U PRVOM POLUGODIŠTU 1994. U PROMETNIM NESREĆAMA POGINULA 341 OSOBA

ZAGREB, 14. rujna (Hina) - U prvih šest mjeseci ove godine u Republici Hrvatskoj dogodilo se ukupno 28.230 prometnih nesreća, u kojima je poginula 341 osoba, dok su 7.794 osobe ozlijeđene. U usporedbi s istim razdobljem prethodne godine to je, po podacima Ministarstva unutarnjih poslova Republike Hrvatske, povećanje broja nesreća za tri posto i povećanje broja ozlijeđenih za šest posto, a broj smrtno stradalih manji je za 17 posto. Broj smrtnih stradanja znatno je smanjen, no broj svih drugih u znatnom je porastu. Štoviše, u 1994. godini primjetno je povećanje težine posljedica prometnih nezgoda mjereno brojem stradalih osoba po prosječnoj prometnoj nezgodi. Naime, nakon 1992. godine u prošloj je godini broj nesreća s težim posljedicama smanjen, ali je u ovoj godini zamjetan njihov porast, i to u gotovo svim mjesecima. Također, čini se da je u prvom polugodištu ove godine došlo do promjene strukture povređivanja, odnosno do pojave da određen broj posljedica, koje bi prije završile smrću, sada završavaju bez fatalnog ishoda, uz teške tjelesne povrede. Ta pojava po statističkim podacima trajno ima takvu tendenciju. Naime, u siječnju je udjel smrtnih stradanja u ukupnim stradanjima sudionika iznosio šest posto, a u lipnju tri posto. Udjel, pak, lakih tjelesnih ozljeda u siječnju je bio 63 posto, a u lipnju je narastao na 66 posto. Prometne nezgode i dalje se najčešće događaju u naseljenim mjestima, u oko 90 posto slučajeva, odnosno u 87 posto slučajeva, kada je riječ o nezgodama sa stradalim osobama. Najčešći je tip prometne nezgode i dalje bočni sudar, s udjelom od 20 posto od ukupnog broja nesreća, a slijede naleti na vozilo ispred te sudari iz suprotnih smjerova. U strukturi grešaka prevladavaju nepropisna i neprilagođena brzina (37 posto), nepropisno okretanje, skretanje i vožnja unazad (14 posto). Nepoštivanje prednosti prolaza uzrok je tek 12 posto prometnih nesreća, što je pomalo čudno ima li se u vidu da je to zapravo najčešća okolnost koja prethodi bočnom sudaru. Najveća koncentracija nezgoda i njihovih posljedica je na području Policijske uprave zagrebačke - više od četvrtine svih nezgoda događa se na području šireg zagrebačkog prstena. Po učestalosti slijede splitske-dalmatinska, primorsko-goranska, osječko-baranjska te istarska, a virovitičko-podravska i varaždinska su županije s najvećom težinom posljedica prometnih nezgoda. Nasuprot njima, u primorsko-goranskoj Županiji težina posljedica prometnih nesreća je najmanja, navodi se u podacima Ministarstva unutarnjih poslova. (Hina) rd dd 141426 MET sep 94 141426 MET sep 94