SVIJET U 5 SATI

ZAGREB, 27. srpnja (Hina) SALZBURG - Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske dr. Mate Granić, koji boravi u Salzburgu na poziv ministra vanjskih poslova Republike Austrije dr. Aloisa Mocka susreo se u utorak s najvažnijim političkim i javnim dužnosnicima Austrije, uključivši predsjednika Thomasa Klestila, kancelara Franza Vranitzkog, predsjednika parlamenta Heinza Fischera, te vicekancelara Erharda Buseka. Hrvatski je ministar vanjskih poslova zasebno razgovarao s Gerhardom Schallenbergom, državnim tajnikom za vanjske poslove koji je zastupao odsutnog ministra vanjskih poslova dr. Mocka. Dr. Granić je dr. Schallenberga izvjestio o aktualnim zbivanjima u Republici Hrvatskoj i situaciji u Bosni i Hercegovini, a u razgovoru se osvrnuo i na pismo glavnog tajnika UN-a Butrosa Galija Vijeću sigurnosti. WASHINGTON - Američko je ministarstvo vanjskih poslova u utorak suzdržano reagiralo na pismo glavnog tajnika UN Butrosa Butrosa Galija u kojem on, među ostalim, razmatra mogućnost povlačenja UNPROFOR-a iz bivše Jugoslavije. "Naše je djelovanje sada usredotočeno na Kontaktnu skupinu u Ženevi", kazala je glasnogovornica State Departmenta Phyllis Young (Filis Jang). "O budućnosti UNPROFOR-a odlučivat će Vijeće sigurnosti onda kad budu poznati rezultati nastojanja Kontaktne skupine, i ono će tada morati odrediti što treba poduzeti kako bi se zaustavili sukobi na prostoru bivše Jugoslavije", zaključila je Young. SARAJEVO - Bosanski su Srbi u utorak priopćili da više ne dopuštaju promet cestom koja prolazi pored sarajevske zračne luke, jedinom cestovnom vezom sa Sarajevom, izvijestio je glasnogovornik Zaštitnih snaga UN u Sarajevu. U pismu upućenom UNPROFOR-u, vođa bosanskih Srba Radovan Karadžić kaže da se sporazum o toj cesti, jedinoj kopnenoj vezi Sarajeva s ostatkom BiH, "neće primjenjivati do daljnjeg", rekao je bojnik Dacre Holloway (Dejkr Holovej). SARAJEVO - Premijer BiH Haris Silajdžić osudio je u utorak odluku bosanskih Srba o zatvaranju jedinog cestovnog puta za Sarajevo. "Svjesni smo situacije i držimo da oni nastoje odsjeći put do grada i zaustaviti mirovni proces", izjavio je Silajdžić. Predsjednik predsjedništva BiH Alija Izetbegović i premijer Silajdžić na izvanrednom su sastanku u utorak navečer trebali o srpskoj odluci razgovarati sa zapovjednicima UNPROFOR-a u Sarajevu. Nikakve informacije o tom sastanku nisu objavljene. NEW YORK - Ujedinjeni narodi u utorak su osudili odluku bosanskih Srba o zatvaranju jedine cestovne veze za Sarajevo za sav promet osim za vojne potrebe UN-a. "S velikim smo nezadovoljstvom primili odluku bosanskih Srba o zatvaranju cestovne veze za Sarajevo preko Igmana", izjavio je u New Yorku glasnogovornik glavnog tajnika UN Joe Sills (Džo Sils). "Mi smo obvezni zaštititi konvoje UNHCR-a i osigurati humanitarne letove za Sarajevo", izjavio je Sills napominjući da najnovija odluka bosanskih Srba to gotovo onemogućava. BEOGRAD - Predsjednik Srbije Slobodan Milošević primio je u utorak ruskog ministra obrane Pavela Gračeva, zamjenika ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Vitalija Čurkina te visoke dužnosnike ruske vojske. Gračev