REAGIRANJE NA KNJIGU "SJEČA HRVATSKE U KARAĐORĐEVU 1971."

ZAGREB, 25. srpnja (Hina) - U povodu objavljivanja knjige "Sječa Hrvatske u Karađorđevu 1971." (nakladnik: Meditor, poduzeće za novinsko-nakladničku djelatnost, marketing i turizam d.o.o. Zagreb i Metor Filma Zagreb) opširnim tekstom reagirali su danas dr. Savka Dabčević-Kučar, Ante-Miko Tripalo, Dragutin Haramija, Srećko Bijelić, Ivica Vrkić i Marko Koprtla. Naglašavajući kako nemaju ništa protiv objavljivanja zapisnika iz Karađorđeva, potpisnici izražavaju žaljenje što nisu objavljeni svi dokumenti SKH do 1971. a i kasnije, zaključno sa 1990. Ocjenjujući da je "priprema ovog izdanja u najmanju ruku čudna, ili je upravo sada nekome trebala", potpisnici navode: "Ne osporavamo da o Karađorđevu pišu i pitaju se oni koji nisu bili na sjednicama, ali je znakovito da su potpuno mimoiđeni protagonosti 'proljeća' i žrtve hajke nakon Karađorđeva, živi sudionici i svjedoci". Upozoravajući da su "u protekle četiri godine pojedinci davali i daju različite izjave, ocjene i tumačenja 'Hrvatskog proljeća', a naročito o čelnim ljudima iz tadašnjeg rukovodstva SKH i državne vlasti" popisnici ukazuju da se "sva događanja do 1971. godine i poslije moraju promatrati u kontinuitetu i staviti u širi kontekst unutrašnjih i međunarodnih događanja i odnosa svih snaga i činilaca". "Neosporno je da je tadašnje čelno rukovodstvo Hrvatske (ili bar jedan njegov dio) u kojeg se i mi s ponosom ubrajamo, bio u žiži svih kretanja. Tada su se postepeno počela otvarati gotovo sva ključna pitanja i nerješeni problemi o položaju Hrvatske u tadašnjoj Jugoslaviji, i stvarati mogućnosti demokratskog dijaloga. Nema stoga nikakvog razloga da se odričemo, a najmanje da se preuređuje ili dopunjuje dokumente iz tih vremena. No smatramo da bi poradi povijesne istine trebalo temeljito pregledati brojne objavljene tekstove u tisku, časopisima, posebnim separatima, knjigama i dublje uroniti u cjelokupnu dokumentaciju", navode potpisnici. U svom opširnom reagiranju navode neke bitne odrednice unutrašnjih događanja, ukazuju na potrebu da se analizira i istraži uloga aktera i sudionika događaja iz 1971. Navodeći i neke elemente europske i međunarodne konstalacije snaga i odnosa tog vremena, potpisnici, uz ostalo, ističu da je o svim tim i drugim bitnim činjenicama hrvatsko-reformsko krilo rukovodstva moralo voditi računa. "Mi smo bili i jesmo za to da se 'Hrvatsko proljeće 1971.' prestane prešućivati, a naročito krivotvoriti, politizirati u stranačke ili osobne frustracije i prestiže bilo koga. Mi smo za to da se od svih živućih, a na temelju dokumenata, i obiteljskih arhiva svih umrlih, skupe i dostojanstveno i na odgovarajući način predstave hrvatskoj i široj javnosti izvan Hrvatske. Iznad i pored svega zalažemo se da se i to razdoblje prepusti pravim znalcima, istraživačima i povjesničarima i da oni po znanstvenim kriterijima i uzusima prosude i ocjene o svim događajima u cjelini i o osobama pojedinačno bez izuzetka", ističu u svom reagiranju dr. Savka Dabčević-Kučar, Ante-Miko Tripalo, Dragutin Haramija, Srećko Bijelić, Ivica Vrkić i Marko Koprtla. (Hina) bn ds 251714 MET jul 94 251714 MET jul 94