"OSLOBOĐENJE" O SRPSKIM UCJENAMA I NEODLUČNOSTI ZAPADA

SARAJEVO, 18. kolovoza (Hina) - "Umjesto logičnoga i očekivanog automatskog pooštravanje sankcija protiv Beograda nakon odbijanja mirovnoga plana Kontaktne skupine, međunarodna zajednica odlučila se na nova uvjeravanja Miloševića i Karadžića. Da bi se dobilo na vremenu, odjednom se prstom počelo upirati na Sarajevo i optuživati Armiju BiH za raspirivanje ratnog požara". Tim riječima komentator sarajevskog "Oslobođenja" prepričao je raspoloženje u bosanskohercegovačkom glavnom gradu glede posljednjih nastupa Thorvalda Stoltenberga i razgovora što ih je tu imao Yashushi Akashi. Stoltenbergovo razumijevanje za Miloševićevu trenutačnu poziciju i nesposobnost Zapada da srbijanskoga vođu natjera da dopusti raspoređivanje međunarodnih promatrača duž granice s Bosnom i Hercegovinom, u Sarajevu su doživljeni kao novo teško razočaranje, koje svakako neće biti i posljednje. U komentaru se također upozorava kako je posebni izaslanik glavnog tajnika UN Akashi u razgovoru s Ejupom Ganićem tražio zaustavljanje ofenzivnih aktivnosti Armije BiH. Što je Akashi zatražio od dopredsjednika BiH, ostalo je tajna. On je novinarima diplomatski izjavio kako je zadovoljan što je "bosanskohercegovačka strana izrazila spremnost da smanji svoje vojne aktivnosti". List ističe kako je zanimljivo da su inozemni izvjestitelji iz Sarajeva Akashija još na ulazu u zgradu Predsjedništva BiH pitali hoće li tražiti obustavu ofenziva, što ih provodi Armija BiH. Prvi čovjek UNPROFOR-a tada je lakonski odgovorio kako su zaštitne snage uvijek zabrinute kad bilo koja strana provodi ofenzive. Iz te je Akashijeve neutralne konstatacije brzo zaključeno kako su najviši dužnosnici mirovnih snaga došli optužiti Vladu u Sarajevu zbog poticanja novih sukoba. Gotovo se identično dogodilo s interviewom, što ga je prije dva dana za gledatelje TV BiH dao glavni zapovjednik bosanske vojske, armijski general Rasim Delić. Zapovjednik Armije BiH rekao je u tom interviewu, kako su njegovi vojnici posljednjih dana oslobodili znatan dio teritorija u različitim dijelovima Bosne, ponovivši kako se sada iz obrambene, postupno prelazi u oslobodilačku borbu. Delićev zahtjev da se shvati kako rat i dalje traje, poslužio je kao ključni argument u pokušajima da se dokaže krivica Armije BiH za nastavak rata. U tu je igru, naravno, opet uključen i UNPROFOR. Novinske su agencije tako citirale neimenovane predstavnike zaštitnih snaga, koji su navodno izrazili ozbiljnu zabrinutost Delićevim nastupom. Istina je, međutim, nastavlja komentator Oslobođenja, da glasnogovornik zaštitnih snaga u Sarajevu Rob Annink na konferenciji za novinstvo uopće nije želio komentirati Delićeve izjave, a novinare koji su na tom uporno inzistirali, upozorio je kako je puno važnije što se uistinu na terenu događa, nego što dužnosnici jedne ili druge strane izjavljuju. Anning je razumljivo, kao iskusan časnik, svjestan da se metodom istrgnutih citata može dokazati što god se želi, a jasno mu je i koliko je besmisleno oputuživati slabiju stranu da želi nastavak rata. "Nemojte zaboraviti da smo mi bez oklijevanja prihvatili mir, a Srbi su bili ti koji su odbili mirovni plan Kontaktne skupine", odgovara na takve optužbe Ejup Ganić. General Delić priznaje kako su njegovi vojnici posljednjih dana preuzeli nadzor nad jakim srpskim uporištem na Nišićkoj visoravni, 20 km sjeverno od Sarajeva, nad dijelovima planine Majevice, nad dijelom posavskoga koridora, Vlašića, da su se približili na tri kilometra Donjem Vakufu. On također poziva HVO da se nastavi zajednička borba. "Ako je washingtonski sporazum iskreno sklopljen, ja pozivam da se zajednička vojska Federacije BiH stvara na bojišnicama. Tako ćemo najbrže razbiti nepovjerenje kojega još uvijek ima", kaže Delić. On zaključuje: "Borba za oslobađanje zaposjednutih prostora nastavit će se ako ne bude političkoga rješenja". Za to vrijeme, Karadžićev general Milan Gvero, onaj isti koji je tvrdio da s položaja jugovojske na Dubrovnik nije palo ni zrno prašine, a kamoli granate, poručuje kako je jedini odgovor Srba na mirovni plan, nastavak borbe. "Osnovni je problem to što Bosna još nije zrela za političko rješenje", smatra komentator "Oslobođenja" Emir Habul. Po njegovu mišljenju, Srbi crpe svoju snagu iz velikoga broja tenkova i topova, te neodlučnosti međunarodne zajednice da nešto konkretno poduzme. Tako mentalno i političko stanje podgrijano ratno-huškačkom politikom Pravoslavne crkve ne obećava nikakav mirovni zaokret. Mirovni pregovori postat će ozbiljni tek kad Armija BiH postigne strategijsku ravnotežu ili agresoru nanese jači poraz, a do toga trenutka rat u Bosni trebat će najmanje još jednu fazu, zaključuje "Oslobođenje". (Hina) rm sd 181809 MET aug 94 181809 MET aug 94