SVIJET U 05 SATI

ZAGREB, 27. kolovoza (Hina) BRIJUNI - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je sinoć u Bijeloj vili na Brijunima vicekancelara i ministra vanjskih poslova Njemačke dr. Klausa Kinkela, koji je boravio u jednodnevnom službenom posjetu Republici Hrvatskoj. Predsjednik Tuđman je nakon razgovora izjavio novinarima da je na večerašnjem sastanku bilo riječi o bitnim pitanjima za Hrvatsku. "To je prije svega problem okupiranih područja Republike Hrvatske", kazao je predsjednik Tuđman, dodajući kako je razgovarano i o rješavanju krize u BiH. "Takodjer smo razgovarali o bilateralnim odnosima Njemačke i Hrvatske, te o problemima povezivanja Hrvatske s Europskom unijom", kazao je predsjednik Tuđman, podsjetivši da Njemačka predsjedava Europskom unijom. Predsjednik Tuđman je naglasio da je u razgovoru "došla do izražaja velika suglasnost naših pogleda i možemo očekivati da ćemo u rješavanju problema koji stoje pred nama i nadalje imati punu suradnju i suglasnost Njemačke". Ministar Kinkel je, kazao je predsjednik Tuđman, iznio stajalište da je Hrvatska čimbenik s kojim se računa u uspostavi novog medjunarodnog poretka u ovom dijelu Europe. Zahvaljujući predsjedniku Tuđmanu na ukazanom gostoprimstvu, vicekancelar Kinkel je istaknuo da se, izmedju ostaloga, razgovaralo o pitanju takozvane krajine. "Htio bih reći", kazao je Kinkel, "da je Hrvatska učinila sve da dođe do primirja, no sada je pitanje kako napredovati iz tog stanja primirja na višu razinu kvalitete odnosa, odnosno do kakvog modusa vivendija doći i kako uspostaviti gospodarske i druge oblike koji bi krajinu reintegrirali u Republiku Hrvatsku." "Važno je također reći", kazao je njemački vicekancelar, "da držimo kako nema puno vremena, još četiri tjedna, kada će biti ponovno glasovanje o produženju mandata UNPROFOR-a. Držim da je izuzetno važno da do produženja mandata dođe iako znamo da je stupanj nezadovoljstva hrvatskog pučanstva izuzetno visok zbog svih obećanja što ih je UN dao, a koja još nisu izvršena." Kinkel je kazao da je također razgovarano o postizanju mira u BiH. Važno je, kazao je Kinkel "polučiti uspjeh u izvršavanju pritiska na bosanske Srbe". Podsjećajući da će ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev posjetiti Beograd, Kinkel je kazao da je izuzetno važno "da Milošević pristane na nadzor granica i da prestane s isporukom oružja bosanskim Srbima". Kinkel je naglasio da je Hrvatska glede situacije u BiH bila strana koja je nudila najkonstruktivnija rješenja, te da je zbog toga treba nagraditi. Kinkel je kazao da Bonn "smatra da tijekom predsjedanja Njemačke Europskom unijom treba doći do uključivanja Hrvatske u PHARE program, te pokrenuti pregovore kako bi Hrvatska postala partner u trgovačkim vezama s EU-om. "Da bi se sve to ostvarilo", kazao je vicekancelar Kinkel, "važno je da komisija Europske unije ima takav nalaz u kojem može izvijestiti da je situacija na području ljudskih prava u Hrvatskoj zadovoljavajuća". Na zatvorenom dijelu sastanka s hrvatske strane su, uz predsjednika Tuđmana, bili nazočni potpredsjednik hrvatske Vlade i ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić, ministar obrane Gojko Šušak, predstojnik Ureda RH za nacionalnu sigurnost i predstojnik Komisije RH za odnose s lokalnim Srbima dr. Hrvoje Šarinić, veleposlanik Republike Hrvatske u Njemačkoj dr. Ivan Ilić, hrvatski veleposlanik pri UN u Ženevi dr. Miomir Žužul i savjetnik predsjednika Tuđmana za vanjsku politiku dr. Željko Matić. Uz vicekancelara Klausa Kinkela i