SVIJET U 13 SATI

ZAGREB, 22. kolovoza (Hina) BRIJUNI - Predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman primio je danas u Bijeloj vili na Brijunima posebnog izaslanika američkog predsjednika Charlesa Redmana i njegovog nasljednika na toj dužnosti Charlesa Thomasa. Razgovoru je bio nazočan i američki veleposlanik u Hrvatskoj Peter Galbraith. Američko izaslanstvo pozdravili su veleposlanik RH pri sjedištu UN-a u Ženevi Miomir Žužul te ministar obrane RH Gojko Šušak. Nakon kratkog susreta s predsjednikom Tuđmanom, Redman je ocijenio: "Mislim kako je ovo važno razdoblje za područje, usvajaju se značajne odluke i Hrvatska je, naravno, vrlo važan dio tog procesa. Za mene je ovo prilika da predstavim veleposlanika Thomasa, koji će preuzeti moju ulogu posebnog izaslanika", dodao je Redman. Charles Thomas je izrazio zadovoljstvo dosadašnjim susretima s predsjednikom Tuđmanom i njegovim suradnicima. "Bilo mi je drago susresti se s hrvatskim čelnicima ... imali smo vrlo sadržajne razgovore s predsjednikom Tuđmanom i njegovim suradnicima", ocijenio je Thomas. ZAGREB - Hrvatski ministar vanjskih poslova dr. Mate Granić primio je danas u Zagrebu dosadašnjeg američkog izaslanika za prostor bivše Jugoslavije veleposlanika Charlesa (Čarls) Redmana i njegovog nasljednika na toj dužnosti veleposlanika Charlesa Thomasa (Čarls Tomas) i s njima razgovarao o stanju na prostoru bivše Jugoslavije. Dr. Granić je izjavio da je tijekom razgovora među ostalim bilo riječi o okupiranim područjima Republike Hrvatske i situaciji u BiH, posebno u svjetlu prijedloga američkog Kongresa za skidanjem embarga na isporuku oružja BiH ako bosanski Srbi ne prihvate plan Kontaktne skupine. Dr. Granić pohvalio je odličnu suradnju s Redmanom, koja je, kako je kazao, rezultirala Washingtonskim sporazumima. Govoreći o međunarodnom mirovnom prijedlogu za BiH dr. Granić je istaknuo: "Ono što je ohrabrujuće, to je da će Kontaktna skupina inzistirati na vezivanju režima sankcija za stanje na okupiranim područjima Republike Hrvatske". Hrvatski ministar vanjskih poslova je informirao američke izaslanike i o najnovijim zbivanjima u zapadnoj BiH i problemima s kojima se RH suočava zbog novog velikog vala izbjeglica iz tog područja. PITTSBURGH - Svečana proslava stote obljetnice Hrvatske bratske zajednice obilježena je u nedjelju pontifikalnom svetom misom koju je predvodio zagrebački kardinal Franjo Kuharić uz asistenciju Donalda Wuerla, biskupa iz Pittsburgha. Svečanost su uveličali prisutni hrvatski župnici i svećenici iz tog dijela Amerike. Svečana je misa održana u katedrali sv. Pavla u Ouklandu blizu Pittsburgha. Proslavu su svojim prisustvom uveličali i članovi reda "Vitezova od Kolumba" iz Pittsburgha, obučeni u svečane i kićene odore, kao i članovi hrvatskog zbora u hrvatskim nošnjama iz Clevelanda. Predsjednik HBZ-a Bernard Luketić je pred početak euharistijskog slavlja pozdravio kardinala Kuharića, svećenike hrvatskih župa, biskupa Wuerla i njegovu biskupiju, goste iz Hrvatske, izaslanika predsjednika Republike Nedjeljku Mihanoviću, predsjednicu Županijskog doma Katicu Ivanišević, zastupnika Antu Klarića, te hrvatske veleposlanike iz SAD i Kanade, Petra Šarčevića i Željka Urbana. Kardinal Kuharić je