BRUXELLES, 14. kolovoza (Hina/Reuter/AFP) - Zapadni saveznici odali su
dužnu počast dosadašnjem glavnom tajniku NATO saveza, ali se sada
suočavaju s teškom zadaćom pronaći nekoga tko će ga zamijeniti na čelu
organizacije koja je završetkom hladnog rata dobila sasvim drugačiju
ulogu.
Prerana smrt Manfreda Woernera mogla bi pokrenuti veliku diplomatsku
trgovinu među europskim metropolama, i to samo dva mjeseca nakon
teškog izbora budućeg predsjednika Europske komisije.
Usprkos tome što se još u travnju 1992. znalo da boluje od raka,
ministri vanjskih poslova zemalja članica NATO-a su ga u prosincu te
godine ponovo izabrali na čelo organizacije. Na tom je položaju trebao
ostati do 30. lipnja 1996. godine.
Mandat glavnog tajnika NATO-a traje četiri godine. Woerner je dva
puta biran na taj položaj na kojem je 1988. zamijenio Britanca Lorda
Carringtona.
Početkom ove godine nekoliko imena se počelo spominjati kao kandidata
za više značajnih mjesta u međunarodnim organizacijama: NATO, Europska
komisija, Zapadnoeuropska unija, OECD. Na izvanrednom europskom
sastanku na vrhu 15. lipnja Luksemburžanin Jacques Santer određen je
za nasljednika Francuza Jacquesa Delorsa na položaju predsjednika
Europske komisije koji će preuzeti sljedeće godine.
Danski ministar obrane Relus Ter Beek izjavio je u nedjelju da je još
prerano predviđati tko će zamijeniti Woernera ali drži da to neće biti
lako za 16 zemalja članica Saveza.
Dosadašnji nizozemski premijer Ruud Lubers, koji nije uspio ostvariti
svoju želju da dođe na čelo Europske komisije, bio je u nekoliko
navrata spominjan kao mogući budući glavni tajnik NATO-a. No njegov
glasnogovornik je u nedjelju izjavio da ona za taj položaj nema
nikakvih izgleda.
Nizozemska je do sada imala dva glavna tajnika NATO-a: Josepha Lunsa
i Dirka Stikkera. Ta činjenica slabi izglede i drugog Nizozemca koji
se spominjao kao Woernerov nasljednik, a to je Hans van den Broek.
U načelu mjesto glavnog tajnika rezervirano je za Europljane.
Prošle godine općenito se smatralo da će to mjesto pripasti Norvežanu
Johanu Joergenu Holstu, zbog njegova doprinosa napretku mirovnog
procesa na Bliskom istoku, dok je obnašao dužnost ministra vanjskih
poslova svoje zemlje. No on je umro prošle godine.
U zadnje vrijeme svi se pogledi okreću ka njegovom zemljaku Thorvaldu
Stoltenbergu, supredsjedatelju Međunarodne konferencije o nekadašnjoj
Jugoslaviji.
Budući da NATO u zadnje vrijeme djeluje zajedno s Ujedinjenim
narodima na području nekadašnje Jugoslavije, Stoltenberg bi po mnogim
mišljenjima bio pogodan kandidat. Osim toga Norveška nikada nije imala
svog čovjeka na mjesto glavnog tajnika NATO-a.
Među mogućim kandidatima su i dva Belgijanca: sadašnji ministar
vanjskih poslova Willy Claes i njegov prethodnik Mark Eyskens. Prema
ocjenama diplomata njihovi su uzgledi mali. Eyskensa osim toga više
zanima položaj u Zapadnoeuropskoj uniji.
U potrazi za novim glavnim tajnikom spominjana su i imena dvojice
Talijana: nekadašnjeg premijera Giuliana Amatoa i bivšeg ministra
obrane Virginia Rognonia. Italija je do sada imala jednom svog čovjeka
na tom mjestu.
Osim ovih imena spominjali su se i britanski ministar vanjskih
poslova Douglas Hurd i njegov kolega iz vlade ministar obrane Malcolm
Rifkind.
Vijeće ministara NATO-a morat će odluku o novom glavnom tajniku
usvojiti u nekoliko sljedećih tjedana. Dok se ne izabere Woernerov
nasljednik NATO savez će voditi njegov zamjenik Talijan Sergio
Balanzino.
(Hina) mm
141419 MET aug 94
141419 MET aug 94
Novak Đoković poslao poruku "Studenti su šampioni"
Lecce preokretom do pobjede protiv Parme
Werder bolji od Mainza
Noć muzeja: U Rijeci izložba u povodu stote godišnjice rođenja Ive Kaline
SP rukomet - Hrvatska u finalu protiv Danske
Ruske snage izvele raketni napad na povijesno središte Odese
Noć muzeja u Hrvatskoj otvorena u Kući slave splitskog sporta
SP rukomet - rezultati
Šah - Praggnanadhaa pobijedio Caruanu
Petra Martić poražena u četvrtfinalu Linza