NOVE MJERE FINANCIJSKE DISCIPLINE PRITIŠĆU RAČUNE BANAKA

Naslov: Nove mjere financijke discipline pritišću račune banaka Podnaslov: Od prvih dana listopada kada su na snagu stupile izmjene u platnom prometu, uz što je počelo povlačenje sredstava proračuna iz hrvatskog poslovnog bankarstva u depozit Narodne banke. Kakve su posljedice novih mjera financijske discipline? Nenad Bach, HINA ZAGREB, 6. listopada (Hina) - Još od lanjskog listopada i devalvacije tadašnjeg hrvatskog dinara, nisu se s takvom zabrinutošću pratile promjene na računima banaka kao u posljednje vrijeme. Naime, početkom listopada na snagu su stupile izmjene Zakona o platnom prometu, a prema odluci Vlade o prijenosu sredstava državnog proračuna u depozit Narodne banke Hrvatske, započelo je i povlačenje proračunskih sredstava iz poslovnog bankarstva. Obje su odluke, po riječima direktora Direkcije NBH za istraživanje i analize dr. Marka Škreba, jasan signal bankama da moraju voditi više računa o svojoj likvidnosti. Riječju, novine u platnom prometu usmjerene su na jačanje financijske discipline i omogućavanje učinkovitijeg djelovanja mjera monetarne politike, a dok se banke ne prilagode novim uvjetima poslovanja, izmjene će predstavljati snažan pritisak na njihove račune. Međunaslov: Izmjene Zakona o platnom prometu Dvije su značajne novine koje donose izmjene Zakona o platnom prometu: onemogućavanje automatskog kreditiranja banaka te uvođenje dvostrukog pokrića. Prvom novinom stalo se na put dosadašnjem automatizmu kreditiranja banaka iz primarne emisije, bez kontrole središnje monetarne vlasti jer se do sada bankama, ukoliko im je na računu na kraju radnog dana bio iskazan manjak, računi automatski punili sredstvima iz izdvojene rezerve banke. Kako se to izvodilo preko Zavoda za platni promet, NBH nije mogla kontrolirati promjene na računima banaka, što je rezultiralo sve većim posezanjem banaka u obveznu rezervu. Istina, banke su na ta sredstva plaćale više kamate nego na tržištu, no to ih nije priječilo da nastave s kumuliranjem korištenja sekundarnih izvora likvidnosti (obvezna rezerva, posebni kredit za pokriće isplata štednje itd.). Sada tako nešto više nije moguće, pojašnjava dr. Škreb. Ako banka radni dan završi s manjkom, koji se ne uspije pokriti niti noćnim kreditiranjem preko Tržišta novca, NBH joj odobrava interventni kredit. Istodobno Zavod za platni promet počinje pratiti priljev i odljev sredstava te banke. Interventni kredit banka mora vratiti u roku od dva dana. Ne uspije li u tomu, mora središnjoj banci pojasniti uzroke lošeg stanja te predložiti plan izlaska iz krizne situacije. Odbije li, pak, NBH banci produženje interventnog kredita, banka postaje nelikvidna te joj se blokira račun. Uz to je vezana druga značajna novina u platnom prometu: uvođenje sustava tzv. dvostrukog pokrića. Naime, odsad vlasnici žiro - računa neće morati paziti samo na to da imaju pokriće na svom računu, već i da je banka u kojoj su sredstva deponirana likvidna jer u suprotnom neće se moći izvršiti plaćanja prema drugim bankama i komintentima. Pritom se ukida mogućnost da se s jednog računa sredstva uključuju u depozit više depozitnih institucija. Stoga se očekuje da će komintenti, kako bi se osigurali od toga da njihova sredstva budu umrtvljena ako je banka u kojoj imaju račun nelikvidna, otvarati žiro račune u dvije ili više banaka, što im izmjene Zakona omogućuju. Ne čude, stoga, u posljednje vrijeme sve češća pitanja o likvidnosti banaka. Međunaslov: Povlačenje proračunskih