ZAGREB, 22. rujna (Hina) - Rad Drugog Hrvatsko-američkog poslovnog
skupa, koji su organizarali Hrvatska gospodarska komora i Američko
poslovno vijeće za Hrvatsku (U.S. Business Council for Croatia),
nastavljen je danas po radnim skupinama.
Predstavnicima Udruge američkih poslovnih ljudi, koja okuplja mnoge
dugogodišnje partnere hrvatskih poduzeća, o postojećim uvjetima
poslovanja te zakonodavno-pravnom okviru za ulaganja govorio je
ministar u hrvatskoj Vladi mr. Zlatko Mateša. On je podsjetio na
rezultate provođenja stabilizacijskog programa, ističući među inim da
su daljni koraci pojašnjeni u Pismu namjera upućenom Međunarodnom
monetarnom fondu. Za ovu se godinu predviđa porast društvenog
proizvoda od dva posto, pa i više, a slijedeće godine četiri posto.
Mateša je kazao da bi već krajem ove godine hrvatska nacionalna valuta
kuna mogla doseći punu konvertibilnost.
Trenutno su najveći trgovinski partneri Hrvatske Italija, Njemačka i
Slovenija, a Hrvatska je i prva država kojoj je omogućeno da pokrene
postupak prijema u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) a da nije
članicom Općeg sporazuma o trgovini i pristojbama (GATT). Što se pak
tiče direktnih investicija, ne računajući proces privatizacije, one
iznose oko 240 milijuna američkih dolara, kazao je Mateša dodavši da
su inozemne investicije značajne za proces restrukturiranja.
Turizam se oporavlja i od ove turističke sezone očekuje se neto
prihod od 800 milijuna dolara, a u Hrvatskoj trenutno borave
predstavnici brojnih svjetskih turističkih agencija, te je za
očekivati uvrštavanje hrvatskih ljetovališta u njihove programe.
Govoreći o reformama u poreznom, fiskalnom i bankarskom sustavu,
Mateša je istaknuo da se priprema zakon o porezu na dodatu vrijednost
koji bi se trebao početi primjenjivati od 1. siječnja 1996. godine,
dok bi od 1. siječnja slijedeće godine u primjeni bio i Zakon o
trgovačkim društvima. Pripremaju se također i drugi zakoni vezani uz
strana ulaganja, trgovanje, tržišnu utakmicu, vrijednosne papire itd.
Intenzivirat će se proces privatizacije, kako poduzeća u kojima
Hrvatski fond za privatizaciju ima manjinske ili većinske udjele tako
i javnih poduzeća - Hrvatskih pošta i telekomunikacija, Hrvatskih
željeznica itd. Veliki interes strani su ulagači, rekao je Mateša,
iskazali za gradnju dionica auto-cesta, a na natječaj je stiglo
najviše inozemnih ponuda.
Pažnja hrvatske Vlade usmjerena je i na razgovore o vraćanju dugova
prema vjerovnicima Pariškog kluba i Međunarodnom konzorciju vjerovnika
ICC-u, a o tome će biti riječi na razgovorima koji će se održati
tijekom listopada, kazao je Mateša dodavši da se prema dosadašnjim
razgovorima s Pariškim klubom može postići dogovor.
Istodobno dok su se američki poslovni ljudi pobliže upoznavali s
postojećim uvjetima poslovanja u Hrvatskoj, hrvatskim su
gospodarstvenicima američki stručnjaci prenosili svoja iskustva glede
razumijevanja financijskih izvještaja i standarda.
(Hina) db ds
221131 MET sep 94
221131 MET sep 94
Davis Cup: Hrvatska povela 2-0
Odabrano osam predstava za 18. Malog Marulića
Trump i Netanyahu u utorak u Washingtonu na radnom sastanku i neformalnoj večeri
Hrvatski rukometaši doputovali u Oslo
Newcastle United i Aston Villa kažnjeni
Petrov: Odbijanje tužitelja u slučaju Golf Srđ pobjeda građana, a ne politike
Bundestag odbacio demokršćanski zakon o ograničenju useljavanja
Bez golova u susretu Istre 1961 i Gorice
Oštećen grob nedavno preminulog Jean-Marie Le Pena
Vlada: Ivica Budimir predložen za predsjednika Uprave HC-a do izbora novog