GANIĆ TRAŽI PRITISAK MEĐUNARODNE ZAJEDNICA NA BOSANSKE SRBE

SARAJEVO, 16. kolovoza (Hina) - Bosanskohercegovačka je strana najvišim predstavnicima UNPROFOR-a danas izrazila ozbiljnu zabrinutost stanjem u Sarajevu a dopredsjednik Federacije BiH Ejup Ganić zatražio je od dužnosnika UNPROFOR-a otvaranje "plavih putova" svim sredstvima, uključujući i vojnu silu. Na današnjem četverosatnom susretu izaslanstva UN, predvođenog posebnim izaslanikom glavnog tajnika UN-a Yasushijem Akashijem, s članovima bosanskohercegovačkog vojnog i državnog vrha, predstavnici UNPROFOR-a upozoreni su kako Srbi nakon odbijanja mirovnog plana Kontaktne skupine započinju s novim pritiscima na civilno pučanstvo u sigurnosnim zonama u BiH. Kao očit primjer navedeno je Sarajevo. Nakon zatvaranja "plavih putova" i stalnog ometanja humanitarnog zračnog mosta, Srbi su danas prekinuli i dotok vode u grad s glavnog crpilišta na Ilidži, a nestalo je i zemnog plina. Dopredsjednik Federacije BiH Ejup Ganić izjavio je po završetku današnjeg sastanka, da je od dužnosnika UNPROFOR-a zatraženo otvaranje "plavih putova" svim sredstvima, uključujući i vojnu silu. "Plavi put, koji vodi preko planine Igman prolazi kroz prostor pod nadzorom zaštitnih snaga i one imaju zadaću držati ga otvorenim", rekao je Ganić. Od Akashija je zatraženo da zaštitne snage osiguraju promet preko sarajevske zračne luke. Predloženo je da "plave kacige" osiguraju uklanjanje cjelokupnog naoružanja koje može ugroziti transportne zrakoplove. Bosanskohercegovačka je strana ponovno poduprla prijedlog o demilitarizaciji Sarajeva, ali je istodobno zatražila da plave kacige spriječe Srbe da koriste svoje teško oružje unutar sigurnosne zone. Ejup Ganić posebice je spomenuo uporabu teškoga oružja pri napadu srpskih postrojba na Visoko. Ganić je Akashija upozorio i na sve težu situaciju glede dobrotvorne pomoći u zaštićenim zonama, posebice u istočnobosanskim enklavama. On je, u ime Vlade BiH, zatražio otvaranje tuzlanske zračne luke za dobrotvorne letove, istaknuvši kako zaštitne snage imaju sredstva kojima je moguće spriječiti bombardiranje toga objekta, čime Srbi stalno prijete. Predsjednik državnoga povjerenstva BiH za suradnju s UNPROFOR-om Hasan Muratović, danas je izjavio da zbog blokade nametnute Tuzli cijena kilograma soli u nedostupnim dijelovima Bosne sada iznosi 200 njemačkih maraka te da upravo zato civili u zaposjednutim enklavama sada u velikom broju obolijevaju. "Visoko je povjerenstvo za izbjeglice značajno smanjilo svoje aktivnosti u BiH u posljednjih pola godine, a u to se vrijeme stanje u gradovima poput Goražda, Srebrenice i Žepe, dramatično pogoršalo", rekao je Muratović. Yasushi Akashi današnje je razgovore u Sarajevu ocijenio obimnima i korisnima. On je priznao da je bosanskohercegovačka strana ostala uskraćena za brojne konkretne odgovore, ali je istaknuo kako će se za sva otvorena pitanja što prije pokušati pronaći rješenja. Akashi je izjavio kako je ponovno otvaranje Sarajeva u ovom trenutku od najvećega značenja za UNPROFOR, spomenuvši kako će o tome u četvrtak razgovarati sa srpskim dužnosnicima na Palama. "U ovom trenutku, nažalost, nisu mogući nikakvi radikalniji potezi, pa nam ostaje da politikom malih koraka rješavamo jedan po jedan problem", rekao je nvinarima Akashi. Izaslanstvo UNPROFOR-a u kojemu su, osim Akashija, bili i čelnici civilnoga sektora za bivšu Jugoslaviju i BiH Sergio de Mello i Victor Andreev, generali Rose i Crabbe, te najviši dužnosnici UNHCR-a Nicholas Morris i Karen Aby Zayed, pred Ganića, člana Predsjedništva Kljuića te bosanske generale Divjaka, Hajrulahovića i Muslimovića, postavilo je i problem zapadne Bosne. Akashi je danas izjavio kako se neprestano radi na uspostavi prekida vatre između Armije BiH i Abdićevih snaga, napomenuvši kako je Vlada u Sarajevu pristala razmotriti mogućnost razgovora o toj temi na višoj razini nego što je to dosad bilo slučaj. Akashi je također rekao kako cijeni uviđavnost što ju je u razgovorima o vojnim pitanjima, uključujući tu i smanjenje djelovanja Armije BiH, dosad iskazala bosanskohercegovačka strana. Po riječima Ejupa Ganića, u Sarajevu ipak još uvijek nema spremnosti za izravne pregovore s Abdićem. "Mi tom čovjeku ne pridajemo posebnu važnost, jer se on svrstao u redove izdajnika svoga naroda", rekao je Ganić, dodavši, kako će završnu riječ o njegovoj krivnji ipak izreći sud. Ganić je, međutim, dodao kako je i jednima i drugima u interesu da se sadašnji sukobi i bespotrebno prolijevanje krvi što prije zaustave. Bosanskohercegovačka je strana nakon današnjeg sastanka ostala nezadovoljna i činjenicom što predstavnici UNPROFOR-a nisu mogli jamčiti da će se zaustaviti etničko čišćenje u dijelovima BiH pod srspkim nadzorom. Obvezu da se ozbiljnije uključi u to, Akashi je preuzeo još prije mjesec dana, kad je dogovoreno da se produlji vrijednost sporazuma o prekidu vatre u BiH. Uvjet koji je tada postavila bosanskohercegovačka strana bio je da Akashi osobno otputuje u Banju Luku i ispita stanje u kojem se nalaze Hrvati i Muslimani na tom području. Karaždić to Akashiju ni do danas nije dopustio, a posebni izaslanik glavnog tajnika UN danas je mogao samo obećati kako će nastaviti s pritiskom na srpsku stranu da se s etničkim čišćenjem prestane. Ganić je izjavio kako je krajnje vrijeme da i UNPROFOR i međunarodna zajednica odlučnije pritisnu Srbe i stegnu Karadžića. Ako se to ne bi dogodilo, rat u BiH svakako će se proširiti, upozorio je dopredsjednik Federacije BiH Ejup Ganić. (Hina) rm dh 161940 MET aug 94 161940 MET aug 94