MADRID, 3. listopada (Hina/Reuter/AP/AFP) - Najsiromašnije zemlje
svijeta ostale su skoro praznih ruku na sinoć završenom zasjedanju
Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) u Madridu, nakon što su
najbogatiji odbili njihov zahtjev za osjetnim povećanjem pomoći za
razvoj.
Zemlje u razvoju, te države istočne Europe i one nastale na tlu
bivšeg Sovjetskog Saveza, snažno su podržale prijelog MMF-a o
stvaranju fondova u vrijednosti od 50 milijardi dolara kako bi se
potaknuo razvoj, ali je taj prijedlog naišao na još snažniji otpor
sedam industrijski najrazvijenijih država svijeta (G-7).
Članice G-7 su umjesto toga predložile izdavanje specijalnih prava
vučenja u vrijednosti od samo 24 milijardi dolara, od kojih bi veliki
dio otišao prije svega u zemlje istočne i srednje Europe.
Nakon skoro 12-satnih pregovora, u kojima ni jedna strana nije htjela
popustiti, ministri financija u Privremenom odboru (Interim
Committee), koji određuje politiku MMF-a, odlučili su najaviti
mogućnost sazivanja izvanredne sjednice prije travnja iduće godine,
kada se treba održati redovna sjednica, kako bi rješili spor.
Jučerašnji sastanak je održan pred godišnje zasjedanje MMF-a i
Svjetske banke što se treba održati od utorka do četvrtka.
Članice G-7 svoje su protivljenje povećavanju fondova namijenjenih
razvoju obrazložili upozorenjem da će to potaknuti inflaciju u
svijetu, a njemački ministar financija Theo Waigel je ocijenio kako je
prijedlog skupine najrazvijenijih zemalja dobar i da bi bilo šteta
odbaciti ga. Zemlje u razvoju su plan ipak odbacile, tvrdeći kako bi
on bio od koristi ponajprije zemljama istočne i srednje Europe, a da
bi one od njega imale malo koristi.
Zbog toga nije usvojen ni posebni program namijenjen pomoći prije
svega bivšim komunističkim zemljama. Ruski ministar gospodarstva
Aleksander Šokin izrazio je tim povodom razočaranje, ali se od
američkih izvora doznaje kako "to neće sprijećiti" da G-7 nastaviti sa
svojom pomoći Rusiji.
Zemlje u razvoju su ipak dobile pravo na pozajmice u iznosu od
najmanje 85 posto od njihovih kvota, prema 68 posto do sada. Izvršni
odbor MMF-a mogao bi odlučiti da se to poveća i na 100 posto.
Ministri financija također su raspravljali o svjetskom gospodarstvu i
suglasili se o povoljnim gospodarskim izgledima "za skoro sva područja
svijeta".
Oni su ipak upozorili vlade da se ne opuštaju i da "mudro koriste
oporavak", provodeći politiku koja će zadržati niske inflacijske stope
i stvoriti zaposlenja za milijune nezaposlenih.
Američki ministar financija Lloyd Bentsen povoljno je ocijenio i
pretvorbu u Rusiji, naglasivši istodobno želju Zapada za još dubljim
gospodarskim promjenama u toj zemlji. "Izvanredna je transformacija u
tijeku u Rusiji... Ali dobici Rusije još nisu sigurni. Inflacija je
previsoka. Proračun je pod pritiskom", kazao je Bentsen.
Vršitelj dužnosti ruskog ministra financija Sergej Dubinin izjavio je
da njegova vlada razmatra "radikalni" program radi smanjivanja
inflacije na jedan posto mjesećno do proljeća, prema sadašnjih skoro
osam posto mjesećno. Ali, dodao je, za to će biti potrebna dodatna
pomoć MMF-a i Svjetske banke.
(Hina) rb
030319 MET oct 94
03HHMM MET oct 94
Davis Cup: Hrvatska povela 2-0
Odabrano osam predstava za 18. Malog Marulića
Trump i Netanyahu u utorak u Washingtonu na radnom sastanku i neformalnoj večeri
Hrvatski rukometaši doputovali u Oslo
Newcastle United i Aston Villa kažnjeni
Petrov: Odbijanje tužitelja u slučaju Golf Srđ pobjeda građana, a ne politike
Bundestag odbacio demokršćanski zakon o ograničenju useljavanja
Bez golova u susretu Istre 1961 i Gorice
Oštećen grob nedavno preminulog Jean-Marie Le Pena
Vlada: Ivica Budimir predložen za predsjednika Uprave HC-a do izbora novog