SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTEUROPA-GOSPODARSTVO

Nadnaslov:EBRD: Izvješće o gospodarskim promjenama u istočnoj Europi i bivšem SSSR-u Naslov: Raskorak se povećava Podnaslov:Pet godina nakon pada komunizma i prijelaza ka tržišnom gospodarstvu zemalja bivšeg istočnog bloka produbljuje se razlika između baltičkih i zemalja istočne Europe, s jedne te zemalja bivšeg SSSR-a, s druge strane, ocjenjuje u svom najnovijem izvješću Europska banka za obnovu i razvoj. Recesija je u većini istočnoeuropskih zemalja završena, za zemlje ZND očekuje se da će se proizvodnja još barem godinu dana smanjivati, dok se Rusija nalazi negdje između. Piše: Jean-Louis PANY, AFP LONDON - Pet godina nakon početka prijelaza zemalja bivšeg komunističkog bloka na tržišno gospodarstvo, produbljuje se razlika između baltičkih zemlja i zemalja istočne Europe koje su izašle iz razdoblja recesije, s jedne strane, te zemalja Zajednice nezavisnih država (ZND) koje su još potpuno iscrpljene, s druge. "Taj pomak mogao bi još više doći do izražaja u godinama koje dolaze", stajalište je Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) u upravo objavljenom izvješću o "Gospodarskim promjenama u istočnoj Europi i bivšem Sovjetskom Savezu". "Čini se da će većina zemalja istočne Europe ući u povoljnije razdoblje, uz stabilne financije. Nasuprot tome, više zemlja bivšeg Sovjetskog Saveza morat će se susresti s novim padom proizvodnje uz jaku inflaciju", ocjenjuje EBRD, prema kojoj se Rusija nalazi na "pola puta između dvije krajnje točke, te bi mogla ostvariti srednjoročni pozitivni razvoj". "Recesija je u mnogim zemljama Istočne Europe završena", priopćava Banka koja otkriva da je u "prvom semestru 1994., većina zemalja tog područja ostvarila porast gospodarskih aktivnosti, uključujući i Češku i Slovačku, te baltičke zemlje, kao i Mađarsku, koje su još 1993. godine imale pad proizvodnje". Prema EBRD, istočna Europa krenula je u "dobrom smjeru" jer je asimilirala propast socijalističkog tržišnog bloka koji je uzrokovao pad izvoza prema Moskvi, te dizanje cijena ruske energije. U isto vrijeme, istočna Europa "započinje izvlačiti srednjoročnu korist" politike zemalja prema tržišnom gospodarstvu, ocjenjuje međunarodna banka koja je izračunala da je do polovice 1994. privatni sektor predstavljao polovicu ili više u gospodarstvu 9 od 25 bivših europskih komunističkih zemalja u kojima je provedeno istraživanje. Međunaslov: Pesimistična očekivanja za zemlje ZND Sa 65 posto unutarnjeg bruto proizvoda (ostvaren zahvaljujući slobodnom poduzetništvu), Češka dolazi na vrh ispred Estonije, Letonije, Mađarske, Poljske, Slovačke (55%), te Albanije, Litve i Rusije (50%). Kao logična posljedica, zemlje u kojima su reformske promjene najdalje dogurale ugrabile su većinu izravnih ulaganja stranog kapitala u bivšem socijalističkom bloku: od 1990. do 1993., one su uvećane 10 puta kako bi dostigle brojku od 12 milijardi dolara, s tim da su Mađarska, te Češka i Slovačka, ugrabile dvije trećine. U odnosu na to, ZND bilježi žalosne brojke. Osim Armenije, gdje privatni sektor predstavlja 40 posto nacionalne proizvodnje, druge zemlje uspjele su privatizirati samo između 30 posto (Ukrajina, Kirgistan) i 15 posto (Bjelarus, Tadžikistan, Turkmenistan) svog gospodarstva. EBRD uglavnom s pesimizmom ocjenjuje kako će se "proizvodnja u ZND još najmanje godinu dana smanjivati", posebno radi "troškova i promjena" koje donosi za sobom restrukturiranje industrije. Za ovu godinu, Banka tako računa na pad u gospodarstvima svih zemalja ZND-a, a za Bjelarus čak smatra da će unutarnji bruto proizvod pasti za 30 posto, u Ukrajini za 20, a u Rusiji za 12 posto. Dobri učenici bolje su prošli: Albanija bi trebala zabilježiti rast od 8 posto, Poljska od 5 posto, baltičke zemlje od 4 do 5 posto, Slovenija 4 posto, te Češka 3 posto. Usprkos svemu, još se mnogo treba napraviti, te Banka naglašava da, iako su određene zemlje daleko došle u razvoju tržišnog gospodarstva, liberalizirale međunarodnu trgovinu i privatizirale male i srednje tvrtke, "manje je realizirano u području reforme bankarstva, restrukturiranja poduzeća i privatizaciji velikih tvrtki". (Hina) maš br 201159 MET oct 94 201159 MET oct 94