IZLAGANJE DR. MATE GRANIĆA O AKTUALNOM STANJU I NEPOSREDNIM

ZAGREB, 22. rujna (Hina) - "Od posljednjeg izvješća Vlade Zastupničkom domu, predsjednik Republike i Vlada RH bilu su sudionicima i svjedocima vrlo intezivne međunarodne aktivnosti u svezi s mirnim rješenjem krize na području jugoistoka Europe", kazao je na početku svog izlaganja zastupnicima Zastupničkog doma hrvatskog Sabora potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić ističući da je tim aktivnostima posebni doprinos dao posjet Svetog Oca Zagrebu. Dr. Granić je istaknuo da se ta aktivnost nastavlja i dalje te izvijestio da će predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman otputovati uskoro u New York gdje će predvoditi državno izaslanstvo u povodu otvaranja ovogodišnje Opće skupštine UN-a. "Glavni je cilj hrvatskog izaslanstva", kazao je dr. Granić, "unapređenje rješavanja problema reintegracije hrvatskih okupiranih teritorija, pregovori glede daljnjeg mandata UNPROFOR-a, te poticanje općeg mirovnog procesa, poglavito u BiH". Dr. Granić je istaknuo da hrvatska politika za prvu i temeljnu zadaću u ovom trenutku ima reintegraciju privremeno okupiranih teritorija. "Pravo je Hrvatske da to pitanje riješi svim legitimnim i zakonskim sredstvima suverene i neovisne države", naglasio je Granić dodavši da je hrvatsko čvrsto opredjeljenje postići rješenje mirnim putem i političkim sredstvima, odnosno pregovorima. Dr. Granić je ukazao da je hrvatsko vodstvo "svjesno mogućnosti pa i izglednosti pozitivnog 'preljevanja' raspleta BiH krize na stanje na hrvatskim okupiranim teritorijima. Ali, nastavio je dr. Granić, "vrlo odlučno i odgovorno tvrdim da ćemo isto tako biti spremni učiniti sve kako bismo zaustavili i onemogućili svako 'negativno preljevanje'". Dr. Granić je kazao da je Hrvatska kroz svoj demokratski Ustav i Ustavni zakon o ljudskim pravima i pravima etničkih zajednica i nacionalnih manjina zajamčila rješenje pitanja položaja srpske etničke zajednice u Hrvatskoj. "Pripavni smo razmotriti i dodatna rješenja, što će jamčiti, ako je potrebno i uz neposrednu nazočnost međunarodnih čimbenika (KESS, Vijeće Europe...) trajnu sigurnost i opstojnost srpske etničke zajednice u okvirima hrvatskog državnog teritorija, te pravnoga, gospodarskoga i društveno-političkog ustroja i poretka suverene i jedinstvene evropske države", rekao je ministar Granić. Kada je riječ o UNPROFOR-u opća je ocjena u Hrvatskoj "da je dosadašnji nedostatan mandat provođen nepotpuno i neodlučno. Zbog niza propusta često je bio i kontraproduktivan za RH, jer nije bio sredstvo spajanja nego razdvajanja slobodne Hrvatske od okupiranih dijelova", kazao je dr. Granić. Taj i takav mandat, naglasio je, treba preispitati i što je moguće više i što prije uskladiti sa smislom, duhom i slovom svih relevantnih rezolucija UN-a, ili, krenuti nekim drugim putem. Dr. Granić je ukazao da postoje i izvjesne bojazni u svijetu i kod naših najbližih prijatelja i partnera u međunarodnoj zajednici koji strahuju da bi se možebitnim odlaskom UNPROFOR-a iz Hrvatske obnovili sukobi, ali, kazao je dr. Granić, "i svijet mora biti posve svjestan neprihvatljivosti sadašnjeg stanja i opasnosti što rastu produljenjem takva stanja". Potrebne su konkretne mjere UN-a, jasna stajališta, čvrsta jamstva i istinski mirotvorno djelovanje UNPROFOR-a. Međunarodni čimbenici "moraju biti svjesni kako bi njihovo odstupanje od postavljenih stožernih odrednica mirnog rješenja postalo pogubno za mir", kazao je dr. Granić. Prioritetnim interesom Republike Hrvatske dr. Granić je naveo osiguranje međunarodnog nadzora nad vanjskim granicama Hrvatske na području UNPA. Potrebno je učiniti sve kako bi se uspostavile cestovne i željezničke komunikacije te energetski pravci. Proces povratka prognanika u