ZASTUPNIČKI DOM SABORA USVOJIO VIŠE ZAKONA

je donio više zakona, među kojima i Zakon o morskom ribarstvu. Na tekst tog zakona bilo je podneseno oko 40 amandaman, a prihvaćeno je više od 30 amandmana. Polazište tog zakona je da su ribe i drugi morski organizmi obnovljivi dijelovi prirode od interesa za Republiku Hrvatsku i imaju njenu osobitu zaštitu, te se mogu loviti, sakupljati i uzgajati pod uvjetima utvrđenim zakonom. Ribolov se dijeli na gospodarski za koji je potrebna povlastica, odnosno licenca ili ovlaštenje, te rekreacijsko-športski koji se smije obavljati samo uz dozvolu. Među prihvaćenim amandmanima je i amandman u kojem se navodi da je radi zaštite hridinaste obale kao posebnog staništa ribolovnog mora zabranjen izlov, stavljanje u promet i izvoz prstaca. Uz jedan suzdržan glas zastupnici su prihvatili i Zakon o čeku o kojem je rasprava bila provedena ranije. Tim zakonom regulira se sve što je bitno u pogledu izdavanja i sadržaja čeka, prijenosa čeka, odgovornosti i plaćanja, regresa zbog neisplate i ostvarivanja regresnih zahtjeva. U zakonu se također kaže da je zabranjeno pravnim i fizičkim osobama izdavanje i uporaba pisanih isprava (bonova i sl.) koje služe kao sredstava plaćanja proizvoda i usluga te za isplatu plaća i naknadu troškova i ostalih materijalnih prava, čije izdavanje i uporaba nije utvrđena zakonom i drugim propisima na temelju zakona. Dodaje se da iznimno ministar financija uz suglasnost guvernera NBH može odobriti izdavanje i uporabu navedenih pisanih isprava. Nakon kraće rasprave zastupnici su prihvatili prijedlog da se odgodi rasprava o Konačnom prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata kako bi se zastupnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja o tom zakonu. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima uz ostalo se detaljnije uređuju osnove sustava civilne zaštite. Vlada je kao predlagač zakona prihvatila više amandmana od ukupno 18 podnijetih. Zastupnički je dom prihvatio i Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o elektroprivredi koji je okvir i pretpostavka programiranog i postupnog preoblikovanja, privatizacije i restrukturiranja Hrvatske elektroprivrede, sukladno sličnim procesima u elektrogospodarstvima Europe. Procjenjuje se da je za dovršenje tog procesa potrebno razdoblje od pet godina. Izmjenama i dopunama Zakona o elektroprivredi HEP kao javno poduzeće prelazi u sferu privatnog prava temeljenog na Zakonu o trgovačkim društvima. U djelatnostima proizvodnje i distribucije električne energije potpuno se otvara proces privatizacije jer se bavljenje tim djelatnostima dopušta trgovačkim društvima, trgovcima, pojedincima, obrtnicima i građanima. U djelatnosti pak prijenosa električne energije i upravljanja elektroenergetskim sustavom, koja predstavlja prirodni monopol, Republike Hrvatske i dalje se zadržava čvrsta kontrola nad mogućom djelomičnom privatizacijom kroz većinski udjel u temeljnom kapitalu. U skladu s ustrojstvom lokalne samouprave izmjenama zakona naknada za korištenje prostora na kojima su objekti za proizvodnju električne energije plaćat će se općini ili gradu. U dnevni red 20. sjednice uvršten je prijedlog za pokretanje pitanja povjerenja članu hrvatske Vlade Ivici Mudriniću, ministru pomorstva, prometa i veza. Taj prijedlog u ime klubova HSLS-a, SDP-a, HND-a i IDS-a iznio je dr. Goran Granić (HSLS). Kako je temeljen na odredbama Poslovnika i potpisalo ga je 17 zastupnika o uvrštavanju tog prijedloga na dnevni red nije bilo potrebno glasovanje, s tim da se o njemu ne može raspravljati prije proteka tri dana. (Hina) bm/bn ds 061618 MET oct 94 061618 MET oct 94