SVIJET U PET SATI

ZAGREB, 2. kolovoza (Hina) PARIZ - Francuska je jučer odbacila prijedlog bosanskih Srba o novom nastavku mirovnih pregovora s Kontaktnom skupinom za BiH, ocjenjujući da izjava vođe bosanskih Srba Radovana Karadžića "ne odgovara očekivanjima Konataktne skupine". "Ovaj prijedlog ne sadrži neki novi element koji bi odgovarao očekivanjima Kontaktne skupine", izjavio je u Parizu glasnogovornik francuskog ministarstva vanjskih poslova. WASHINGTON - Sjedinjene Države su odbacile prijedlog bosanskih Srba o nastavku pregovora o mirovnom planu koji je predložila Kontaktna skupina, priopćio je u ponedjeljak glasnogovornik State Departementa (Stejt Dipartment). Sjedinjene države smatraju "neprihvatljivim" Karadžićev zahtjev, kazao je glasnogovornik Michael McCurry (Majkl Mekari). Washington (Uošington), dodao je, "ne predviđa ponovne pregovore o temama koje su već bile predmetom sporazuma" između zemalja Kontaktne skupine i vlade BiH. Glasnogovornik je najavio mogućnost da bi SAD mogle pribjeći "zadnjem sredstvu", a to je jednostrano ukidanje embarga na oružje bosanskim Muslimanima. Ako bosanski Srbi "nastave dokazivati svoju nepopustljivost, pojačat će se pritisak na Kongres i (...) doći ćemo do točke kad ćemo morati ozbiljno raznmotriti" ukinuće embarga, rekao je glasnogovornik. U tom slučaju, dodao je, "teško je zamisliti kako bi UNPROFOR mogao nastaviti svoju trenutnu zadaću u BiH". MOSKVA - Rusija očekuje "pozitivan odgovor" bosanskih Srba na mirovni plan Kontaktne skupine i nema namjere ponovno pregovarati s vođom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem. To je u ponedjeljak u Moskvi izjavio ruski ministar vanjskih poslova Andrej Kozirev. "Mi smo branili interese Srba, ali plan je u stvari 'mirovni ultimatum' a svaki ultimatum pretpostavlja da ga se prihvati ili ne prihvati", rekao je Kozirev u interviewu ruskoj televiziji. "Eto zbog čega ja nemam namjeru voditi nove pregovore" izjavio je ministar uoči svog odlaska na dvotjedni odmor. Kozirev je podvukao da Moskva "ne može biti igračka u rukama zaraćene strane i upozorio "da slijede sanckije, a zatim i druge mjere" u slučaju odbijanja plana. NEW YORK - Zemlje članice Kontaktne skupine za BiH započele su jučer neslužbene konzultacije u UN-u kako bi ovog tjedna pred Vijećem sigurnosti izašle s nacrtom rezolucije o pooštrenju sankcija protiv Beograda, saznaje se u sjedištu svjetske organizacije od zapadnih diplomata. Nacrt rezolucije koji se priprema predviđa "pooštrenje postojećeg višestrukog mehanizma embarga" kako bi se "potpuno zaledio svaki tip vanjske razmjene" tzv. SR Jugoslavije. Nacrt rezolucije predviđa prije svega nove mjere na trgovačkom planu, te manje putovanja u inozemstvo, dodaju zapadni diplomati. Razmatra se i zaleđivanje srpske pokretne i nepokretne imovine u inozemstvu. Nacrt nadalje predviđa "stezanje" na razini Odbora za sankcije UN-a zaduženog za poštivanje embarga. Radilo bi se o sastavljanju liste luksuznih proizvoda - što uključuje i alkohol i cigarete - koji bi se pridružili zabranjenim proizvodima za SRJ. Ove mjere bile bi popraćene striktnijom kontrolom prometa na terenu prema tzv. SRJ, a posebno kontrolom riječnih puteva u suradnji sa susjednim zemljama, kažu zapadni diplomati. Rusija je u ponedjeljak preuzela ulogu predsjedavajućeg Vijeća sigurnosti koju će obnašati tijekom kolovoza. UJEDINJENI NARODI - Glavni tajnik Butros Butros-Gali istaknuo je loše financijsko stanje Ujedninjenih naroda na sastanku članova Vijeća sigurnosti u ponedjeljak na kojem su glavne teme bile problemi mirovnih operacija, priopćili su izvori UN. Članice UN duguju oko 2 milijarde dolara za mirovne, te još jednu milijardu dolara za redovite obaveze UN, smanjujući tako sposobnost organizacije da organizira dodatne operacije uz već postojećih šesnaest. Izvori iz UN-a tvrde da oko 70 posto neplaćenih obveza duguju članice Vijeća sigurnosti, predvođene Sjedinjenim Američkim Državama i Rusijom. Mirovne opercije u Ruandi, Bosni, Haitiju i Mazambiku bile su jedna od posebnih točaka diskusije, priopćuju isti izvori. Agencija Reuter javlja kako je rasprava u uredu glavnog tajnika također dotakla i pismo koje je on nedavno poslao Vijeću predlažući povlačenje 35.000 vojnika UNPROFOR-a iz bivše Jugoslavije, prihvatile ili ne sukobljene strane mirovni plan. Mada je pismo stiglo kao iznenađenje za mnoge zemlje članice, to nije bila središnja točka sastanka, koji je, kako je opisano, vođen