njihove domove mora biti ne samo politički i pravno zajamčen, već i započet, te postavljen u realne ali čvrste vremenske okvire, istaknuo je dr. Granić. Također je dodao da je potrebno učiniti sve kako bi se i ostale bitne odredbe Vanceova plana provele u život kao npr. raspuštanje paramilitarnih postrojbi na okupiranom teritoriju. Dr. Granić je ocjenio kako su nedavni prosvjedi hrvatskih prognanika doprinjeli intezivnijim međunarodnim kontaktima Hrvatske. "Prognanici i njihova sudbina nemir su naše savjesti i mjera savjesti svijeta. Ne može i neće biti odstupanja od njihovih interesa kao neposrednog i temeljnog interesa hrvatskog naroda i države", kazao je dr. Granić ističući da je povratak prognanika sveta obveza i dužnost hrvatske države, ali i cjelokupne uljuđene međunarodne zajednice. Podsjećajući na međunarodne aktivnosti RH dr. Granić je istaknuo opću potporu hrvatskoj mirotvornoj politici, ali je ukazao da se od Hrvatske zahtijeva i potpora sadašnjim međunarodnim mirovnim naporima kao i strpljivost i postupnost u ostvarivanju dijela vlastitih nacionalnih interesa. Hrvatskoj nitko ne poriče pravo na legitimnu obranu i samoobranu, no, kazao je dr. Granić, "snažna su upozorenja, osobito od naših prijatelja, da u sadašnjim uvjetima i okolnostima ne pribjegavamo uporabi sile, odnosno tzv. ratnoj opciji". Visoko štujemo poruku Svetog Oca da napredak i dobro naroda na Balkanu imaju samo jedno ime: Mir! Mir na temeljima pravde i istine, istaknuo je dr. Granić. Uspostava mira i rješenja sukoba na području BiH drugo je temeljno strategijsko važno pitanje ukupne hrvatske vanjske politike, kazao je dr. Granić. Strategijsko opredjeljenje naše ukupne državne politike usmjereno je na pružanje potpore hrvatsko-bošnjačkom pomirenju, obnovi uzajamnog povjerenja i provedbi dogovora o Federaciji BiH. Stoga, naglasio je dr. Mate Granić, "s velikom zabrinutošću i ozbiljnošću primamo svaku vijest o poteškoćama u uspostavi Federacije kao i o provedbi mandata Europske unije na upravljenje i u obnovi Mostara". Dodao je da je od legalnih vlasti Federacije i Hrvatske Republike Herceg-Bosne zatraženo da strogo i odgovorno provedu ne samo istražne radnje, već i da dovedu odgovorne za napad na upravitelja Mostara Hansa Koschnika pred sud. Govoreći o odnosima sa susjednim zemljama dr. Mate Granić je kazao da Hrvatska uglavnom može biti zadovoljna. Stalno napreduju odnosi s Austrijom i Madžarskom, ojačane su veze sa Slovačkom, a poboljšan je dijalog sa Češkom i Poljskom. Kad je riječ o Italiji, dr Granić je kazao da se unatoč hrvatskim zalaganjima ne može prijeći preko činjenice da se u dijelu "vladajućih stranaka obnavlja iredentizam te čuju i različite druge prijetnje protiv Hrvatske". Kad je riječ o uključivanju Hrvatske u europske integracije dr Granić je kazao da veliku važnost ima dolazak misija Vijeća Europe. Govoreći o zasjedanju Opće skupštine Ujedinjenih naroda, na čiji dnevni red će Hrvatska predložiti "stanje na okupiranim teritorijima Republike Hrvatske", dr. Granić je istaknuo da će se "Jugoslavija naći pod velikim pritiskom te da već sada pokazuje nervozu i osjetljivost glede mogućnosti i vjerojatnosti da se u tom svjetskom forumu sa svim implikacijama, proglasi agresorom i okupatorom". Istaknuvši, ako se govori o "crno-bijelim kategorijama o mandatu UNPROFOR-a a i vezivanju konačne odluke za kraj ovog mjeseca", dr. Granić je kazao da se javlja jedan vremenski prekid između 1. i 15. listopada odnosno 15. studenog. "U tom razmaku od dva, odnosno šest tjedana Washington će vjerojatno pokrenuti proces ukidanja embarga na isporuke oružja Bosni i Hercegovini, ako bosanski Srbi ne prihvate plan Kontakt-skupine. To moguće ukidanje embarga, ili kroz Vijeće sigurnosti ili pak jednostrano iz Bijele kuće, može postati bitna