SVIJET POSEBNIH NASLOVA SRJ-INFLACIJA

Nadnaslov:SRJ: Unatoč tvrdnjama službene politike, mnogi pokazatelji svjedoče o ponovnom rastu inflacije Naslov: Duh inflacije opet oslobođen iz boce Podnaslov:Prema stranim procjenama inflacija je u rujnu iznosila 5 posto, u odnosu na službenih 0.2 posto, realni rast cijena ozbiljno dovodi u pitanje službeni indeks cijena, a ponovo se pojavilo i crno devizno tržište. Neki nezavisni ekonomisti pa čak i provladini mediji vide znakove 'povratka bolesti'. Piše: Mark HEINRICH, Reuter BEOGRAD - Ohrabrujuće statistike vlade SRJ skrivaju, kako se čini, nagli val inflacije, ali potrošači je svladavaju bez prekomjernih teškoća. Među stanovništvom nije došlo do velike potrošačke groznice, usprkos tome što i dalje vlada nestašica nekih proizvoda. Neki nezavisni ekonomisti, pa čak i provladini mediji, vide znakove ponavljanja iste pogreške, usprkos uvjeravanju guvernera Središnje banke Dragoslava Avramovića da je sve u redu s njegovim programom gospodarske obnove. Savezni ured za statistiku priopćio je da su cijene narasle za 3,7 posto od siječnja, kad je Avramović izvršio pritisak kako bi se zaustavila inflacija od 315 milijuna posto, stavivši dinar u odnos s njemačkom markom. On je također ograničio količinu novca u opticaju u odnosu na devizne rezerve u bankama SRJ. Međutim, zatim je olabavio kontrolu tiskajući novac u obliku kredita za državne tvrtke, računajući da će se doći do povećanja njihove proizvodnje, iako su ekonomisti upozoravali da tvrtke proizvode malo ili ništa. Na taj je način ponovo započela inflacija, načinjući projekt oporavka čiji uspjeh u konačnici ovisi o potpunom ukidanju sankcija UN-a. Zapadni diplomati kažu da je po njihovim tržišnim procjenama u rujnu došlo do porasta inflacije od čak pet posto u rujnu, u odnosu na procjenu vlade od samo 0.2 posto za taj mjesec. "Smatram da su podaci o rastu cijena u rujnu profesionalna sramota", rekao je Danijel Cvjetičanin, poznati beogradski ekonomist. "Nitko pametan ne može vjerovati u objavljeni indeks. On služi da bi se uljuljali u lažni optimizam". Službeni indeks rast cijena nije objavljen od prvih dana Avramovićevog programa, što ostavlja analitičare zbunjenima i skeptičnima glede vladine metodologije. "Postoji sumnja da su brojke izmišljene kako bi se ostavio utisak da je s programom sve u redu. Znakovito je i to što su ekonomisti po prvi put počeli kritizirati indeks", kaže jedan zapadni diplomat. Međunaslov: Ponovo crno tržište deviza Za jedan dinar sada se mogu kupiti tri jaja, a u ljetu se moglo šest. Kilogram šunke i svježeg sira podvostručili su cijenu, a cijena kilograma kave narasla je sa 7 na 25 dinara. Mlijeko, maslac i govedina nestali su iz mnogih trgovina, vjerovatno u očekivanju da će vlada odobriti veliki porast cijena. Nafta se prodaje za 2,7 i 2,8 dinara za litru, ali u isto vrijeme za 2,2 do 2,5 marke, što jasno pokazuje nesrazmjer između službenog i neslužbenog tečaja. Ponovno se pojavilo i crno tržište deviza, a nudi se 1,4 dinara za jednu marku što je pravi napad na službeni tečaj. Upitani potrošači nisu bili obeshrabreni novim porastom cijena, ali moglo bi se reći da su bili zabrinuti. "Neke su cijene ponovno narasle, ali većina stvari sve je u redu. Dok je ovako, to je u redu. Ali mnogi od nas su zabrinuti", kaže jedna sredovječna žena u samoposluživanju. Ona je bez posla od početka sukoba na području bivše Jugoslavije 1991., a njezin suprug zarađuje 320 dinara mjesečno kao djelatnik službe sigurnosti. "Već godinama nismo kupili odjeću ni obuću. Ne sjećam se kad smo zadnji put napunili gorivo u automobil. Svakim je danom sve gore", kaže ona. Avramović, bivši visoki dužnosnik Svjetske banke, izjavio je u beogradskoj Politici: "Ne treba se bojati inflacije... Nema razloga za paniku". On je obećao da će vlada preuzeti kontrolu nad uličnim tečajem dinara u odnosu na marku. Međutim, diplomati i ekonomisti su zamijetili da je došlo do popuštanja kontrole što bi moglo ponovno rasplamsati rast cijena. Vlada je ovog mjeseca kazala kako nema 110 milijuna dolara za isplatu zakašnjelih mirovina, a zatim se ipak u novinama moglo pročitati kako će ti novci biti pronađeni. "Možda će ponovno morati tiskati novac i ako je tako, ta praksa mogla bi ponovno destabilizirati dinar", smatra diplomat. Nebojša Popov, direktor beogradskog Instituta za ekonomske znanosti, kaže je da su novci dani industriji kao radni kapital, a upotrijebljeni su za isplatu plaća. Diplomat dalje osporava Avramovićevu tvrdnju da nema financijskog deficita u proračunu, kazavši: "On se nastavlja usprkos nastojanju da se zaustavi. Bilo je mnogo kratkoročnih kredita kako bi se oživjela proizvodnja, ali do stvarnog oživljavanja nije došlo." Popov smatra da strategija vlade izgleda inteligentnom jer je dala SRJ ograničene opcije - tiskati malo novca kako bi se zadovoljile osnovne potrebe industrije, a istovremeno raditi na ograničavanju sindikalnih zahtjeva. Diplomati smatraju da je Avramović učinio sve što je mogao te da ljudi u njega imaju povjerenja, i "gledaju u njemu svog spasitelja". Prema ocjenama i Popova i diplomata, SRJ bi mogla živjeti s 2 do 3 posto inflacije mjesečno bez prekomjernih teškoća. Oni navode da su se mnogi stanovnici SRJ snalazili u vrijeme inflacije radom u velikoj, na sankcijama nastaloj, "sivoj ekonomiji" - možda polovica od službenog brutto nacionalnog proizvoda u vrijednosti od 10 milijardi dolara - ili su imali tajne devizne rezerve, neki još od prije 1991. godine. (Hina) maš br 191302 MET oct 94 191302 MET oct 94