POPIS PROGNANIKA, POVRATNIKA I IZBJEGLICA

ZAGREB, 26. srpnja (Hina) - U Republici Hrvatskoj trenutno je smješteno 379.908 prognanika i izbjeglica, što danas čini devet posto ukupnog pučanstva slobodnih područja Republike Hrvatske. Prema popisu i preregistraciji prognanika i izbjeglica, provedenom od 31. svibnja do 21. lipnja ove godine, od ukupnog broja osoba koje se tijekom rata bile prisiljene napustiti svoje domove i koje su zbrinute u Hrvatskoj 50,23 posto ili 190.816 je prognanika, povratnika (osobe koje su se vratile u svoja mjesta u Republici Hrvatskoj) je 6.054 ili 1,59 od ukupnog broja, izbjeglica je 179.809 ili 47,33 posto, a u Hrvatskoj je smješteno i 3.229 ili 0,85 posto izbjeglica u tranzitu (preko Hrvatske u treće je zemlje do sada otišlo oko 400.000 izbjeglica iz BiH). U vladinom Uredu za prognanike i izbjeglice procjenjuju pak da je u Hrvatskoj smješteno još oko osam posto neregistriranih prognanika i izbjeglica. S privremeno okupiranih hrvatskih područja najviše je osoba prognano iz istočne Slavonije, a više od 50 posto prognanika od ukupno 190.816 osoba prognano je s područja sedam općina (Vukovar, Beli Manastir, Vinkovci, Petrinja, Osijek, Zadar i Drniš). Iz općine Vukovar prognano je, naime, više od 31 tisuće osoba, iz općine Beli Manastir protjerano je više od 17,5 tisuća osoba, dok je s područja vinkovačke općine prognano 14,5 tisuća osoba. S područja općine Petrinja prognano je 12,8 tisuća osoba, iz osječke općine 11 tisuća, dok je iz općina Zadar i Drniš prognano po više od 10,5 tisuća osoba. Prema podacima za 21 regionalni ured, najveći je broj i prognanika (30.858 osoba) i izbjeglica (47.815 osoba) smješteno na području Zagreba. Poslije Zagreba najviše je prognanika zbrinuto u Osijeku (oko 26.939 osoba) i u Zadru (20.836), dok je najviše izbjeglica (18.319) smješteno u Vinkovcima, potom 17.021 u Slavnoskom Brodu i 16.330 u Splitu. Od ukupnog broja prognanika i izbjeglica organizirano je smješteno 83.568 njih u oko 500 objekata za koje plaća hrvatska Vlada preko Fonda kralj Zvonimir pri Uredu za prognanike i izbjeglice, a privatno je smješteno 296.340 prognanih i izbjeglih osoba. Statistički podaci iz popisa i preregistracije prognanika i izbjeglica pokazuju da je bez prihoda čak 77 posto prognanih i izbjeglih osoba. Naime, prema podacima o radnom statusu među prognanicima i izbjeglicama je osam posto djece, 19 posto učenika, studenata je jedan posto, zaposlenih 12 posto, nezaposlenih 23 posto, umirovljenika 11 posto i 26 posto ostalih. Više od 15,7 tisuća ili 4,14 posto od ukupnog broja prognanika ili izbjeglica bilo je zatočeništvu. U zatočeništvu je bilo 7.342 prognanika, 50 povratnika, 7.971 izbjeglica i 361 izbjeglica u tranzitu. Tijekom popisa prikupljeni su i podaci o sudbinama članova obitelji prognanika i izbjeglica. Prema tim podacima, u agresiji na Hrvatsku ubijeno je 3.524 članova obitelji prognanika, 1.693 člana obitelji prognanika vode se kao nestali, u logorima su im 394 člana obitelji. Umrlo je 6.077 članova njihovih obitelji. U inozemstvo je otišlo 7.511 članova obitelji prognanika. Po podacima iz popisa izbjeglica ubijeno je 3.125 članova njihovih obitelji, 1.240 vode se kao nestali, a u logorima se nalazi 449 njihovih članova. Umrlo je 3.626 članova obitelji izbjeglica. U inozemstvo je otišlo 29.925 članova obitelji izbjeglica smještenih u Hrvatskoj. Popis prognanika, povratnika i izbjeglica koji je završen 21. lipnja ove godine obavilo je 750 popisivača. Cijeli je posao koordiniran preko vladinog Ureda za prognanike i izbjeglice, a financijske troškove popisa i preregistracije u vrijednosti oko 430.000 američkih dolara snosilo je Visoko povjereništvo UN za izbjeglice (UNHCR). (Hina) bn ds 261156 MET jul 94 261156 MET jul 94