suradnika razgovoru je bio nazočan i veleposlanik SR Njemačke u Hrvatskoj dr. Horst Weisel. Po završetku razgovora i izjava predsjednik Tuđman upriličio je večeru za vicekancelara Klausa Kinkela i njegove suradnike. ZAGREB - Veleposlanstvo BiH u Zagrebu objavilo je u petak proglas u kojem poziva izbjeglice iz velikokladuškog područja da se vrate svojim domovima, ponavljajući kako im Vlada BiH jamči sigurnost. "Uvjeravamo vas, a to se može i dokazati, da su vaši domovi netaknuti, vaše kuće čitave, a ne popaljene, opljačkane i srušene, kako vas u to uvjeravaju neki drugi", kaže se u proglasu. Veleposlanstvo BiH izbjeglicama također jamči "najsigurniji put do domova, te organiziran povratak koji bi pratili i Visoko povjereništvo Ujedinjenih naroda za izbjeglice (UNHCR) i Zaštitne snage Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) te Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC)". "Kad se vratite u svoje kuće, a vjerujte, to je jedino mjesto na svijetu gdje ste dobrodošli, tamo vas čeka potpuna i osobna imovinska sigurnost", kaže se u proglasu. KIGALI - Vojska bivše ruandske vlade, optužena za provođenje genocida prije nego što su je porazile pobunjeničke snage, pregrupirala se i sada se obučava u logoru u istočnom Zairu, priopćio je u petak vojni glasnogovornik UN-a u Kigaliju. "Primili smo izvješća da zairske vlasti pomažu snage bivše ruandske vlade u logoru koji je udaljen oko 60 km od grada Bukavu", priopćio je bojnik John-Guy Plante. "Iako nemamo dokaza, ova nas izvješća brinu, jer vjerujemo da se to zaista događa", dodao je. Prema izvješćima pripadnika dobrotvornih organizacija, oko 20.000 vojnika, uglavnom Hutua koji su pripadali poraženoj vojsci, ulogoreno jugozapadno od zairskog pograničnog grada Gome. Navodno su naoružani puškama, oklopnim vozilima, protuzrakoplovnim projektilima i ručnim granatama, a imaju i četiri jurišna helikptera. Mnogi još uvijek nose uniforme i navodno plaćeni su četiri mjeseca unaprijed. To nagovještava da poražena vojska kani krenuti u protuofenzivu protiv vlade Domoljubne fronte Ruande (RPF), koja je pobijedila u građanskom ratu. WASHINGTON - Clintonova je administracija u petak, u okviru stezanja trgovačkog embarga protiv vlade kubanskog predsjednika Fidela Castra, službeno zabranila Kubancima koji žive u SAD-u slanje novca na Kubu. Mjera koju je prošlog weekenda donio predsjednik Clinton, kako bi kaznio Castra za egzodus Kubanaca koji prema SAD-u dolaze brodovima, stupila je u petak na snagu. Strože mjere zabranjuju slanje novca na Kubu, te se tako praktički iscrpljuje pritok novca od strane Kubanaca iz SAD-u njihovim obiteljima na Kubi. Dužnosnici SAD-a procjenjuju da bi ova mjera mogla fondove kubanskog gospodarstva umanjiti za oko 500 milijuna dolara gdišnje. Ranije su Kubanci koji žive u SAD-u mogli slati 300 dolara svaka tri mjeseca, a sada je još jedino dopušteno slanje novca za legalno useljenje u SAD. NAIROBI - Sjedinjene su Države odlučile do 15. rujna povući iz Mogadiša svoje diplomatsko osoblje i marince zadužene za njihovu sigurnost, ukupno 80 osoba, priopćili su u petak službeni američki izvori u glavnom gradu Somalije. Ta je odluka "izravna posljedica nedostatka napretka glede nacionalnog pomirenja" u Somaliji, pojasnio je State department (Stejt Dipartment) u priopćenju koje su agenciji France presse u Nairobiju prenijeli dužnosnici Operacije UN-a u Somaliji (ONUSOM II). Zbog takvog stanja, rad diplomatskog osoblja je sve teže, dodaje se u priopćenju. (Hina) rb 270500 MET aug 94 27HHMM MET aug 94