PREDSTAVLJEN PRETISAK SENJSKOGA GLAGOLJSKOG MISALA

ZAGREB, 18. listopada (Hina) - "Senjski glagoljski Misal potvrda je tadašnje uklopljenosti Hrvatske u europski kulturno-znanstveni napredak te dokaz održanja hrvatskoga pisma glagoljice, nasuprot utjecuju latinista", istaknuo je predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademik Ivan Supek, predstavljajući pretisak Senjskoga glagoljskog Misala. Svečano predstavljenje priređeno je danas na Zagrebačkom velesajmu u povodu obilježavanja 500 godina od prvoga tiskanja Misala dovršenoga u gradu Senju, 7. kolovoza 1494. početka rada senjske glagoljske tiskare. Pretisak Misala objavila je HAZU uz novčanu potporu Zagrebačkoga velesajma, a prvi je put predstavljen hrvatskoj javnosti 7. kolovoza ove godine u Senju, na 500. obljetnicu njegova izlaska iz tiska. Akademik Supek posebice je naglasio i činjenicu da je tiskanje Misala završeno u "teško vrijeme borbe za opstojnost hrvatskoga naroda i kulture kada se gubi središnji dio i srce Hrvatske - Bosna". Urednik pretiska, akademik Milan Moguš naglasio je da je Senjski glagoljski Misal "inkunabula, tj. knjiga iz prvoga razdoblja tiskarstva i prva hrvatska tiskana knjiga za koju sigurno znamo da je otisnuta na hrvatskom tlu". Po ocjeni akademika Moguša, "njegovo je tiskanje i potvrda stajališta da nema književnoga jezika bez pisma, a hrvatska je uglata glagoljica naš 'signum temporis' i naš prinos kulturi srednjovjekovne Europe". Uz značenje da je tiskanje Misala, "temeljne i najvažnije teološke knjige onoga doba, dokaz visoke kulturne razine ondašnje Hrvatske", akademik Moguš istaknuo je da je to istodobno i "potvrda da se to nije moglo učiniti u sredini koja bi bila siromašna duhom i kruhom". Po riječima urednice pretiska, akademika Anice Nazor, danas predstavljeni pretisak izrađen je po jedinom potpunom i sačuvanom primjerku Misala koji se nalazi u budimpeštanskoj Nacionalnoj knjižnici Szechenyi, u čijem su fotolaboratoriju napravljeni dijapozitivi. Nekoliko je oštećenih stranica u budimpeštanskom primjerku, izvijestila je Anica Nazor, snimljeno iz primjerka Misala koji se čuva u knjižnici samostana franjevaca konventualaca u Cresu. Taj je creski primjerak, u kojemu je sačuvano 147 od ukupno 216 listova Misala, pojasnila je akademik Nazor, istodobno i jedini primjerak Misala koji se čuva u Hrvatskoj, a pronađen je pred desetak godina. Uz već navedena dva primjerka, dodala je, poznat je još samo jedan sačuvani primjerak, tzv. Rosenthalov primjerak u vlasništvu javne biblioteke u Sanktpetersburgu, a za čiji se otkup za hrvatsku Nacionalnu i sveučilišnu bibliteku posebno zauzimao Vatroslav Jagić. Također, ukazala je akademik Anica Nazor, u Državnoj naučnoj biblioteci u Odesi čuva se odlomak od tri lista Misala, čija je osobitost sačuvani drvorez s Raspećem koji nije sačuvan ni u jednom od tri originalna primjerka. (Hina) ip mć 181547 MET oct 94 181547 MET oct 94