prekretnica u raspletu bosansko-hercegovačke krize, kazao je dr. Granić dodavši da ne vidi nikakva razloga da se, u tom slučaju, embargo ne digne i za Hrvatsku, pa i za Sloveniju. "Sve to nisam rekao da bih povukao našu podršku planu i naporima Kontakt-skupine. Naprotiv, i dalje vjerujemo da je taj mirovni plan najbrži put do stabiliziranja stanja i potom uspostave mira", kazao je dr. Granić. On je istaknuo da se postavlja pitanje što će biti s UNPROFOR-om ako propadne mirovni plan Kontakt skupine. Hoće li ostati, kako će ostati ili čak gdje će ostati te s kojim i kakvim mandatom. Dr. Granić je kazao da se može pretpostaviti da će plave kacige napustiti BiH, ako tamo izbije novi rat prije ili nakon ukidanja embarga. "Taj se rat može kontrolirati samo ukidanjem embarga, ali zamisliva je i akcija na primjer NATO snaga ili ITF (International Task Force) o kojem govori Boutros Ghali. Takvo razmišljanje dovodi nas do pitanja, odnosno mogućnosti da se UNPROFOR iz BiH povuće u Hrvatsku i Makedoniju, kako bi kontrolirao zaleđa bosanske krize, odnosno 'negativno prelijevanje', o kojem Amerikanci toliko govore", kazao je dr. Granić. Zbog svega rečenog, istaknuo je ministar Granić, pred nas se postavlja pitanje jesmo li spremni otvoriti mogućnost za privremeno produljenje boravka UNPROFOR-a u Hrvatskoj za još koji mjesec, s tim da se UN obvežu da će u zakazanim vremenskim okvirima početi provoditi sve ono što je zapisano u rezolucijama Vijeća sigurnosti. Naglasio je da će u pregovorima u New Yorku hrvatsko izaslanstvo ustrajati na tim zahtjevima. "Uporedo s akcijom spram definiranja daljnje uloge i mjesta UNPROFOR-a u narednih sto dana Hrvatska će od međunarodne zajednice, a to je u ovom slučaju poglavito Kontakt-skupina, zahtjevati jasan, čvrst i vremenski određen plan oslobođenja, odnosno reintegracije hrvatskih privremeno okupiranih područja". Taj plan, kazao je dr. Granić, "mora sadržavati uzajamno priznanje svih država nastalih na ovim prostorima od 1991. nadzor nad granicama i potpuno poštivanje međunarodno priznatih granica, što znaći teritorijalnu cjelovitost i jednostvo Hrvatske, zatim ostajanje vezanog mehanizma bitnih i strategijskih sankcija na snazi sve do konačnog rješenja krize na ovim prostorima, odnosno utvrđivanje mehanizma njihova automatskog povratka u slučaju kršenja odredbi mirovnog plana. Plan, kazao je dr. Granić, mora sadržavati i uvažavanje hrvatskog Ustava i odredbi Ustavnog zakona o ljudskim pravima i pravima manjina i etničkih zajednica, zatim temeljne odrednice mirovne inicijative predsjednika Tuđmana te jasne i nedvojbene sankcijske odredbe, kao što ga je imao i plan za BiH, za slučaj da druga strana, odnosno Knin i Beograd, na bilo koji način odbiju tako donesen usuglašen i predstavljen im mirovni plan. Ministar Granić zastupnike je izvijestio i o izvješću glavnog tajnika Ujedinjenih naroda Boutrosa Ghalija o provedbi rezolucija Vijeća sigurnosti ocjenjujući da je taj izvještaj višeslojan i da u njemu ima i za Hrvatsku nekih neprihvatljivih gledišta. Izvješće će imati uticaja i na rezoluciju Vijeća sigurnosti, drži dr. Granić ali ističe da je glavni tajnik ukazao da su srpske snage primarno krive što nije došlo do kontrole granica, povratka prognanika. "Trebam napomenuti da je Boutros Ghali dao prijedlog o produženju mandata na šest mjeseci ali i kazao da će konačnu odluku donijeti nakon razgovora i izjašnjavanja hrvatskih vlasti", kazao je ministar Granić. Ako ne bude nikakvih pomaka ili ti pomaci ne budu sukladni našim temeljnim interesima, odnosno opravdanim očekivanjima, nitko od Hrvatske više ne može zahtijevati ponovno produljenje mandata ovakvog UNPROFOR-a, zaključio je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić. (Hina) sšh ds 221833 MET sep 94 221833 MET sep 94