u opuštenoj atmosferi. WASHINGTON - Američka veleposlanica pri UN Madeleine Albright, izjavila je jučer da usprkos rezoluciji UN-a koja otvara mogućnost vojne intervencije u Haitiju, uporaba sile nije jedino sredstvo koje je preostalo za svrgavanje vojne vlasti i ponovu uspostavu demokracije u toj karipskoj zemlji. U izjavi za američku TV-mrežu NBC Albright je naglasila da se i drugim sredstvima, kao što su gospodarske sankcije, može "stegnuti omča oko vrata haićanskih vojnih vlastodržaca". "Jučer je poletio zadnji zrakoplov iz Haitija, usmjerene finacijske sankcije djeluju, a mi ćemo pooštriti i nadzor granice između Dominikanske republike i Haitija", kazala je američka veleposlanica. UJEDINJENI NARODI - Glavni tajnik UN Butros Butros Gali imenova je troje pravnih stručnjaka iz Togoa, Gvineje i Malija, za članove komisije UN-a koja će istražiti i prikupiti dokaze o genocidu i drugim teškim kršenjima ljudskih prava u Ruandi. Za predsjednika tročlane komisije imenovan je bivši predsjednik Vrhovnog suda Togoa i bivši ministar vanjskih poslova Atsu-Koffi Amega, a za članove državna tužiteljica Gvineje Habi Dieng i profesor međunarodnog prava i član Komisije UN za međunarodno pravo Salifou Fomba iz Malija. Komisija je istovjetna onoj koja je 1992. osnovana da bi prikupila i istražila dokaze o ratnim zločinima počinjenim na prostoru bivše Jugoslavije, nakon čega je radi suđenja optuženima ustanovljen i Sud za ratne zločine u Haagu, napominje u svom izvješću Reuter. ZAGREB - Zagreb ocjenjuje da će Beograd uskoro neminovno morati priznati Hrvatsku u njezinim međunarodno priznatim granicama a to će biti tema sljedećih razgovora ne samo sa predstavnicima SRJ već i lokalnih Srba sa okupiranih područja. Tu je ocjenu sinoć u emisiji HRT "Hrvatska u svijetu" iznio zamjenim ministra vanjskih poslova Hrvatske dr. Ivo Sanader. Odgovarajući na pitanje je li Zagreb spreman na nastavak pregovora s predstavnicima Srba s hrvatskih okupiranih područja Sanader je odgovorio: "Spremni smo na razgovore, ali ovoga puta više ne samo o ekonomskim aspektima već o cjelokupnoj reintegraciji, jer je definitivno jasno da treba uslijediti međusobno priznanje Zagreba i Beograda, a u sklopu toga onda i definitivni razgovor o reintegraciji UNPA područja sa svim aspektima koji zanimaju lokalno srpsko stanovništvo, ali isto tako i hrvatsku državu". VARŠAVA - Njemački predsjednik Roman Herzog (Hercog) zatražio je, u govoru u Varšavi održanom povodom obilježavanja pedesetogodišnjice ustanka u poljskom glavnom gradu, oprost od Poljaka "za sve neizmjerne patnje" koje su pretrpjeli tijekom drugog svjetskog rata. "Danas se klanjam pred borcima varšavskog ustanka, kao i pred svim poljskim žrtvama rata", rekao je Herzog na središnjoj svečanosti kojoj su, osim poljskog predsjednika Lecha Walese (Leh Valensa), prisustvovali i američki podpredsjednik Al Gore, britanski premijer John Major (Džon Mejdžor), predsjednik francuskog Senata Rene Monory te izaslanik ruskog predsjednika Borisa Jeljcina Sergej Filatov. VARŠAVA, 1. kolovoza (Hina/AFP) - Izaslanik ruskog predsjednika Borisa Jeljcina na proslavi pedesete obljetnice varšavskog ustanka, Sergej Filatov, sinoć je nazvao sramnom Staljinovu odluku iz 1944. kojom je zaustavio napredovanje Crvene armije, kako bi prepustio nacistima da slome poljski ustanak. Govoreći na središnjoj proslavi u Varšavi, Filatov je kazao kako Rusija danas ima "dovoljno snage i odlučnosti da napravi zbroj sramnih grešaka prošlosti, te da spriječi da se one ponove". Ostali uzvanici, s američkim podpredsjednik Al Goreom na čelu, govorili su o hrabrosti boraca iz 1944., a prije svega čestitali Walesi što je, pozivajući Nijemce i Ruse, simbolično pomirio Europu. KUVAJT - Francuski tim pirotehničara završio je krajem srpnja svoje operacije razminiravanja u Kuvajtu. Stručnjaci su neutralizirali 315.000 mina i uništili oko 6.000 tona eksploziva koji su ostavili Iračani, rekao je u ponedjeljak u Kuvajtu vođa misije Jean-Louis Bechir (Žan Lui Bešir). Operacije razminiravanja, čija se cijena popela na oko 600 milijuna francuskih franaka (oko 112 milijuna dolara) obuhvatile su područje od 1.700 kvadratnih kilometara, jugozapadno od grada Kuvajta. Prema jednom izvoru kuvajtskog ministarstva obrane, ukupno je uništeno odnosno neutralizirano oko 1,6 milijuna mina, od oko 2 milijuna koliko ih je iračka armija postavila na kuvajtskom teritoriju. (Hina) sk 020456 MET aug 94 02HHMM MET aug 94