SVIJET U 18 SATI

ZAGREB, 14. rujna (Hina) ZAGREB - Dvodnevni razgovori izaslanstava Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine, okončani danas poslijepodne u Zagrebu, veliki su korak naprijed u smislu oživotvorenja Washingtonskih sporazuma o stvaranju Federacije BiH, izjavio je neposredno nakon završetka razgovora predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman. Predmetom razgovora, kako je dodao hrvatski predsjednik, bili su i neki konfederalni elementi odnosa Federacije BiH i Republike Hrvatske. Predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović novinarima je priopćio kako je postignuta suglasnost oko niza pitanja glede oživotvorenja Washingtonskih sporazuma. Konkretno, kazao je Izetbegović, to se odnosi na uspostavu općinskih vlasti sukladno Ustavu Federacije BiH, zatim uspostavu kantonalnih vlasti, otvaranje ceste od Metkovića prema Doboju, na kojoj će uredovati federalna policija sastavljena sukladno kantonalnom sastavu policije, carinske postaje na granici između Hrvatske i BiH, donošenje hitnog programa povratka svih izbjeglica te osnovni koncept buduće vojske Federacije sa zajedničkim zapovjedništvom, sukladno Ustavu i Splitskom dogovoru. Prema riječima Izetbegovića, ministarstvo obrane treba u najskorije vrijeme podnijeti nacrt prijedloga Zakona o obrani Federacije BiH. Rok za uspostavu općinskih organa vlasti, dodao je on, iznosi 30 dana, a za kantonalne vlasti daljnjih 30 dana. VATIKAN - Na svojemu redovitom tjednom susretu s hodočasnicima, održanom danas u bazilici sv. Petra i u dvorani Pavla VI. u Vatikanu, papa Ivan Pavao II. govorio je nazočnima o svojemu pastirskom pohodu glavnom gradu Hrvatske, javlja Informativna katolička agencija (IKA). Papa je zahvalio Gospodinu "koji mu je omogućio da donese potporu i ohrabrenje svima koji se zauzimaju za mir na cijelom balkanskom području a posebna je zahvala upućena predsjedniku Franji Tuđmanu, kardinalu Franji Kuhariću, te "onima koji su surađivali za dobar ishod susreta i vrlo brojnim vjernicima koji su se, i uz cijenu vrlo teških žrtava, željeli okupiti oko Petrova nasljednika". "Hrvatski je narod bio prvi slavenski narod koji se susreo s kršćanstvom", rekao je Sv. Otac. Nazočnima je iznio najvažnije pojedinosti iz hrvatske povijesti, te posvjedočio kako je naslov "najčvršći štit i predziđe kršćanstva" "imao svoje veliko i pravo značenje u povijesti vjere i svetosti koje je hrvatski narod znao ostvarivati i što vrlo, lijepo dolazi do izražaja također i u devet stoljeća života zagrebačke Crkve". Govoreći o patnjama kroz koje su prolazili hrvatski narod i Crkva u vrijeme komunizma, Papa je posebno spomenuo "vrsni lik Crkve u Hrvata" kardinala Alojzija Stepinca, i brojne svećenike i redovnike koji su "s hrvatskim pukom znali dijeliti njegove patnje, hraneći u svojim vjernicima plamen vjere i nade". Sv. je Otac pohvalio Katoličku Crkvu u Hrvata zbog njezinog iskrenog nastojanja oko ekumenizma i suradnje sa svim ljudima dobre volje. Podsjetivši još jednom na potrebu molitve za mir, te važnost opraštanja i traženja oproštenja od drugih, papa Ivan Pavao II. pozvao je sve nazočne da mu se pridruže u molitvi Bogu za ljubljenu zagrebačku Crkvu, za stanovnike Hrvatske, te poglavito za stanovnike Sarajeva i Bosne i Hercegovine koji u njegovu srcu imaju posebno mjesto". ZAGREB - Predsjednik Sabora dr. Nedeljko Mihanović i predsjednica Županijskog doma dr. Katica Ivanišević s tajnicima oba doma Sabora primili su danas u Zagrebu radnu skupinu pravnih stručnjaka, predstavnika nacionalnih parlamenata Austrije, Belgije, Italije, Velike Britanije, te članove