SERVIS POSEBNIH NASLOVA ISTEUROPA-BILANCA

Nadnaslov:Istočnoeuropske zemlje uspješno izišle iz komunizma Naslov: Istočna Europa brodi ka demokraciji Podnaslov:S više ili manje uspjeha, ove su zemlje uglavnom uspjele stabilizirati svoju političku situaciju a i njihova gospodarstva, po svemu sudeći, napokon vide izlaz iz tunela, nakon više godina teške recesije. Po prvi put zemlje središnje Europe i Slovenija ponovno 1994. doživljavaju rast, makar će dostizanje Zapada u standardu biti stvar 21. stoljeća. Najizrazitije prozapadno usmjereni pokazali su se u ispitivanjima Slovenci, Hrvati i Poljaci. Piše: Jean BURNER, AFP BEČ - Pet godina nakon pada komunističkih režima, zemlje Istočne Europe su općenito govoreći uspjele stabilizirati svoju političku situaciju dok njihova gospodarstva konačno vide izlaz iz tunela, nakon nekoliko godina teške recesije. "Uspostavljanje demokratskih režima temeljenih na političkoj smjeni u cjelini govoreći dobro je funkcioniralo u Istočnoj Europi gdje su se konzervativci i bivši komunisti izmijenivali na vlasti, uz iznimku Rumunjske gdje su komunisti reformatori zadržali vlast nakon pada diktatora Nicolae Ceausescua u prosincu 1989. godine", primjećuje jedan diplomat, stručnjak za istočnoeuropska pitanja. "Na gospodarskom planu, prijelaz s planske na tržišnu ekonomiju teško se ostvaruje, praćen teškom gospodarskom recesijom, eksplozijom nezaposlenosti i jakom inflacijom. Međutim po prvi put 1994. godine zemlje središnje Europe i Slovenija ponovno doživljavaju rast, dok balkanske zemlje i dalje nastavljaju patiti od recesije", ocijenjuje Peter Havlik, direktor Bečkog Instituta za usporedna ekonomska istraživanja (WIIW). Zemlje Istočne Europe morat će čekati 21. stoljeće kako bi djelomično nadoknadile zaostajanje njihova životnog standarda u odnosu na zemlje Europske Unije, konstatira se u posljednjem istraživanju WIIW-a. Na socijalnom planu, stanovnici zemalja Istočne Europe su bili gorko razočarani grubim padom njihovog životnog standarda, ukidanjem socijalnih beneficija koje su imali tijekom komunizma te jakim porastom nezaposlenosti, fenomena nepoznatog tijekom bivših komunističkih režima. Međutim, unatoč povratku na vlast bivših komunista u Poljskoj i Mađarskoj, istočnoeuropski narodi su u velikoj većini prihvatili demokratski režim i ne žele obnovu starog režima. Međunaslov: Europska unija i NATO - dva velika izazova Na gospodarskom planu Poljska, Češka, Mađarska i Slovenija počinju ubirati prve plodove svojih napora. U 1994. godini ove će četiri zemlje zabilježiti rast unutarnjeg brutto proizvoda: od 1 do 2 posto Mađarska, od 2 do 3 posto Češka i Slovenija, 4 posto Poljska. Ipak, niti jedna od tih zemalja neće uspjeti uskoro postići svoj standard iz 1989., godine pada komunizma. Slovačka će opet doživjeti nulti rast 1994. godine, dok će Rumunjska i Bugarska šestu godinu za redom zabilježiti smanjenje svog unutarnjeg brutto proizvoda od 2 posto. Dva velika izazova za zemlje Istočne Europe narednih godina su pristup Europskoj Uniji i jamstvo sigurnosti od strane NATO-a. Sve ove zemlje su kandidati za pristup EU, iako su do sada jedino Mađarska i Poljska službeno podnijele svoju kandidaturu. Bivše zemlje istočnog bloka su također zainteresirane za zbližavanje s NATO-om. Sve su one primljene u Partnerstvo za mir, kojeg smatraju etapom na putu pristupa Atlanskom savezu, jedinim koji im je kadar jamčiti sustav kolektivne sigurnosti kojim izbjegavaju ponovno potpadanje u zonu utjecaja Rusije. Ali stanovništvo zemalja Istočne Europe osjeća se puno manje blisko Zapadu nego li njihovi čelnici. Ispitivanje koje je u srpnju proveo austrijski institut Paul Lazarsfeld pokazuje da je istočnoeuropsko stanovništvo u većini sklono "nacionalnoj i tradicionalističkoj politici". Jedino Slovenci (69 posto), Hrvati (67 posto) i Poljaci (57 posto) su većinski pobornici "zapadne orijentacije". Zauzvrat, Mađari, Česi, Bugari i Slovaci su većinom skloni politici koja prije svega brani tradicije i nacionalne interese njihovih zemalja. Unatoč tih rezervi, velika većina istočnoeuropskog stanovništva (85 posto) ocijenjuje da bi im pristup Europskoj uniji donio političke i gospodarske prednosti. (Hina) tm br 220855 MET jul 94 220855 MET jul 94