TRIBINA HRVATSKA - MULTIKULTURNO DRUŠTVO?

ZAGREB, 12. listopada (Hina) - Zastupnik talijanske narodnosne manjine u hrvatskom Saboru Furio Radin predložio je večeras da se Hrvatska ustroji kao građanska umjesto kao nacionalna država hrvatskog naroda i svih njezinih građana. "Hrvatska je očito višekulturna i višeetnička pa bi je, bez obzira na to što piše u Ustavu, trebalo ustrojiti kao građansku državu", kazao je Radin na tribini Hrvatska - multikulturno društvo?, koja je priređena u zagrebačkom Kulturno-informativnom centru. On je ustvrdio da bi "decentralizacija moći automatski suspendirala probleme vezane uz neki od etnikuma u državi". Po njegovu mišljenju višekulturalnost u Hrvatskoj očita je već na regionalnoj razini. Radin je naveo Istru kao primjer regije koja u sebi nosi višekulturalnost, višeetničnost i snošljivost, ocjenjujući kako je to i jedan od razloga njezina današnjeg primanja u Skupštinu europskih regija. Dr. Drago Roksandić usprotivio se izjednačivanju pojmova višekulturalnosti i višeetničnosti "jer je hrvatska kultura sama po sebi višekulturalna". On je dodao da je višekulturalnost izraz pluralizacije koja ima svoje političko ishodište te da je treba tražiti "više u nama samima, nego u posebnosti regija". "Svaki pojedinac pronalazi u sebi pripadnost različitim društvenim težnjama i s vremenom ih mijenja pa je i pojam višekulturalnosti podložan promjeni", kazao je dr. Roksandić, istaknuvši da se glavnim pitanjem danas nameće "kakvu kulturu Hrvatska sama sebi želi". On je kazao kako će u budućnosti, "što više tehnologijski budu povezani europski prostori, sve više jačati kulturni obrambeni mehanizmi pojedinih naroda". Mr. Emil Heršak zauzeo se za, kako je istaknuo, demistificiranje pojma multikulturalizma, jer "nijedna multikulturalna politika ne može zamijeniti pravnu državu i barem načelnu jednakost njezinih građana". "Multikulturalnost je uspjela ondje gdje je opstojala jaka pravna država", rekao je Heršak, dodajući da je za Hrvatsku i njezinu kulturu ponajprije potrebno osigurati stabilne odnose sa susjedima te da je nakon "državnog osamostaljenja potrebno osamostaliti i društvo, izbjegavajući političko-kulturologijske kalupe". Mr. Aleksandar Štulhofer ocijenio je kako danas u Hrvatskoj, zbog toga što se ona nalazi u vrlo nestabilnim prilikama s visokim stupnjem rizičnosti, "ljudi nisu skloni razumijevanju različitog, već im je potrebno distanciranje od onoga što osjećaju stranim". "Multikulturalnost razumijeva različitost i snošljivost", ali po njegovu mišljenju, u Hrvatskoj još nema političke akcije u tom smjeru. (Hina) vl sp 122240 MET oct 94 122240 MET oct 94