ZNANSTVENI SKUP "HRVATSKI PRIRODOSLOVCI 3"

prirodoslovaca u razdoblju od 1930. do 1950. godine temom je jednodnevnoga skupa priređenog danas na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Današnji je znanstveni skup treći u nizu skupova do sada posvećenih hrvatskim prirodoslovcima koje je organizirao Odjel za prirodoslovlje Matice hrvatske u suradnji s Institutom Ruđera Boškovića te Prirodoslovno-matematičkim fakultetom Zagrebačkoga sveučilišta. Pokrovitelji skupa su Hrvatska akademije znanosti i umjetnosti (HAZU) i Sveučilište u Zagrebu. Govoreći o značenju te potrebi priređivanja ovakvih znanstvenih skupova, predsjednik Matice hrvatske Vlado Gotovac istaknuo je da je "pomoć pri točnom procjenjivanju datoga trenutka jedna od zadaća znanosti". Rektor Zagrebačkoga sveučilišta prof. dr. Marijan Šunjić istaknuo je da je "skup o hrvatskim prirodoslovcima važan kao prinos obnovi hrvatske znanosti i prirodoslovlja, ali i zbog činjenice da Hrvatsku danas možemo obnoviti samo gradeći na temeljima najboljih i najplemenitijih sastavnica naše prošlosti". Predsjednik HAZU akademik Ivan Supek ocijenio je da je razdoblje od 30-tih do 50-tih godina ovoga stoljeća "vrijeme značajnih povijesnih promjena te važno za razvitak svjetske i hrvatske znanosti zbog početka znastvene revolucije koja je utrla put otkriću i primjeni novih znanstvenih tehnologija". Akademik Supek također je održao predavanje o razvoju hrvatske fizike od 1930. do 1950. godine, posebice se osvrnuši na osnutak Instituta Ruđera Boškovića koncem navedenoga razdoblja. Tijekom prijepodnevnoga dijela u izlaganjima akdemika Žarka Dadića i prof. dr. Lea Randića bilo je riječi o razvoju hrvatske matematike i astronomije u to vrijeme. Za poslijepodnevni dio najavljena su predavanja o razvoju hrvatske kemije, biologije i geologije u razdoblju od 30-tih do 50-tih godina ovoga stoljeća. (Hina) ip mć 071535 MET oct 94 071535 MET oct 94