Parlamentarne skupštine Vijeća Europe. Po prvi puta je izaslanstvo ovakvog sastava u posjetu Hrvatskoj s ciljem razmjene i prenošenja iskustava o organizaciji i funkcioniranju parlamenata, priopćeno je iz Sabora. ŽENEVA - Prva skupina međunarodne promatračke misije, koja bi trebala provjeriti vjerodostojnost embarga srbijanskih vlasti prema bosanskim Srbima, doputovat će u srijedu u tzv. SR Jugoslaviju, izjavio je danas u Ženevi voditelj misije Bo Pellnas. Pellnas je na konferenciji za tisak rekao da će glavna zadaća misije biti provjera prolaze li samo humanitarne pošiljke iz Srbije i Crne Gore u BIH, što je bio jedan od uvjeta međunarodne zajednice za ublažavanje sankcija prema tzv. SRJ. Bivši švedski general kazao je da će s njim u Beograd otputovati sedam djelatnika norveškog Nacionalnog vijeća za izbjeglice, što će biti prethodnica skupine od 135 civilnih promatrača. Pellnas je istaknuo da će pojedinosti djelovanja misije biti dogovoreni na terenu. Dodao je da vjeruje kako je odluka vlasti tzv. SRJ da prihvati promatrače "dobar početak". Supredsjedatelj međunarodne Konferencije o bivšoj Jugoslaviji lord David Owen izjavio je na tiskovnoj konferenciji u Ženevi da je s predstavnicima Kontaktne skupine tijekom jučerašnjih poslijepodnevnih razgovora dogovoreno raspoređivanje 135 promatrača. Lord Owen je istaknuo kako je riječ o misiji Konferencije o bivšoj Jugoslaviji, te da promatrači neće imati ovlasti da zaustavljaju kamione na granici i provjeravaju što je u njima. Lord Owen je istaknuo da će članovi skupine biti uglavnom dragovoljci iz nevladinih i humanitarnih udruga, većinom iz skandinavskih zemalja. Lord Owen nije odgovorio koliko će misija trajati, ali je istaknuo da će, ako promatrači nakon nekoliko tjedana potvrde kako se bosanskim Srbima iz Srbije i Crne Gore ne šalje oružje, Konferencija o bivšoj Jugoslaviji vjerojatno preporučiti ublažavanje sankcija prema Beogradu. MOSKVA - Ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev priopćio je da "nepravedno odgađanje" ukidanja sankcija UN-a protiv tzv. SR Jugoslavije stvara probleme među predstavnicima Moskve i zapadnih zemalja koji čine međunarodnu Kontaktnu skupinu. "Već je prošlo mjesec i pol od kada je Beograd rekao 'da', a još uvijek nema rezolucije UN-a o, barem djelomičnom, ukidanju sankcija", rekao je Kozirev. Rusija inzistira da se tzv. SR Jugoslaviju mora brzo nagraditi zbog odluke o zatvaranju granice između Srbije i BiH. "Nezadovoljni smo odugovlačenjem koje stvara probleme u našim odnosima sa Kontaktnom skupinom. Vodimo oštre rasprave o tom pitanju", rekao je Kozirev. WELLINGTON - Dvjestopedeset novozelandskih vojnika otputovalo je danas u BiH gdje će se pridružiti zaštitnim snagama UN-a (UNPROFOR). Novozelandska postrojba bit će stacionirana u Vitezu u središnjoj Bosni, i pod zapovjedništvom britanskog bataljuna UNPROFOR-a. OSLO - Izraelski ministar vanjskih poslova Shimon Peres (Šimon) i vođa Palestinske Oslobodilačke organizacije (PLO) Jaser Arafat otputovali su danas iz Osla, gdje su potpisali deklaraciju o financijskoj potpori za palestinsku autonomiju. Deklaracijom se predviđa deblokiranje 2,5 milijardi dolara pomoći za palestinsku autonomiju. "Vjerujem da dvije strane nastoje biti razumne i da će nastaviti s pregovorima. Postigli smo povijesni dogovor" rekao je šef izraelske diplomacije. Procjenjuje se da je sastanak u Oslu uspio nakon što su Peres i Arafat odustali od rasprave o jednom od glavnih problema odnosa Izraela i PLO, pitanju Jeruzalema, koje je inaće došlo u prvi plan tijekom sastanka u Parizu prošlog petka. (Hina) rb 141803 MET sep 94 141803 MET sep 94