ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOG SABORA: PRIHVAĆENI PRIJEDLOZI ZAKONA O

ZAGREB, 13. listopada (Hina) - Zastupnički dom hrvatskog Sabora na današnjoj je sjednici prihvatio Prijedlog zakona o vinu i Prijedlog zakona o otpadu, u prvom čitanju, sa zaključkom da se sve primjedbe i sugestije upute Vladi kao predlagatelju da ih razmotri i uvrsti u konačne prijedloge tih zakona. Budućim zakonom o vinu predlaže se urediti proizvodnja i promet grožđa za preradu u vino, zatim proizvodnja vina te drugih proizvoda od grožđa. Zakonom se predlaže uvođenje i novih kategorija vina i to predikatno vino i arhivsko vino. Time bi se, kako se ističe u obrazloženju, omogućila proizvodnja najkvalitetnijih vina, te postizanje boljih gospodarskih učinaka posebice na svjetskom tržištu. Prijedlogom zakona također se namjerava osnovati i Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo koji bi između ostaloga brinuo o kvaliteti grožđa, vina i drugih proizvoda. U raspravi o tom zakonskom prijedlogu Anđelko Gabrić (HDZ) upitao je što je s malim proiozvođačima vina, da li će se budući zakon odnositi i na njih. Josip Pankretić (HSS) preložio je da se u Hrvatskoj proizvodi više čistih i kvalitetnih vina, a protiv je industrijskih. Anton Kovačev (HDZ) istaknuo je da predloženi zakon ide za tim da podigne kvalitetu proizvodnje vina, a založio se da u predloženi tekst zakona među vrstama specijalnih vina uvrsti i prošek, a uz komovicu također i travarica. Srećko Bijelić u ime Kluba HNS-a je kazao da se Hrvatska u području proizvodnje vina mora nametnuti Italiji, Španjolskoj, Portugalu i dr. naglasivši da Hrvatska to može jer ima povoljnu klimu, proizvodnju i ljude. Prijedlogom zakona o otpadu između ostaloga reguliralo bi se postupanje s opasnim otpadom za kojeg, kako je istaknuto u obrazloženju predloženog zakona, za sada Hrvatskoj ne postoje mjerodavni podaci. Također se ističe da su zabilježeni slučajevi da je na području Republike Hrvatske tajno došlo i do nekontroliranog i neodgovarajučeg odlaganja opasnog otpada iz drugih sredina. U ekološki razvijenim zemljama uobičajeno je da se o opasnom otpadu vode evidencije i to ako ga netko proizvede u količini većoj od 200 kilograma godišnje. Prema grubim proračunima u Hrvatskoj godišnje nastaje i do 350 tisuća tona opasnoga otpada, a kao posljedica gospodarskog razvoja, navodi se u obrazloženju zakonskog prijedloga, na području Republike Hrvatske nastaje godišnje ukupno 1,4 milijuna tona komunalnog otpada. U ime Kluba HNS-a Mirko Tankosić zamjerio je što u zakonskom prijedlogu nema odredbi koje se odnose na privatizaciju komunalnih poduzeća. Tankosić drži da s otpadom trba postupati i sa tržišnih načela, a podsjetio je da Svjetska banka u velikom postotku kreditira uglavnom ekološke projekte. Podržavajući taj stav Vera Stanić (HDZ) je nadalje ocijenila da se predloženim zakonom ostavlja previše ovlasti ministru graditeljstva i zaštite okoliša. Ističući da je stanje što se otpada tiče alarmantno iznijela je između ostalog i podatak da je putem humanitarne pomoći u Hrvatsku uvezeno preko 1.000 tona lijekova kojima je prošao rok trajanja. Uz 350 tisuća tona opasnog otpada godišnje to je prevelika brojka za jednu malu zemlju kao što je Hrvatska, kazala je Vera Stanić i predložila da se na tom planu hitno pronađu rješenja. Ivan Milas (HDZ) predložio je da se za poluproizvode koji se uvoze, a koji nisu ekološki, uvede dodatni porez. Kao primjer naveo je plastične boce Coca-cole, zatim uvoz stare bijele tehnike i automobila. Milas je također predložio i osnivanje ekološke policije koja bi spriječavala odlaganje otpada. Mato Arlović (SDP) ustvrdio je da je Zakon o otpadu trebao već biti donešen, no dodao je "ovaj predloženi zakon neće biti moguće donijeti u ovoj godini, jer u proračunu nisu osigurana sredstva za njegovo provođenje". Sjednica Zastupničkog doma nastavit će s radom u 15 sati raspravom o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o građenju. (Hina) sšh ds 131406 MET oct 94 131406 MET oct 94