čestitao stotu obljetnicu Bernardu Luketiću i svim članovima HBZ-a davši blagoslov uzvanicima i svoj hrvatskoj zajednici u Americi i Kanadi. "Vi ste, rekao je kardinal, sinovi i kćeri, unuci i praunuci onih Hrvata koji su ovdje došli sa željom za boljim životom, ali i dubokom vjerom u Boga i crkvu. Vjeru su donijeli i predali je vama. Ona vas je povezala i očuvala, ona je pomogla nastanku i opstanku HBZ-a. Čuvajte vjeru, istakao je zagrebački nadbiskup, jer vjera čuva čovjekovu dušu da ne bude razorena." Nakon svečane mise biskup Donald Wiserl je predao kardinalu Kuhariću 25.000 dolara kao poklon crkvi u Hrvatskoj i hrvatskom Caritasu. SARAJEVO - Sarajevski list "Oslobođenje" navodi danas izjavu predsjednika Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, da će se Fikretu Abdiću suditi za počinjenu izdaju. Izetbegović je to jučer izjavio prigodom posjeta jednoj od postrojba armije BiH, koja brani Sarajevo. Današnji sarajevski tisak u cijelosti je ispunjen izvješćima o zbivanjima u zapadnoj Bosni. "Oslobođenje" na prvoj stranici donosi naslov "Slomljena Abdićeva paradržava". U komentaru "Oslobođenja" povodom pada Velike Kladuše, konstatira se kako je taj događaj od neprocjenjivog značenja. SARAJEVO - Tramvaj u Sarajevu danas ponovo vozi, nakon 17 dana prekida zbog srpskih snajperista. U tramvaju, koji je postao svojevrsim simbolom normalizacije života u opkoljenom gradu, poginula je jedna osoba a oko 15-ak je ranjeno. Srpska i muslimanska strana dogovorile su se, u pregovorima pod okriljem UNPROFOR-a, da se potpuno zaustavi aktivnost snajperista u Sarajevu. MEXICO CITY - Kandidat meksičke vladajuće Institucionalne revolucionarne stranke Ernesto Zedillo (Sediljo) vodi na predsjedničkim izborima sa 47,14 posto glasova, službeno je priopćeno u glavnom gradu Meksika. Nepotpuni službeni rezultati su dobiveni nakon prebrojavanja glasova sa 15 posto biračkih mjesta. Prema prvim službenim rezultatimana na drugom je mjestu s 31,35 posto glasova kandidat konzervativne Stranke nacionalne akcije Diego Fernandez (Fernandes), a slijedi Cuauhtemoc Cardenas (Kautemok Kardenas) iz Demokratske revolucionarne stranke lijevog centra s 15,49 posto glasova. WASHINGTON - Bill Clinton je konačno dobio toliko iščekivani poticaj nakon što je Predstavnički dom američkog Kongresa u nedjelju s 235 naspram 195 glasova usvojio njegov nacrt zakona o kriminalu, no sada ga u Senatu očekuje još žešća borba. Američki je predsjednik to nazvao "pobjedom svih Amerikanaca koji poštuju zakon". No, bio je to uspjeh i njegov osobni i onih što podupiru zakon, koji je takoreći uskrsnut samo 10 dana nakon što je izgledalo da su ga 58 demokrata i jedanajstorica republikanaca doslovce sasjekli, glasujući o blokadi daljnje rasprave. U ključnom glasovanju, potpora republikanaca skočila je na 46, više no izjednačavajući gubitak glasova još šestorice demokrata. Clinton je izjavio "da prijedlog zakon mora proći u Senatu ovaj tjedan". Mišljenja je da ta zakonska mjera, vrijedna 30 milijardi dolara, ima u Senatu potrebnu potporu od 60 glasova što bi bilo dovoljno za pobjedu nad protivnicima predloženog zakona koji prigovaraju da ta mjera predstavlja rasipničko trošenje novca. (Hina) rb 221312 MET aug 94 221312 MET aug 94