je, prema navodima Radio-Beograda, Slobodanu Miloševiću i Radovanu Karadžiću predao pismenu poruku Borisa Jeljcina, ali njen sadržaj ruski ministar obrane nije otkrio. U službenom priopćenju Miloševićeva ureda se navodi da su u razgovoru "razmijenjene informacije, stavovi o političkim pitanjima od zajedničkog interesa, najvažnijim aspektima i toku mirovnog procesa u Bosni". Posebno je razmotren mirovni plan Kontakne skupine, pa je s tim u vezi rečeno da "mirovnim planom pored rješenja teritorijalnog razgraničenja, trebaju biti obuhvaćena i druga pitanja, prije svega ustavna rješenja, kao i odgovor koji se tiče skidanja ekonomskih sankcija" protiv tzv. Jugoslavije "odnosno sa srpskog naroda u cijelini". Ocijenjeno je da "nema osnova za razmišljanje da UNPROFOR bude zamijenjen bilo kojim drugim međunarodnim snagama". Pavel Gračev i Vitalij Čurkin zasebno su se sastali i s ministrom obrane tzv. SRJ Pavlom Bulatovićem i s vođom bosanskih Srba Radovanom Karadžićem i zapovjednikom vojske samoproglašene republike srpske Ratkom Mladićem. BEOGRAD - Samozvani parlament bosanskih Srba mogao bi se ponovo sastati kako bi razmotrio svoju odluku o prijedlogu mirovnog plana Kontaktne skupine. "Nikad nije kasno za prihvaćanje ili odbacivanje, jer svaka odluka ima svoje povijesne posljedice. Ako bude potrebno opet ćemo okupiti Srbe i još jednom odlučiti", izjavio je u utorak jedan od čelnika bosanskih Srba Momčilo Krajišnik. Iz srpskih se izvora doznaje da bi se samozvani parlament na Palama mogao ubrzo sastati kako bi iza zatvorenih vrata još jednom razmotrio mirovni plan. SARAJEVO - Bosanski Srbi u utorak su oteli dužnosnika UNHCR-a koji vodi humanitarne djelatnosti u Goraždu i još dvije osobe. "Srbi drže O'Dwyera (O'Dvajer) iz UNHCR-a, jednog vozača o čijoj nacionalnosti još nemamo podataka i jednog muslimanskog prevoditelja", izjavio je vojni dužnosnik UN-a u Sarajevu. "Oteli su te ljude i za razmjenu traže jednu srpsku obitelj iz Goražda", dodao je isti izvor. ZAGREB - Nedostatak humanitarne pomoći i veliki broj zatvorenika, koji se nalaze u izrazito teškim uvjetima, dva su ključna problema bihaćkog područja, izjavio je sinoć na konferenciji za novinare u sjedištu UNPROFOR-a u Zagrebu posebni izvjestitelj UN za ljudska prava na području bivše Jugoslavije Tadeusz Mazowiecki nakon povratka iz posjeta području Bihaća. "Uključujući ratne zarobljenike u bihaćkom džepu ima oko 800 zatvorenika, od čega oko 300 na području pod nadzorom vlade BiH, a ostatak na području koje kontroliraju snage Fikreta Abdića", kazao je Mazowiecki. "Stanovništvo na obje strane živi u općem strahu, a kontakata između dvije strane nema osim u slučajevima razmjene ratnih zarobljenika", dodao je Mazowiecki uz napomenu da međunarodna javnost ne bi smjela zaboraviti problem Bihaća te da će možda biti potrebno predložiti međunarodni nadzor nad tim područjem. "U zatvoru u Bihaću nema civilnih zatvorenika koji su zatvoreni zbog političkih razloga. Tamo su uglavnom obični kriminalci te dvojica vojnih zatvorenika. Razgovarao sam nasamo s trojicom zatvorenika, jednim Hrvatom i dvojicom Muslimana, i iz razgovora sam stekao dojam o ozbiljnom kršenju njihovih