SAVJET NBH: MJERE ZA PROVOĐENJE MONETARNE POLITIKE

ZAGREB, 29. rujna (Hina) - Savjet Narodne banke Hrvatske na 52. sjednici održanoj 28. rujna donio je niz značajnih mjera temeljem kojih će se u mjesecu listopadu i u narednim mjesecima provoditi monetarna politika, priopćeno je danas iz NBH. Svrha tih mjera jest daljnje dosljedno provođenje stabilizacijske i antiinflacijske politike. One će djelovati u pravcu ostvarivanja stavova koje su NBH i Vlada formulirale u svom Pismu o namjerama upućenom Međunarodnom monetarnom fondu. Osnovna značajka monetarne politike tijekom rujna 1994. godine je njeno lagano zaoštravanje u odnosu na prvih osam mjeseci ove godine. Takva su kretanja neophodna nakon razdoblja stanovite ekspanzije uzrokovane povećanim otkupom deviza, posebice tijekom glavne turističke sezone u srpnju i kolovozu. Stopa rasta primarnog novca za prvih dvadeset i osam dana rujna iznosila je 4,5 posto. To predstavlja usporavanje u odnosu na njegovo prosječno mjesečno povećanje od 7,7 posto u prvih osam mjeseci 1994. godine. Stopa rasta novčane mase za prvih dvadeset dana rujna iznosila je 3,9 posto. Osnovni tok kreiranja primarnog novca i u ovom su mjesecu bile devizne transakcije Narodne banke Hrvatske. Kao rezultat takve politike, devizne rezerve NBH dalje rstu, te su 27. rujna dosegle razinu od 1.175 milijuna USD. Valja istaći kako država uredno vraća svoje kredite Narodnoj banci čime pripomaže općem stabilizacijskom učinku u gospodarstvu. Može se utvrditi da je tijekom rujna opća razina likvidnosti banaka bila zadovoljavajuća. Zabilježena je i veća urednost banaka te su one u znatno manjoj mjeri koristile tzv. sekundarne izvore likvidnosti. Polazna osnovica projekcije monetarne politike za listopad 1994. godine jest nastavak stabilnosti cijena, tj. nulta inflacija. Temeljna odlika projekcije monetarne politike za listopad je jačanje restriktivnosti. Tako se npr. predviđa smanjenje količine primarnog novca od 4 posto. Novčana bi masa rasla vrlo skromno, samo 0,8 posto. Neto domaća aktiva bankarskog sustava, kategorija koja sažeto prikazuje ukupnu aktivnost banaka, ostala bi na istoj razini na kojoj je bila koncem rujna. Treba međutim istaći da je projekcija monetarne politike za listopad rađena u uvjetima velikih promjena financijskog sustava. Dvije osnovne novine jesu donošenje Uredbe o izmjeni i dopuni Zakona o platnom prometu, te donošenje Odluke o prijenosu novčanih sredstava državnog proračuna u depozit Narodne banke Hrvatske. Obje su promjene donesene s ciljem daljnjeg jačanja financijske discipline, te nastavka provođenja tržišnih reformi. No, one će jamačno znatno izmijeniti uvjete poslovanja cjelokupnog gospodarstva, te je krajnji učinak ovih mjera u ovom trenutku teško predvidjeti u cijelosti. Narodna banka Hrvatske nastoji nizom mjera olakšati nagle promjene u platnom sustavu. Naime, izmjenama i dopunama Zakona o platnom prometu onemogućava se dosadašnje automatsko kreditiranje poslovnih banaka iz primarne emisije bez kontrole središnje monetarne vlasti. Stoga je sinoćnja sjednica Savjeta NBH bila u znaku donošenja odluka o diskrecionim instrumentima kojima bi se zamijenio dosadašnji mehanizam automatskog kreditiranja. Središnjoj novčanoj vlasti tako su na raspolaganju tri nova oblika kreditiranja poslovnih banaka (uz zadržavanje dosadašnjeg instrumenta kratkoročnog kredita za održavanje dnevne likvidnosti). To su: inicijalni, interventni i dnevni krediti. Inicijalni je kredit namijenjen bankama sa naslijeđenom financijskom neravnotežom. Svrha mu je da te banke stavi, do njihove konačne sanacije, u ravnopravan položaj s ostalim bankama. Time se želi izbjeći moguća situacija gdje bi nova, stroža pravila platnog prometa, promptno i na dulje vrijeme dovela do blokade računa deponenata od strane Zavoda za platni promet zbog nedostatka pokrića na računima tih banaka. Banke koje koriste taj kredit bit će pod stalnim nadzorom središnje monetarne vlasti, a na korištena sredstva će plaćati kamate u visini od 14 posto. Drugi oblik dodatnog financiranja, interventni kredit, mogle bi koristiti sve banke s kratkoročnim problemima