SERVIS POSEBNIH NASLOVA UN-SKUPŠTINA

Nadnaslov:49. sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih naroda Naslov: Budućnost UN u središtu rasprave Podnaslov:Unatoč nadama koje u nju polaže međunarodna zajednica, OUN opterećena je problemima financija i ljudstva u ostvarenju svojih zadataka, posebice u očuvanju 'novog međunarodnog poretka', te prisiljena tražiti pomoć velikih sila. Svi ti problemi, kao i pitanja žarišnih točaka sukoba u svijetu, naći će se na dnevnom redu 49. sjednice Generalne skupštine UN. Piše: Luis TORRES DE LA LOSSA, AFP NEW YORK - Prisiljena da za operacije očuvanja mira potraži pomoć velikih sila, ograničena financijama i ljudstvom koji joj stoje na raspolaganju, Organizacija Ujedinjenih Naroda teško ostvaruje, uoči svojeg 50. rođendana 1995. godine, nade koje u nju pohranjuje međunarodna zajednica nakon Zaljevskog rata. Rad 49. godišnje sjednice Generalne skupštine UN, čija je središnja rasprava otvorena u ponedjeljak u New Yorku, bit će nesumnjivo u znaku tog paradoksa: organizacija koju se od 1991. godine poziva da nadgleda očuvanje "novog međunarodnog poretka" niže neuspjehe i konstatacije o nemoći. Danas je to obvezuje na više skromnosti. U svojim govorima za tribinom Skupštine, 39 predsjednika, 18 premijera i više od 100 ministara vanjskih poslova bit će pozvano da "progovori" o budućnosti UN. Nakon Brazila koji je u ponedjeljak otvorio raspravu, uslijedio je američki predsjednik Bill Clinton, dok je njegov ruski kolega Boris Jeljcin govorio poslijepodne. Među drugim očekivanim uglednicima tu su predsjednik BiH Alija Izetbegović (27. rujna), Južnoafrikanac Nelson Mandela (3. listopada) te izabrani predsjednik Haitija koji još nije stupio na dužnost - Jean-Bertrand Aristide (4. listopada). Nezaobilazna je među otprilike 150 upisanih tema na dnevnom redu te sjednice tema proširenja Vijeća sigurnosti, glavne instance za donošenje odluke u UN. Ministar vanjskih poslova Japana Yohei Kono, trebao bi u utorak najaviti kandidaturu svoje zemlje za stalno mjesto u Vijeću, privilegij kojemu teže i Njemačka te, potajno, neke regionalne sile. Nikakav sporazum za sada nije sklopljen glede tog pitanja između zemalja članica UN. Međunaslov: Novi "Program za razvoj" Aktualnosti (Haiti, bivša Jugoslavija i nastavak sukoba u Africi) visoko stoje na popisu zastupljenih tema, dok će plave kacige raspoređene na četiri kraja svijeta, financijski problemi i problemi poslovanja organizacije biti opetovane teme. Prikupljanje resursa za operacije očuvanja mira ponekad se odvija na uštrb drugih aktivnosti UN, kao što je promocija društvenog napretka i razvoja. Predsjednik Skupštine Amara Essy (Obala Bjelokosti) naglasio je u četvrtak da "razvijene zemlje ne pridaju onoliku važnost razvoju kakvu bi trebali. Nikad neće biti mira bez razvoja". Pokušavajući odgovoriti na takva očekivanja, glavni tajnik UN Butros Butros-Gali priprema novu verziju "Programa za razvoj", pandan njegovu "Programu za mir" pokrenutom po dolasku na čelo UN 1992. godine. UN predviđa summit o društvenom razvoju u ožujku u Kopenhagenu. Sedamdeset sedam tisuća plavih kaciga koje trenutno sudjeluju u 16 operacija UN u svijetu koštat će ove godine 3,3 milijarde dolara. U pomanjkanju ljudstva i novca, UN sve više pribjegava traženju pomoći za očuvanje mira. SAD na Haitiju, Francuska u Ruandi, Rusija u Gruziji: na silama je, velikim ili srednjim, da interveniraju na vlastiti trošak, svaka u svojoj sferi utjecaja, u pokušaju rješavanja sukoba u ime UN. Mimohod velikih ovog svijeta, koji obilježava novi početak svjetske diplomacije, možda će izgubiti sjaj konfrontacije i velikih rasprava iz doba hladnog rata. No Skupština ostaje jedini forum za raspravu na kojem se 184 država članica UN mogu izjasniti, iako nemaju moć odlučivanja. Essy je to potvrdio: "Nužno je da Generalna skupština bude u stanju dati svoje mišljenje o svemu što se danas radi u svijetu, o svim odlukama koje su donesene u sustavu UN, jer mi u UN osjećamo krik srca stanovništava svijeta". (Hina) bnš br 271117 MET sep 94 27HHMM MET sep 94