GLAVNI GOSPODARSKI POKAZATELJI NJEMAČKE PRED NEDJELJNE IZBORE

FRANKFURT, 14. listopada (Hina/Reuter) - Povodom nedjeljnog održavanja parlamentarnih izbora u Njemačkoj, drugih od njezina ujedinjenja 1990., agencija Reuter priredila je pregled ekonomskih pokazatelja njemačkog gospodarstva, trećeg po snazi u svijetu. Njemačko gospodarstvo, koje se ove godine oporavilo nakon jedne od najtežih poslijeratnih recesija, najveće je u Europi i treće u svijetu nakon Sjedinjenih Država i Japana. Njemački udio u svjetskoj trgovini danas iznosi 11.4 posto, čime je na drugom mjestu iza Sjedinjenih Država koje imaju 15.4 posto, a ispred Japana čiji je udio 10.4 posto. Četiri godine nakon monetarnog ujedinjenja Njemačke u srpnju 1990., većina gospodarskih pokazatelja za njezina dva dijela i dalje se objavljuje odvojeno. Iako bivša istočna Njemačka pokazuje dobre znake oporavka od 40 godina komunističke vladavine, ona je i dalje najvećma ovisna o velikim ulaganjima sa zapada. Politika njemačke središnje banke, Bundesbanke, smatra se ključnom za kretanje kamatnih stopa u cijeloj Europi. Kamatne stope nalaze se u padu od rujna 1992. i blizu su najnižoj razini u ovom gospodarskom ciklusu. GOSPODARSKA SNAGA: Bruto nacionalni dohodak Njemačke u 1993. iznosio je 3.1 trilijuna maraka, od čega na zapadnu Njemačku otpada 2.83 trilijuna, a na istočnu 274.2 milijarde maraka. Prema službenim se procjenama u ovoj godini očekuje gospodarski rast od 2.5 posto. Bruto nacionalni dohodak zapadne Njemačke porastao je za 2.3 posto u prvih šest mjeseci ove godine, dok se nakon uloženih 560 milijardi maraka u zadnje četiri godine na istoku zemlje bilježi stopa gospodarskog rasta između sedam i osam posto. TRGOVINA: Njemačka je, kao jedan od najvećih svjetskih izvoznika, u 1993. zabilježila trgovinski suficit od 59.4 milijarde maraka. Očekuje se da će u ovoj godini ukupna trgovinske razmjena zemlje narasti za 7.3 posto, te da će iznositi 1.28 trilijuna maraka, a očekuje se da će trgovinski suficit doseći 74 milijarde maraka. UVOZ: Vrijednost njemačkog uvoza je u srpnju ove godine iznosila 49.5 milijardi maraka, a očekuje se da će ovogodišnji uvoz porasti za 6.5 posto u odnosu na 1993., što će iznositi 604.5 milijardi maraka. IZVOZ: Njemački je izvoz u srpnju iznosio 53 milijarde maraka, a očekuje se da će do kraja godine njegova vrijednost doseći 679 milijardi, u odnosu na 628.5 milijardi koliko je vrijednost izvoza iznosila u 1993. KAMATNE STOPE: Bundesbanka je svojim zadnjim sniženjem, 13. svibnja, smanjila za 0.5 posto svoje dvije službene stope, eskontnu i lombardnu, zadržavši ih na vrijednosti 4.5 odnosno 6 posto. Dio ekonomista očekuje dodatno manje sniženje nakon izbora, dok drugi drže da su stope već dosegle najnižu razinu. KRATKOROČNE KAMATNE STOPE: Ključna kamatna stopa pod kojom Bundesbanka plasira sredstva poslovnim bankama ili repo-stopa, posljednja je tri mjeseca stabilizirana na vrijednosti 4.85 posto. DUGOROČNE KAMATNE STOPE: Dugoročne kamatne stope, koje vrijede za glavninu zaduženja njemačkih korporacija, ove su godine doživjele rast poklapajući se sa globalnim padom vrijednosti obveznica. Kamatne stope na 10-godišnja zaduženja sada se kreću oko 7.4 posto. INFLACIJA: U rujnu je inflacija u zapadnoj Njemačkoj iskazala godišnju stopu od tri posto, dok se inflacija u istočnom dijelu zemlje sada približila zapadnonjemačkoj razini, pa je tako u rujnu zabilježen rast cijena od 0.1 posto u odnosu na kolovoz, a godišnja je stopa iznosila 3.4 posto. PRIMARNA EMISIJA: Njemačka primarna emisija, ključni pokazatelj monetarne politike Bundesbanke, ove je godine daleko nadmašila planirane vrijednosti no očekuje se da će se postupnim usporavanjem do kraja približiti postavljenom maksimumu od 6 posto. Kolovoška je stopa ukazivala na godišnji rast od 8.2 posto. NEZAPOSLENOST: Nezaposlenost je u rujnu u zapadnom dijelu zemlje iznosila 2.45 milijuna, odnosno 7.9 posto. Istodobno je na istoku Njemačke bilo 1.04 milijuna nezaposlenih, odnosno 13.8 posto. INDUSTRIJA: Njemačka je visokoindustrijalizirana zemlja čija proizvodnja donosi 40 posto ukupnih gospodarskih prihoda. Najveće industrije su strojogradnja, proizvodnja automobila i kamiona, industrija čelika i kemijska industrija. Plaće i druga primanja su visoki u odnosu na druge industrijske zemlje. INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA: Podaci za zapadnu Njemačku pokazuju u kolovozu pad od 3 posto u odnosu na srpanj, uz godišnji rast od 1.2 posto. INDUSTRIJSKE NARUDŽBE: Podaci za zapadnu Njemačku pokazuju u kolovozu pad od 2.2 posto u odnosu na srpanj, dok godišnja stopa bilježi rast od 6.2 posto. POLJOPRIVREDA: Glavne su uzgojne kulture žitarice, šećerna repa, voće i povrće, dok je proizvodnja mesa bazirana na malim farmama. Njemačke šume pokrivaju dvije trećine potreba za drvom. Postoji i mali sektor oceanskog ribarstva. PRODAJA NA MALO: U kolovozu zabilježena stopa mjesečnog rasta od dva posto. CIJENE U VELETRGOVINI: U kolovozu porasle za 0.2 posto u odnosu na srpanj, stopa godišnjeg rasta 2.2 posto. (Hina) dh dh 141845 MET oct 94 141845 MET oct 94