjeta da bi se prihvatila nečija ponuda. Naveo je primjerom da se za jedno poduzeće moglo dobiti i 70 milijuna DEM, ali je ponuda odbijena jer se ocijenilo da bi štete za samo poduzeće i za grad od toga bile daleko veće. Više se moglo ostvariti urednošću naplate, ali napominje Škegro, naplata najteže ide kod malih dioničara, a njihov se položaj nije htjelo otežavati. Ocjenjujući začuđujućim stavove da su inozemni krediti velika pogibelj za Republiku Hrvatsku Škegro se osvrnuo na visinu javnog duga i inozemnog duga. I javni dug i inodug mali su u usporedbi s procjenjenim bruto nacionalnim proizvodom od 84 milijarde kuna. Inozemni dug je mala veličina i u usporedbi s deviznim rezervama, a Škego uz ostalo pritom napominje da raste proizvodnja i da je izvoz u ekspanziji. "Nema obnove bez financiranja iz inozemstva", kazao je potpredsjednik Vlade napominjući da je cjelokupni program Vlade usmjeren na stvaranje pretpostavki za dolazak kvalitetnog stranog novca. Vlada ima strategiju i nekoliko ju je puta iznosila i u dokumentima Sabora, rekao je Škegro odbacujući primjedbe da strategija Vlade ne postoji i da je Vladin pristup kaotičan. Potrebne su, drži on, parcijalne strategije po pojedinim važnim segmentima hrvatskog gospodarstva. "Ovaj proračun i izmjene odražavaju prioritete i dio su strategije koju Vlada i Sabor imaju", kazao je Škegro. Nakon što su glasovali o amandmanima podnijetim na izmjene i dopune državnog proračuna, zastupnici su većinom glasova usvojili rebalans proračuna, nakon čega je sjednica nakratko prekinuta. (Hina) bn ds 211538 MET oct 94 211538 MET oct 94