IZASLANSTVO SABORA RAZGOVARALO S MISIJOM INTERPARLAMENTARNE UNIJE

ZAGREB, 2. kolovoza (Hina) - Višestranačko izaslanstvo hrvatskoga Sabora predvođeno prvim potpredsjednikom i predsjednikom Odbora za vanjsku politiku Zastupničkog doma dr. Žarkom Domljanom, koji je ujedno i zamjenik predsjednika Hrvatske nacionalne grupe pri Interparlamentarnoj uniji (IPU), primilo je danas misiju IPU koju vodi argentinski senator Hipolito Solari Yrigoyen. O tom susretu u Zagrebu je poslije podne objavljeno službeno prioćenje. U tekstu priopćenja se navodi da su u misiji IPU, osim senatora Yrigoyena, bili Leo Mcleay, australski zastupnik i član Izvršnog odbora IPU, Geir H. Haarde, predsjednik Islandske interparlamentarne grupe i Andres B. Johnsson, zamjenik glavnog tajnika IPU, dok su u razgovorima s hrvatske strane sudjelovali zastupnici: mr. Božidar Petrač, Vicencije Biuk, Muhamed Zulić, dr. Ljubomir Antić, Ante Đapić, Njegovan Starek, i Mihovil Klapšić, tajnik Sabora i Hrvatske nacionalne grupe pri IPU, te mr. Andrina Pavlinić, samostalna savjetnica u Kabinetu predsjednika Sabora i tajnica izaslanstva Hrvatske nacionalne grupe pri IPU i Milovan Petković, šef Kabineta prvog potpredsjednika Sabora. Obrazlažući svrhu posjeta, senator Yrigoyen je istaknuo da je na 91. IPU konferenciji održanoj u Parizu u ožujku ove godine odlučeno da se u države bivše Jugoslavije pošalje misija sa zadačom pružanja potpore mirovnim naporima međunarodne zajednice u rješavanju sukoba i zaštiti ljudskih prava na tom području. O svom posjetu Zagrebu, Sarajevu i Beogradu misija će sstaviti izvješće koje će podnijeti na 92. IPU konferenciji u Kopenhagenu u rujnu ove godine. U tom smislu predmet njihova interesa su zone sukoba i zaštita ljudskih prava, a napose problem tzv. Krajine, sukob u BiH i slučajevi kršenja ljudskih prava koji su spomenuti u izvješću posebnog izvjestitelja UN od veljače 1994. godine, te pitanje ukidanja embarga na oružje. Odgovarajući na postavljena pitanja hrvatski su parlamentarci prvoredno istaknuli da ne poznaju nikakvu Krajinu, nego privremeno okupirana područja Republike Hrvatske. Dr. Domljan je naglasio da to nije terminološko već suštinsko pitanje i dodao, da su pobunjeni Srbi uz pomoć bivše tzv. JNA u osvajačkom ratu zauzeli te dijelove Hrvatske s nakanom da ih odvoje od matice zemlje i priključe Velikoj Srbiji. Hrvatska Vlada ne pregovara s predstavnicima vlasti nekakve samoproglašene republike, već s predstavnicima probunjenika, a to čini iz razloga što svoja okupirana područja želi priključiti na miran način, sukladno naporima međunarodne zajednice, kako bi izbjegla nove žrtve i razaranja. Svaka suverena država ima pravo da uspostavi ustavni poredak, zakonitost i red na cijelom svom području i to svim sredstvima, pa tako i Hrvatska. Stoga neka nitko ne gaji iluzije da to hrvatska država neće učiniti, ali samo u slučaju ako budu iscrpljene sve mogućnosti mirnoga rješenja, odnosno pregovora. U odgovoru na ostala pitanja, dr. Domljan je rekao da Sabor podržava Washingtonske sporazume i prijedlog Kontaktne skupine, i u tom smislu teritorijalnu cjelovitost BiH u njezinim međunarodno priznatim granicama, te da uvođenje embarga na uvoz oružja u Hrvatsku i BiH nije zaustavio eskalaciju rata, već naprotiv, uspsotavio je vojni nesrazmjer i dao ogromnu prednost neprijatelju. Nadovezujući se na dr. Domljana, Ante Đapić je rekao da neki i terminologijom pokušavaju dati legitimitet terorističkoj kvazi-vlasti pobunjenih Srba na okupiranim područjima Hrvatske, te da ne može biti nikakvih pregovora kad je u pitanju suverenitet i teritorijalna cjelovitost hrvatske države. Podržavajući Washingtonske sporazume i prijedlog Kontaktne skupine, izrazio je nezadovoljstvo s nekim prijedlozima međunarodne zajednice glede Hrvatske i BiH, kojima ustvari priznaje rezultate srpske agresije. Izrazio je nadu da će uskoro biti ukinut embargo na oružje, jer je to jedini izlaz iz krize, koji ne mora nužno značiti rat, nego jačanje pozicija Hrvata i Muslimana u BiH a slabljenje krutih stavova srpskoga agresora. Mi ne tražimo, rekao je Đapić, da se drugi bore za našu slobodu, ali tražimo da nam to pravo ne osporavaju. Iznoseći svoje mišljenje o stanju ljudskih prava, dr. Antić je rekao da Hrvatska ima zakonodavstvo koje garantira ljudska i etnička prava po najvišim svjetskim standardima. Iako još postoje slučajevi incidentnih ponašanja, što nije ni čudo s obzirom na brojne probleme s kojima je Hrvatska suočena (okupirana područja, prognanici, izbjeglice, invalidi domovinskog rata, nestale osobe itd.), drži da ipak možemo biti zadovoljni stupnjem demokracije i stanjem ljudskih i etničkih prava u Hrvatskoj. Njegovan Starek i Vicencije Biuk, kao zastupnici okupiranih područja, naglasili su da se ta područja moraju osloboditi i priključiti Hrvatskoj, te da se svi prognanici moraju vratiti svojim domovima. Mišljenja su da međunarodna zajednica premalo vodi rčauna o ljudskim pravima Hrvata i pripadnika manjina koji su ostali na okupiranim područjima, kao i o problemima prognanika i izbjeglica. Na kraju razgovora senator Yrigoyen je rekao da susosjećaju s hrvatskim narodom, ali da njihova misija mora ostati nepristrana, te da izrečena mišljenja i prijedlozi hrvatskih zastupnika predstavljaju doprinos mirnom rješenju sukoba, a dr. Domljan je, uvažavajući nepristranost misije IPU, izrazio nadu da će ugledni gosti u svome izvješću o posjetu Zagrebu, Sarajevu i Beogradu stati na stranu istine i pravde, stoji na završetku priopćenja. (Hina) pp 021551 MET aug 94 02HHMM MET aug 94