ljudskih prava." Nakon razgovora s Fikretom Abdićem Mazowiecki je posjetio zatočenički centar u Velikoj Kladuši u kojemu je, kako tvrdi, naišao na krajnje tešku situaciju. "Tamo je zatvoreno između 200 i 300 ljudi među kojima ima i starijih žena, kao i onih teže bolesnih. Bilo je i djece, no njih trenutačno nema. Tretman tih zatvorenika izuzetno je brutalan." - kazao je posebni izvjestitelj UN. O problemu dopreme humanitarne pomoći, što traje već dulje vrijeme, izvjestitelj UN je napomenuo da su posljedice sada već toliko ozbiljna da prijeti umiranje od gladi. SARAJEVO - Dvojica francuskih pripadnika mirovnih snaga u BiH, koji su napustili svoju postrojbu da bi se pridružili snagama bosanskih Srba, vratili su se u ponedjeljak ujutro u Sarajevo, priopćio je glasnogovornik UN u glavnom gradu BiH. "Ono što su uradili vrlo je glupo", izjavio je glasnogovornik UNPROFOR-a Guy Verdon (Gi Verdon) i dodao da će oni za svoj postupak odgovarati. WASHINGTON - Izraelski premijer Yitzhak (Jichak) Rabin zatražio je u utorak od američkog Kongresa ekonomsku pomoć za Izrael i Jordan. Rabin i jordanski kralj Husein susreli su se s čelnicima Kongresa i američkim potpredsjednikom Alom Goreom (Al Gor) na ručku u Statuary Hallu (Stetjueri hol), nekadašnjem sjedištu Predstavničkog doma. Nakon svečanog ručka kralj Husein i Rabin su govorili pred Kongresom i potvrdili prekid neprijateljstava i najavili zajednička mirovna nastojanja i ekonomsku suradnju. Američki predsjednik Bill Clinton obećao je jordanskom kralju Huseinu da će pomoći njegovoj zemlji glede financijskih dugovanja prema SAD i u obrambenim potrebama. Na zajedničkoj konferenciji za novinare s kraljem Huseinom i izraelskim premijerom Yitzhakom Rabinom Clinton je osudio napade poput jutrošnjeg postavljanja bombe ispred izraelskog veleposlanstva u Londonu i rekao da takvi događaji ne smiju omesti mirovni proces. Clinton je na konferenciji potvrdio ulogu Washingtona (Vošington) kao jamca sigurnosti Izraela. LONDON - Britanska je policija potvrdila da je automobil-bomba eksplodirao nedaleko od zgrade u sjevernom Londonu u kojoj su sjedišta nekoliko židovskih udruga. Eksplozivna je naprava aktivirana u srijedu nešto prije 01.00 sati po lokalnom vremenu. Prema prvim izvješćima tri su osobe zadobile lakše ozljede. Policija je blokirala područje oko High Roada (Haj roud) u Finchleyu (Finčli). Noćašnja je eksplozija uslijedila samo 12 sati nakon što je automobil-bomba eksplodirao ispred zgrade izraelskog veleposlanstva u Londonu. U toj je eksploziji povrijeđeno 15 ljudi. Scotland Yard je u utorak odlučio pojačati nadzor nad svim zgradama koje koriste židovske organizacije ili izraelska vlada. Zapovjednik antiterorističkog odjela Scotland Yarda David Tucker (Dejvid Taker) ocijenio je da ovi atentati označavaju "povratak terorista s Bliskog Istoka na ulice Londona". BUENOS AIRES - Argentinska policija uhitila je vlasnika dostavnog vozila u kojem je bila postavljena bomba što je eksplodirala ispred židovskog centra u Buenos Airesu, izjavio je u utorak argentinski predsjednik Carlos (Karlos) Menem. "Istraga brzo napreduje", rekao je Menem u radijskom interviewu i dodao: "Imamo