AMERIČKA VLADA TRAŽI PROVEDBU MIROVNOG PLANA KONTAKTNE SKUPINE

Od posebnog izvjestitelja, Zvonka LEROTIĆA WASHINGTON, 9. kolovoza (Hina) - Ruska je diplomacija, kako javljaju strani dopisnici iz Moskve, danas upozorila predstavnike američke administracije koji ovih dana rade na provedbi plana Kontaktne skupine, na ono što ruski diplomati u međunarodnim tijelima neće htjeti prihvatiti. Po američkom scenariju, koji se ovih dana radi, odvojeno se promatra Srbija i Crna Gora s jedne, a bosanski Srbi s druge strane. Među poznatim prijedlozima, koje je američka vlada razmatrala, bila je zamisao da se na granicu jugoslavenske i bosansko-hercegovačke federacije postave ne samo promatrači već i međunarodne mirovne snage. Moskva je unaprijed odbila taj prijedlog s obrazloženjem kako to nije prihvatila ni Kontaktna skupina ni međunarodna zajednica. Od kraja prošlog tjedna američki politički eksperti užurbano rade kako na skiciranju novog scenarija događaja na području bivše Jugoslavije, tako i na izradi nacrta konkretnih mjera koje bi, u slučaju da se zamišljeni scenario počne doista i ostvarivati, stavili u pogon. Kako je ovih dana u Washingtonu bilo vrlo živo zbog NATO-vog napada na srpske položaje na Igmanu 5. ovog mjeseca i zbog dan ranije odluke Beograda o embargu protiv bosanskih Srba, mnogi su mislili kako se priprema novi sastanak Kontaktne skupine. Radilo se ipak samo o radnim sastancima američkih analitičara koji su tražili najbolje odgovore na nova balkanska iznenađenja. Više od svega na američke su eksperte i diplomate djelovale vijesti s granice na Drini. Neovisni izvjestitelj i drugi promatrači potvrđuju kako je promet na Drini doista u zastoju, stotine velikih kamiona stoji i ne može preći u Bosnu. Sam UNPROFOR potvrđuje kako se na graničnim prijelazima ne samo znatno već drastično smanjio saobraćajni promet. Kako su događaji išli ususret očekivanjima, američka je strana svjesna svog teško uspostavljenog vodećeg položaja u pogledu rješavanja teškog bosanskog pitanja i nastoji pronaći najbolje rješenje za doista tešku i opasnu situaciju. Po svemu što je do sada dostupno iz kontakata s američkim diplomatima, riječ je o izradi plana koji predviđa pooštravanje odnosa spram bosanskih Srba i ublažavanje pristupa Srbiji i Crnoj gori. Prema bosanskim Srbima bi američka strana pooštrila taktiku: udari (po Srbima iz zraka) i digni (embargo na oružje za BiH federaciju). Odmah nakon udara NATO-a po Srbima na Igmanu Leon Ponetta, šef Ureda predsjednika Clintona, rekao je da će Amerika pokrenuti multilateralnu akciju za ukidanje embarga na oružje za Federaciju BiH, a ako bude neophodna i jednostrano ukidanje embarga. Na taj način je Leon Ponetta želio ublažiti nastojanja Kongresa da se izglasa jednostrano ukidanje embarga koji bi automatski stupilo na snagu nakon što bi istekao rok od 45 do 90 dana koje bi američki Kongres dao Vijeću sigurnosti kako bi samo donijelo takvu odluku. Nakon što je Srbija odigrala pred svjetskom javnošću pozitivnu ulogu, a postoje i izjave generala Rosea i drugih o "omekšavanju" bosanskih Srba, Leon Ponetta je rekao da američka vlada podržava multilateralnu, a ne jednostranu akciju glede embarga na oružje za Bosnu. Prema američkim stajalištima, Srbija je načinila tek prvi korak. Ona se mora usuglasiti sa svim točkama plana Kontaktne skupine i zaključaka petorice ministara sa sastanka u Ženevi od 30. srpnja. Srbija tek treba prihvatiti predloženu teritorijalnu podjelu Bosne i Hercegovine, kao i BiH u njezinim međunarodno priznatim granicama, mora dati suglasnost da bosanski Srbi ustavno utvrde svoje veze s BiH federacijom u okviru priznate BiH. Ona mora pomoći i raditi na tome da se vrate u svoje kuće sve raseljene i izbjegle osobe. I, na kraju, ona treba priznati sve nove države na prostoru bivše Jugoslavije. Iz pouzdanih izvora u Washingtonu se najavljuje da bi se dio sankcija, koji se odnosi na zračni i druge oblike prometa mogao ukinuti za Božić ove godine. Istodobno se pripremaju prijedlozi za dvije rezolucije Vijeća sigurnosti o sankcijama, jedna ublažujuća i druga koja bi sankcije pooštrila. Ako Beograd pogazi riječ koju je dao pristajući na plan Kontaktne skupine, čeka ga pooštravanje sankcija. U američkom se Kongresu priprema ponovno stavljanje skidanja embarga na uvoz oružja na dnevni red. Među onima koji izlaze s tim prijedlogom, ima različitih stajališta. Nakon NATO udara po Srbima kod Sarajeva, republikanski senator John McCain se suprotstavio svakom daljnjem zračnom bombardiranju koje bi izvodili Amerikanci. On je kao vojni pilot bio oboren u Vijetnamskom ratu i ponovio je svoje mišljenje bazirano na osobnom iskustvu da su zračni napadi bez adekvatne kopnene sile uzaludni i nepotrebni. Odgovorio mu je američki komentator tjednika "The New Republican" Robert Wright, u napisu "Dobri Ghali". "Prema izolacionističkom zahtjevu Johna McCaina - ukidanje embarga na oružje bez zračne potpore - je, kaže Wright, recept za dugi rat. Što bude duže trajao, vjerojatnije je da će Rusija, možda čak i pod novom vlašću, direktno pomagati Srbima". U biti u Washingtonu se ovih dana očekuju prvi opipljivi znaci raskida Beograda i srpskih vođa iz BiH. Ako ih ne bude, američka vlada priprema novi oštri program protiv Srbije i Crne Gore. (Hina) dr 091100 MET aug 94 091100 MET aug 94