SERVIS POSEBNIH NASLOVA TURSKA-SUMMIT

Nadnaslov:Istambul: Summit zemalja turskog govornog područja Naslov: Pod podozrivim okom Moskve Podnaslov:Sastanak na vrhu zemalja turskog govornog područja, što će se u utorak i srijedu održati u Ankari, okupit će po drugi put Tursku i pet zemalja bivšeg SSSR-a s ciljem učvršćivanja njihovih međusobnih veza, a unatoč činjenici da Moskva očigledno ne prati sa simpatijama takvu vrstu međusobnog približavanja videći u tome opasnost od stvaranja turskog područja utjecaja nauštrb Mosve. ISTAMBUL (AFP) - Turska i pet republika turskog govornog područja koje su pripadale bivšem Sovjetskom Savezu (Azerbajdžan, Kazahstan, Kirgistan, Uzbekistan i Turkmenistan), održat će u utorak i srijedu u Istambulu sastanak na vrhu kako bi učvrstile svoje veze, bez obzira na moguću reakciju Moskve. Naime, Rusija s podozrenjem gleda na ovakvu vrstu summita koji je, prema njoj, organiziran na želju Turske, starog povijesnog ruskog suparnika, koja navodno na taj način želi sebi stvoriti područje utjecaja, nauštrb Moskve, u zemljama turskog govornog područje i muslimanskim zemljama bivšeg SSSR-a. Radi toga, promatrači u Ankari ocjenjuju da poziv Moskve na summit zemalja Zajednice nezavisnih država (ZND) za 21. listopada, točno nakon sastanka u Istambulu, nije slučajan. Drugi sastanak na vrhu zemalja turskog govornog područja - prvi je održan u Ankari krajem listopada 1992. - održava se ponovno u Turskoj i to s godinom dana zakašnjenja. Naime, on se najprije trebao održati u Bakuu krajem 1993., ali je odložen za siječanj 1994. na zahtjev zemlje domaćina, Azarbajdžana, koji je u to vrijeme imao velikih unutarnjih problema. U siječnju, summit je ponovno odgođen jer je Rusija u isto vrijeme djelovala kao posrednik između Armenije i Azerbajdžana glede sukoba u Nagorno-Karabahu, a osim toga većina je zemlja srednje Azije, koje su se upravo bile pridružile ZND-u, smatrala naprikladnim da se sastanu u Bakuu dok je Azerbajdžan u sukobu s drugom članicom ZND-a. Dakle, ne začuđuje činjenica da se u određenim diplomatskim krugovima ocjenjuje kako je Rusija sve učinila kako bi minirala summit. Ideja o godišnjem sastanku na vrhu rođena je u vrijeme turskog predsjednika Turguta Ozala, koji je u međuvremenu preminuo, čije su određene izjave zaista mogle uvrijediti Moskvu. Ozal je kazao kako je "21. stoljeće tursko stoljeće", dok je njegov premijer, sadašnji turski predsjednik Sulejman Demirel, govorio o "turskom svijetu od Jadranskog mora do Kineskog zida". Međunaslov: Nepovjerenje prema Rusiji Sastanak na vrhu u Istambulu "nije usmjeren protiv nikoga", naglasio je glasnogovornik turskog ministarstva vanjskih poslova Ferhat Ataman, dodavši kako je "održavanje summita cilj sam po sebi". "Radi se jednostavno o razvoju bratskih odnosa i razmjeni mišljenja o regionalnim i međunarodnim pitanjima", rekao je Ataman. Predsjednici Sulejman Demirel (Turska), Gajdar Alijev (Azerbajdžan), Nursultan Nazarbajev (Kazahstan), Askar Akajev (Kirgistan), Islam Karimov (Uzbekistan), te Saparmurad Nijazov (Turkmenistan), potpisat će "Istambulsku deklaraciju" u kojoj bi trebali potvrditi solidarnost i dobru volju za suradnjom u najrazličitijim područjima, navodi Ataman. U "Ankarskoj deklaraciji", koju su potpisali sudionici prvog sastanka na vrhu, naglašava se dobra volja "da se djeluje na regionalnom miru i stabilnosti", te da se "razviju bratski odnosi". Mogućnost suradnje između šest zemalja koje zajedno broje više od 110 milijuna stanovnika vrlo je važna, posebno u područjima komunikacija i obrazovanja, te iznad svega energije, radi ogromnog naftnog i plinskog potencijala Azerbajdžana, Kazahstana i Turkmenistana. Iz dobro obaviještenih izvora ocjenjuje se da će predsjednici razgovarati o ulozi Rusije na području energije. Ono što zabrinjava Tursku je zamjerka Moskve na sporazum od 7 milijardi dolara, što ga je u rujnu potpisao Azerbajdžan s jednim međunarodnim konzorcijem, u kojeg je međutim uključena i jedna ruska tvrtka. Turskoj se naime čini da bi rusko stajalište prema ovom sporazumu mogao slutiti na lošu budućnost energetskih sporazuma u ovom području. Konačno, politička uloga Moskve trebala bi također biti jedna od tema sastanka, jer Turska i Azerbajdžan pokazuju veliko nepovjerenje prema ruskim "snagama za očuvanje mira" na tom području. (Hina) maš br 171239 MET oct 94 171239 MET oct 94