dobre naznake i dojave". Najmanje 96 osoba je poginulo prošlog ponedjeljka kada je automobil-bomba eksplodirao ispred sjedišta udruge argentinskih Židova. CIUDAD DE PANAMA - Panamske su vlasti potvrdile u utorak po mjesnom vremenu da je eksplozija bombe, postavljene pod jedno od sjedala, uzrokovala pad putničkog zrakoplova i pogibiju 21 osobe. Panamski je zrakoplov sa 18 putnika i tri člana posade letio iz Colona (Kolon) u glavni grad. Eksplozija se dogodila 15 minuta nakon polijetanja. Od 18 putnika 12 su bili Židovi što upućuje na mogućnost da je ova diverzija samo nastavak niza napada na Židove u Latinskoj Americi. MOSKVA - Ruski predsjednik Boris Jeljcin i njegov estonski kolega Lennart Meri zaključili su u utorak u Moskvi sporazum o povlačenju ruskih vojnika iz Estonije prije 31. kolovoza ove godine, javlja agencija ITAR-TASS. "Potpisali smo sporazum o pravima ruskih vojnika u mirovni, koja će biti ista kao i ona koja imaju estonski građani, te sporazum prema kojem će se ruski vojnici povući s estonskog teritorija prije 31. kolovoza", izjavio je Jeljcin. KIGALI - Aerodrom u Kigaliju i sve ceste u Ruandi otvorene su humanitarnim organizacijama kojima se jamči slobodan prolaz u dostavi pomoći i zbrinjavanju izbjeglica, objavila je u utorak navečer nova ruandska vlada. Humanitarni konvoji mogu se kretati bez posebne pratnje ili vodiča, izjavio je ministar za oporavak i socijalnu integraciju Jacques (ŽAk) Bihozagara. Objasnio je kako je takva odluka vlade bila moguća nakon što se u Ruandi popravilo stanje sigurnosti. Bihozagara je ponovio i poziv izbjeglicama da se vrate svojim domovima. BUJUMBURA - Više od 200 osoba ubijeno je u etničkim sukobima do kojih je došlo u izbjegličkim logorima u provinciji Muramvya (Muramvija), sjeveroistočno od Bujumbure (Budžumbura), objavio je državni radio. Ne navodi se kad su izbili sukobi, no kaže se da su ubijeni mahom pripadnici plemena Hutu, te da su zaplašeni izbjeglice napustili dva logora. NEW YORK - Sjedinjene su države u utorak članovima Vijeća sigurnosti UN odaslale svoj prijedlog rezolucije kojom bi se međunarodne snage ovlastile da "svim raspoloživim sredstvima" omoguće povratak legitimnih vlasti na Haiti. U prijedlogu se napominje da bi te međunarodne snage djelovale u skladu s Poglavljem VII. Povelje UN, što znači da bi imale pravo korištenja sile. Istodobno su vlasti u Port-au-Princeu (Port o prans) objavile da bi u studenome mogli biti raspisani izbori. Predstavnik veleposlanstva SAD na Haitiju ocijenio je kako rezultate takvih izbora "zbog vladavine vojne hunte" međunarodna zajednica ni Washington ne bi mogli priznati, "niti bi to učinila većina Haićana". RIM - Bivši talijanski premijer Bettino Craxi (Betino Kraksi) uputio je jučer pismo glavnim urednicima talijanskih sredstava priopćavanja u kojem odbacuje optužbe za korupciju. Craxi je te optužbe nazvao "potuno lažnima i neutemeljenima" i dodao da se radi o "suđenju prije suđenja". Sud u Rimu u srijedu treba odlučiti hoće li za Craxija izdati međunarodni nalog za uhićenje. Bivši talijanski premijer trenutno se nalazi u svojoj kući za odmor u Tunisu. (Hina) fp fp 270500 MET jul 94 270500 MET jul 94