sredstava iz poslovnih banaka Upravo da bi spriječila mogućnost da država, zbog nelikvidnosti banaka u kojoj su joj sredstva deponirana, ne može ispunjavati svoje obveze, Vlada je donijela odluku da povuče sredstva proračuna iz poslovnih banaka i prenese ih u depozit NBH, odsad jedinog depozitara državnog proračuna. No, takvo osiguranje države nanijelo je i snažan udarac računima poslovnih banaka u kojima su dosad bila deponirana značajna sredstva proračuna. Radi se o 19 poslovnih banaka iz kojih je, procijenjuje se, početkom listopada povučeno oko 540 milijuna kuna ili više od 140 milijuna njemačkih maraka, a očekuje se da će se ukupno povući oko 700 milijuna kuna. Nastojeći neutralizirati negativne učinke povlačenja proračunskih sredstava iz banaka te izmjena u platnom prometu, Narodna banka Hrvatske uvela je od početka listopada nove diskrecijske instrumente za održavanje likvidnosti bankarskog sustava. Međunaslov: Tri nova oblika kreditiranja Tako su od početka listopada središnjoj novčanoj vlasti na raspolaganju tri nova oblika kreditiranja: inicijalni, dnevni i, već spomenuti, interventni kredit. Inicijalni kredit namijenjen je bankama predviđenim za sanaciju, a svrha mu je da te banke, do njihove konačne sanacije, stavi u ravnopravan položaj s ostalim bankama. Banke koje koriste taj kredit bit će pod stalnim nadzorom središnje monetarne vlasti, a na korištena će sredstva plaćati kamate od 14 posto. Dnevni kredit uveden je umjesto dosadašnjeg posebnog kredita za isplatu štednih uloga i tekućih računa građana. Banke ga mogu koristiti samo u tijeku dana, a ukoliko ga ne vrate dnevni se kredit pretvara u interventni kredit, sa svim posljedicama koje to nosi. Kamata na dnevni kredit iznosi 17 posto. Interventni je kredit već spomenut, a treba još reći da ga banke mogu koristiti najviše tri puta u mjesecu, a kamata na njega iznosi 19 posto. Pored toga, da bi bankama omogućila normalno poslovanje u novim uvjetima, Narodna banka Hrvatske smanjila je i stopu izdvajanja obvezne rezerve na depozite po viđenju i depozite s rokom dospijeća do tri mjeseca s 28,5 na 27 posto. Također, modificiran je obračun izdvajanja obvezne rezerve, pa su iz osnovice za obračun izdvojeni državni depoziti. Međunaslov: Likvidnost banaka zasad zadovoljavajuća Svim tim mjerama uspijeva se likvidnost banaka održati na zadovoljavajućim razinama. Istina, porastao je ukupni manjak na računima banaka na kraju dana te je noćni promet na Tržištu novca posljednjih dana dosegnuo oko 190 milijuna kuna. No, na Tržištu je bilo dovoljno novca za pokrivanje cjelokupne potražnje, stoga interventni krediti dosad nisu bili potrebni. Preko dnevnih je kredita, pak, posljednjih dana u bankarski sektor uliveno više od 100 milijuna kuna. Toliki je otprilike i iznos inicijalnih kredita odobren trima bankama, a procijenjuje se da je po osnovi novog načina obračuna obvezne rezerve bankama vraćeno oko 200 milijuna kuna. Pored toga, središnja banka redovito održava aukcije deviza. Riječju, zasad izmjene u platnom prometu nisu donijele veće potrese u bankarskom sustavu. No, treba biti oprezan jer, kako je nedavno priopćeno sa Savjeta NBH, promjene u platnom prometu znatno će izmijeniti uvjete poslovanja cjelokupnog gospodarstva te je krajnji učinak novih mjera trenutačno teško predvidjeti u cijelosti. Stoga stručnjaci NBH svakodnevno pažljivo prate kretanja likvidnosti bankarskog sustava te će, bude li potrebno, dodatnim mjerama intervenirati na tržištu. (Hina) nb do 061410 MET oct 94 061410 MET oct 94