likvidnosti. Naime, onim bankama kojima na kraju dana niti Tržište novca ne bi moglo pokriti manjak sredstava na žiro računu, Narodna banka Hrvatske odobrit će kratkoročni interventni kredit. Čim banka počne koristiti interventni kredit, u Zavodu za platni promet će početi provjeravanje priljeva i odljeva sredstava te banke. Time će biti onemogućeno nekontrolirano povećanje tog kredita. Interventni kredit banke mogu koristiti najdulje dva radna dana i to do tri puta u mjesecu. Ukoliko ga u tom roku ne vrate, propisano je da banka mora Narodnoj banci obrazložiti razloge takvog stanja, predložiti rješenje i od NBH posebnim formalnim postupkom zatražiti produljenje korištenja interventnog kredita. Ukoliko NBH odbije produljiti kredit, banka postaje nelikvidna. Kamatna stopa na korištenje interventnog kredita iznosi 19 posto. Treći novi oblik kreditiranja banaka jesu tzv. dnevni krediti. Naime, od 30. rujna 1994. banke više neće moći koristiti posebni kredit za isplatu štednih uloga i tekućih računa građana. Kako institut osiguranja štednih uloga još nije zaživio, Savjet NBH je donio odluku o odobravanju posebnih kredita za te svrhe. Dnevni kredit banke mogu koristiti temeljem posebnog zahtjeva samo u toku dana. Ukoliko ga ne vrate, dnevni se kredit pretvara u interventni, sa svim posljedicama korištenja tog kredita. Kamatna stopa kod korištenja dnevnog kredita iznosi 17 posto. Posebno valja istaknuti članak 3. Uredbe o izmjeni i dopuni Zakona o platnom prometu. Tim je člankom utvrđeno kako se novčana sredstva sudionika u platnom prometu dnevno uključuju u račun samo jedne depozitne institucije. Stupanjem na snagu Uredbe nestat će dosadašnja mogućnost da se sredstva deponenta po unaprijed ugovorenim omjerima uključuju u depozit više institucija. Treba reći kako sudionik može u Zavodu za platni promet otvoriti više računa, želi li biti deponent više depozitnih institucija. Drugu veliku novinu predstavlja Odluka Vlade Republike Hrvatske o prijenosu novčanih sredstava Državnog proračuna u depozit Narodne banke Hrvatske. Radi se o znatnim sredstvima koja se tom odlukom izvlače iz depozita poslovnog bankarstva. Stoga je Savjet NBH posebnim mjerama nastojao taj nagli prijelaz učiniti što bezbolnijim i bankama omogućiti normalno poslovanje u novim uvjetima. Tako je donijeta odluka da se obračun izdvajanja obvezne rezerve izuzetno za mjesec listopad (odnosno za obračunsko razdoblje od 20. kolovoza do 20. rujna 1994.) modificira na taj način da se iz osnovice za obračun obvezne rezerve izdvoje državni depoziti. Time bi se izbjegli, za banke, nepoželjni učinci vremenskog pomaka obračuna obvezne rezerve. Pored toga, odlučeno je da se stopa obvezne rezerve na depozite po viđenju i depozite s preostalim rokom dospijeća do tri mjeseca smanji sa dosadašnjih 28,5 posto na 27 posto. Nadalje, s ciljem ublažavanja promjena likvidnosti zbog prijenosa depozita države zaključeno je da se bankama koje su upisale blagajniačke zapise, u opravdanim slučajevima, diskrecionom odlukom guvernera Narodne banke omogućava njihov prijevremeni iskup. Narodna banka Hrvatske dnevno će pratiti kretanja likvidnosti bankarskog sustava i po potrebi dodatnim mjerama intervenirati na tržištu kako bi se sve novine učinkovito primijenile. Eskontna stopa NBH ostaje ista tj. iznosi 8,5 posto. Kamatna stopa na kredite za održavanje dnevne likvidnosti također se ne mijenja i iznosi 14 posto. Kamatna stopa na nepravilno obračunanu obveznu rezervu smanjuje se sa 23 na 20 posto, dok kamatna stopa što je Narodna banka plaća bankama na sredstva izdvojene obvezne rezerve ostaje nepromijenjena, dakle 5,15 posto. Savjet NBH ocjenjuje da će navedene promjene i mjere osigurati provođenje reforme platnog sustava i daljnje jačanje financijske discipline. Navedene mjere također osiguravaju potrebnu kontrolu nad monetarnim agregatima što znači i nastavak razdoblja makroekonomske stabilnosti. Time se osigurava nastavak reformi i transformacije hrvatskog financijskog i cjelokupnog gospodarskog sustava u moderno tržišno društvo, navodi se na kraju priopćenja NBH. (Hina) pp ds 291755 MET sep 94 29HHMM MET sep 94